Jugoslovenski Rotar

VIVARIJ, BOTANIČKI VRTIĆ | PRAKTIKUM MUSKE REAL. GIMNAZIJE U SPLITU

Referat rotara Dra. Tonka Soljan-a na sastanku R. C. Zagreb.

početkom prošle školske godine utvrdio sam, da je kod djaka muške realne gimnazije u Splitu poznavanje i najglavnijih pretstavnika slatkovodnih riba. koje oni uče, vrlo nesigurno i nestvarno. Razlog: Je u prvom redu što se ogromnoj većini primorskih djaka nikad još u životu nije pružila prilika. da vide ni žive ni mrtve glavne slatkovodne ribe, izuzevši u najboljem slučaju po koji mršavi preparat u školskoj zbirci. Korist od učenja opisa i života slatkovodnih riba pod takvim okolnostima upravo Je toliko. da djaci najobičnije slatkovodne ribe ne bi bili kadri n. pr. na tržnici ni raspoznafi. a da i najvažniji naučni podaci o njihovu životu, o njihovoj ekonomskoj vrijednosti i isko-

rišćivanJu — koje oni nikad nisu mogli da vežu na izvjestan lik ribe — pretstavljaju puku apstrakciju vrlo problematične i prolazne vriJednosti — sve s rezultatom da i bolji djaci materijal naučen na taj

način ubrzo prosto zaborave. U pogledu poznavanja slatkovodnih riba od strane djaka bez sumnje podjednako slabo stoje sve naše srednje škole na čitavom našem — slatkim vodama oskudnom — primorju. a slično stoji ı sa stvarnim poznavanjem svih ostalih slatkovodnih životinja ı njihova života. Evo samo Jedan statistički provJereni primjer:

Netom su u školskoj godini 1950/1957 djaci drugog razreda spomenute škole završili gradivo slatkovodnih riba. t. J. u času kad su ih po imenima i po opisu najbolje znali. tražio sam da se Jave oni koji su ikad i bilo gdje vidjeli deset najpoznatijih naših slatkovodnih riba. bilo živih, mrtvih, svJežih ili konzerviranih. U svakom razredu bilo Je po 20 djaka.

ane

разтуп . . . . . . . . . 44 44 djaka, jer u Solinu kod Splita ima gajilište dužičastih pastrva.

Sarana ......... 11 2 djaka

karasa. ........ 1 0

linjka 1 0.

soma . «вод 5 5

patuljastog somića 0 OU

grgeča 2 0

smudja 2 0

štuku 5 0

kečigu | 0

gavčicu 0 0

Osim pastrve. koja se donosi ı na splitsko ribarnicu. ostale vrste koje su vidjene. vidjeli su samo oni djaci, koji su nedavno doselili u Split iz unutrašnjosti ili oni autohtoni djaci koji su imali prilike da posjete Zagreb (trznicu) ili koje drugo mjesto unutrašnjosti.

Da se tom nedostatku doskoči izgradio sam pomoću djaka i većinom privatne sabranim sredstvima, te po kojom subvencijom u