Jugoslovenski Rotar

zarade. Udovička renta iznosi jednu polovinu a dečja renta jednu četvrtinu odnosno za dete bez oca i majke jednu trećinu rente, koja bi umrlom osiguraniku pripadala.

III. Osiguranje za slučaj iznemoglosti, starosti i smrti po Zakonu o osiguranju radnika.

Za ovo osiguranje predviđa zakon premije od 3% obezbeđene nadnice osiguranih lica. Obezbeđena nadnica iznosi u najnižem nadničkom razredu Din 6.— a u najvišem Din 48.— dnevno. Polovina premije tereti poslodavca, a polovina osiguranog nameštenika.

Pravo na rentu stiče se u propisanom roku čekanja koji iznosi: za rente za slučaj iznemoglosti 200 nedelja prinosa, za rente za slučaj starosti 500 nedelja prinosa, a za rente za slučaj smrti 100 nedelja prinosa. Starosna. renta pritiče posle dovršenih 70 godina starosti. Renta osiguranika iznosi, dok nije uplaćenih 500 nedeljnih prinosa, osamstruki iznos prosečnog godišnjeg prinosa, a posle 500 nedeljnih prinosa dvanaeststruki iznos prosečnog godišnjeg prinosa. Udovici pripada jedna četvrtina rente koja bi umrlom osiguraniku pripadala, ali samo za tri godine. Dečja renta iznosi jednu četvrtinu rente osiguranika, i to do dovršenih 16 godina starosti.

Prema izloženom danas su u našoj državi osigurani za slučaj iznemoglosti, starosti i smrti samo: privatni službenici na teritoriji pređašnje Slovenije i Dalmacije, službenici pomorskih parobrodarskih preduzeća i apotekarski pomoćnici te nameštenici rudarskih i topioničkih preduzeća na, teritoriji cele države, dok je invaliditetno osiguranje sviju ostalih nameštenika doduše zakonom predviđeno, ali nije još sprovedeno u život. Organizacije privatnih službenika kao i radničke komore i radničke organizacije nastoje da bi se s Jedne strane proširilo penziono osiguranje po Zakonu o penzionom osiguranju službenika na teritoriju cele države, a s druge strane da se sprovede u život osiguranje radnika za slučaj iznemoglosti, starosti i smrti po Zakonu o osiguranju radnika od 14 maja 1922 godine. Ovim zahtevima kojima se može prigovarati samo obzirom na sadašnje nepovoljne privredne prilike, a ne može im se sporiti njihova stvarma opravdanost, izađeno je u susret time što je već u Finansijski zakon za 1934/35 uneto ovlašćenje za ministra socijalne politike i narodnog zdravlja, da može penziono osiguranje po propisima prečišćenog teksta zakona o penzionom osiguranju proširiti na celu Kraljevinu. Ovo zakonsko ovlašćenje sadržano je i u Finansijskom zakonu za tekuću budžetsku godinu, kojim je ministar socijalne politike i narodnog zdravlja pored toga i ovlašćen, da sprovede osiguranje za slučaj iznemoglosti, starosti i smrti po Zakonu o osiguranju radnika. Prema uvodnom tekstu zakonskog ovlašćenja ministar socijalne politike i narodnog zdravlja treba da se služi ovim zakonskim ovlašćenjem, kad oceni da privredne prilike to dozvoljavaju.

Što se tiče pitanja penzionog osiguranja službenika, t. j. umnih radnika, na teritoriji cele države, to treba imati u vidu da se ovo osiguranje može uspešno sprovesti samo u okviru Zakona o penzionom osiguranju službenika i proširenjem ovog zakona na celu Kraljevinu.

47