Jugoslovenski Rotar

Ба ји 1, пе и пајхадпјет redu, onome pokoljenju kojemu imamo pravo da služimo po Rotaryu.“

Raširenjem Rotary-a po čitavome svijetu pridružili su mu se razni drugi problemi. Rotary se obraća do sviju. Prilagoditi se mora, dakako, različito oblikovanome življenju, mora da govori u mnogim jezicima i da poštuje predaje mnogih naroda kaošto ı mnogo svetovnih nazora, Jer, ako hoće da se Rotary u kojoj zemlji ustali, onda mora da se u njoj udomaći. Svakako bi Rotary mogao na taj način da postane nerazumljiv ı takvih oblika koji bi bil: u raznim zemljama jedan drugome na putu, ako mu ne bi bili dati za obranu faktori, koji mu kažu isti pravac i koji su posvuda mjerodavni.

Kod rasprave o zvaničnom služenju podnio Je bivši član uprave R. I. rotar Raymond J. Kroeppel iz New Yorka u temi „Ne novčane manije u gospodarskom življenju“ nekoliko značajnih misli. Rekao Je izmedju ostaloga: „Treba da podvučemo činjenicu, da novac nije sve u životu. TI vrdo sam џујеren, da ima u gospodarstvu nenovćanih pobuda, koje dopiru ne samo do poslodavca nego baš tako ı do radnika. Nekoje se iskažu uplivnijima nego trčanje za novčanim zasluškom. Koga na rad potiče nešto drugo nego novac, taj ima zvanični nagon. On Je muž koji spoznava da je ideal služenja temelj svakome dragocijenome udejstvovanju. Ako očekujete, da ćete od mene čuti, da Je danas za radina čovjeka manje prilike za njegovo pravo zvanje, onda se varate. Naša zadaća Je, da se sami prilagodimo mehaničkim zahtjevima našega vijeka stroja. I što odlučuje pri konačnom uspjehu ne stoji do toga, kako ćemo dobro ili hitro izraditi neki stalni artikel, nego do toga, kako ne bi išla ta odlična tvorba na račun duhovne ı duševne propasti čovjeka, koji ju je izvršio.

Ako bi morao dati odgovor na samo pitanje, što bi mogao da učini današnji poslodavac za svoga namještenika, rekao bi: Dajte mu prilike, da jedamput Živi svojim životom bez tutorstva. Vrlo je ugodno u životu, ako Živimo za nešto ı ako nešto dajemo, da se druge potpomaže da Žive.

Intenzivno treba da se posvetimo tome, kako bi oplemenili odnose medju ljudima, kako bi digli blagostanje naroda ističući pri tom važnost prijateljstva ı združujući umjetnost s radom, doklegod rad ne postane zaista umjetnost, Jer mi na taj način pospješujemo umjetnost Zivljenja.“

Zanimive su tyrdnje sto ih je iznesao rotar Charles L. Wheeler iz S. Francisca u temi „Iskustva u zvaničnom služenju medju vlastitim namještenicima“. Rekao Je: „Prije nego sam se pridružio Rotaryu držao sam naše brodarsko poduzeće samo za se. No iza kako sam se kratko vrijeme bavio pitanjem služenja u zvanju, spoznao sam mnogo bolje nego prije, da su u njoj zaposlene sile njeni odlučujući faktori. U tom trenutku sam otkrio da je procvat naše družbe u direktnom razmerju s naraštajućim znanjem njenih suradnika.

Nato sam svratio svoju pažnju sve više ı više uzgoju pojedinoga. namešte– nika; u počerku je to bila igra, ali je to kasnije postao važan faktor za podignuće i usavršenje naše organizacije, bilo je to naime marljivo traženje neke formule za uspjeh, koja bi se dala u svojinu našim napretka željnim suradni-

5