Jugoslovenski Rotar

akciju za sakatu djecu i sl. nemoguće je navađati i druge razne slučajeve, to se mora prepustiti lokalnim prilikama i potrebama, slučajnim sticajima i t. d.

Za potrebe odraslije mladeži postoje razne organizacije i društva, raznolikih smjerova i ciljeva. I tu imadu rotari mogućnost saradnje i incijative.

I kod zrele mladeži pruža nam se prilika da radimo. Američka centrala u svojem cirkularu naročito preporuča da se rotari pozabave teškim pitanjem nezaposlenosti i ublaživanjem nevolja i očaja u koji padaju mladi ljudi uslijed nezaposlenosti i bijede. Zaista velik i težak problem. Tu je mogućnost direktne pomoći vrlo malena, a indirektna se ograničuje na one koji su po svojem položaju zvani da bilo kako sarađuju u pitanjima koja su u vezi sa općom ekonomskom krizom.

Ima još jedna stvar, gdje bi rotari bili zvani da direktno utječu. Jedan lijep i potreban zadatak, koji je u saglasnosti sa sugestijama centrale, a tiče se koliko zrele toliko i odraslije mladeži. Taj je zadatak upućivanje omladine na zdrave i pametne puteve i odvraćanje od smjerova, u koje ih silom guraju očajne socijalne i moralne prilike.

Jasno je da te prilike, u vezi sa općim poremećenjem, moraju duboko potresti osjećajnu mladu dušu, i nije čudo ako podlegne jednoj dobro smišljenoj i organiziranoj propagandi. Trebalo bi da se ozbiljno zamislimo u problem i pojavu, da na stotine akademičara a među njima i takovi koji inače žive u najboljim materijalnim prilikama, ne samo da zauzimaju ideologiju, već provode i praksu, koja ih vodi u tamnicu.

Tu bi bilo vrlo široko polje rada. Taj rad je vrlo delikatan, za njega treba vrlo mnogo vremena, ljubavi, razumijevanja a nadasve mnogo takta.

Kako se iz ovog letimičnog pregleda vidi imade mnogo, vrlo mnogo puteva kojima bi rotari u služenju mladeži mogli pomoći, pa kako sam već spomenuo najčešće će lokalne ili lične prilike odlučiti koji će detaljni problem koji klub odabrati za svoj rad.

Neka mi bude dozvoljeno da ovdje dadem neke sugestije za eventualnu pomoć, ako su u pitanju omladinske organizacije i molim da mi se ne zamjeri ako se kod toga i malo dulje zadržim.

Mi imademo mnogo omladinskih društava i organizacija najrazličitijih smjerova i ciljeva, tu su: ferijalni savezi, Crveni Križ, Jadranska Straža i t. d. Daleko od pomisli da bi možda htio podvrći kritici ta društva, ipak moramo priznati da ciljevi svih ovih društava idu u jednom određenom smjeru, da je njihovo djelovanje specijalizirano, većinom posve jednostrano, na pr. naše more, turizam, pomoć bijednima i t. d. Osim toga vidimo, da su sva ta udruženja razmjerno jaka, bilo što imadu veliki broj članova ili pak što stoje pod okriljem raznih korporacija, obilnih prihoda i izdašne državne pomoći.

Jedna je pak organizacija, koja je po svojim smjerovima i ciljevima najuniverzalnija, po svom radu najintenzivnija a od vanjskih faktora najslabije pomagana.

To je skautski pokret.

On je zapravo jedan idealan odgojni sistem koji ima da dade sve ono što djeci redovno ni porodica ni škola ne daje, on cilja na odgoj

79