Jugoslovenski Rotar

bilo Je malo znakova, po kojima bi se mogao ma samo i naslutiti docniji veliki uspeh. Ali je postojalo ono, što je za svaki uspeh najvažnije: Tvrda i nepokolebiva vera. ·

Ne smemo ali iz tog zaključiti, da Rotarstvo ima svoj razvoj da zahvali samo pukim slučajnostima ili da nije bio predviđen. Plan za daljnji razvitak bio je zasnovan na osnovu dugog i ozbiljnog studija i najbrižnije provađan. Međutim i ovde važi stara reč: »Ništa novo pod suncem«. Čak i ono, što se obično čini kao najoriginalnije t. j. klasifikacijoni plan nije originalna ideja. Davno pre Rotary-a postojao je u Londonu klub, zasnovan na klasifikaciji članova po zvanju i profesiji.

Faktori, po kojima se Rotary klubovi razlikuju od svog prototipa jesu: idealizam, ambicija, entuzijazam, određenost; karakteristike, koje su uvek i svagdje pratile rotarski pokret.

Benjamin Franklin osnovao je u Philadelphiji klub, organizovan na bazi klasifikacije, a drugi jedan klub: »La Societe des Philantropes« u Strassburgu, gotovo je identičan po ciljevima i idealima sa Rotary pokretom. Nijedna od ovih organizacija nije izašla iz svog uskog kruga, šta više, sami osnivači Rotary pokreta saznali su za njihovu eksistenciju mnogo docnije, no što je osnovan R. I.

U ljetu 1910 godine održana je u Chicagu konvencija »National Association of Rotary Clubs« sa brižno izrađenim statutom i pravilnicima. U novembru iste godine osnovan je klub u Winnipegu (Canada) i time menja N.A.R.C. svoj naziv u »Intemational Association of Rotary Clubs«. Jedna lasta ne čini proljeća, ali dostaje jedan klub u Kanadi, da se Rotary internacijonalizira.

Poznato je, kako se je dalje rapidno širio pokret, pa nije mesta, da u ovom kratkom prikazu sledim autora u svim fazama razvitka. (Istorijski razvoj Rotarstva u Evropi doneo je oktobarski broj »Jugosl. Rotara« iz pera Roberta Birgersa, pastguvernera 73 distr.)

Danas je Rotary svetska sila, baš tako internacijonalni fakat, kao što je i internacijonalni faktor. To je korporacija sa budžetom za 1934/35 od okruglo 650.000 dolara za administrativne ciljeve i 200.000 dolara za magazin »The Rotarian«. Plate, uključivši Pretsedništvo i sekretarijate u Evropi i Aziji, iznose 188.000 dolara, srazmerno malen procenat čitavog administrativnog budžeta. |

U daljnjim poglavljima bavi se pisac pitanjima o služenju opštini i nabraja velike zasluge i uspehe Rotarstva i pojedinih Rotara na tom polju. Analizira opravdanost klasifikacijonog plana, ispituje objektivno sve razloge pro i contra i dolazi do zaključka, da je sadašnji sistem najbolji za ciljeve i napredak R. I.

Posebno je poglavlje posvećeno idealu služenja i što to ima da znači. Teško je nabrojiti sve misli, lepotu stila ili ma i približno dočarati u suhoparnom referatu onaj idealizam, koji provejava svaku od ovih glava i ostavlja neizbrisiv utisak na čitaoca.

Zadržat ću se stoga malo pobliže samo na poglavlju, koje nosi napis: »Da li je Rotarska koncepcija svetskog mira Utopija?«, jer mislim, da je to pitanje baš u sadašnje vreme od interesa.

8