Jugoslovenski Rotar

Patsch u svojoj knjizi „Die Lika in romischer Zeit veli: „РЈ vička jezera bila su već u davnini naseljena radi lijepog položaja i bogatstva šuma i vode. što nam ı „Gradina“ na poluotoku izmedu Jezerca ı Kozjaka posvJedočava. gdje je nadjeno brončanih predmeta.”

Povjesničari spominju oko Plitvičkih jezera prvi povjesni narod Japude ilirskog plemena. koji su bili svlalani i pokoreni rimskoj imperiji pod carom Okftavijanom Augustom oko 55 godine prije Krista. Ti krajevi bili su pripojeni Dalmaciji. Prema navodima nekojih stranih historičara vodila Je rimska cesta iz nekadašnje Senie u Sisciu preko Male Kapele u blizini Plitvičkih jezera i Bog zna nije li koji rimski magnat baš na našim jezerima možda u prostorijama današnje razvaljene ..Gradine“ imao svoj ljetnikovac i uživao u ljepotama ovih Jezera. Uslijed nastale seobe naroda izgubio se je svaki historijski kontinuitet o Plitvičkim jezerima. dok se konačno u novom vijeku za yrijeme Zrinjskih i Frankopana spominju u „Gradini“ samostan Pavlina. U krvavoj borbi koju su naši stari imali u vrijeme turskih provala i ratova zaboravljane su ljepote jezera. dok se konačno na kraju 19 stoljeća ne smiriše ljute borbe. Tada jezera dolaze svojim ljepotama do punog izražanja ı interesovanja. Tek osnutkom ..Društva za polepšanje Plitvičkih Jezera“ godine 1895 nastaje bolje doba: Društvo Je sagradilo lijepo svratište ı time dalo prilike udobnijem boravku na Plityičkim jezerima. Danas su ova jezera postala ljetovalište u pravom smislu riječi. Ona su zadobila svoj renome. koji se svakim danom sve više povećava.

Ima opravdane i sigurne nade da će uz nastojanje Dyuštva za poljepšavanje Plitvičkih jezera banska uprava i državna vlast uvidjevši važnost Jezera u turističkom prometu naše države izgradnjom moderne automobilske ceste dati prilike što udobnijeg i lakšeg prilaza. a isto tako kod zamišljene izgradnje željezničke pruge KarlovacBihać voditi brigu oko odvojka pruge za Plitvička jezera i time у јеroJatno ublažiti ı cijene boravka. koje su danas dosta i u razmjeru sa ostalim sličnim ljetovalištima Slovenije velike.

Тада će Plitvička Jezera postati atrakcija ljepote ı poslužiće kulturnom ı materijalnom podizanju ovih pasivnih krajeva, a to ovaj kraj i zaslužuje. Jer kako je kazao naš pjesnik Ivan vitez Trnski:

..Divna li su Plitvička jezera Njim dorasla nema kista niti pera.”

MEDJUGRADSKI SASTANAK NA PLITVIČKIM JEZERIMA

Dne 14. VIII. 1958. priredio je Rotary klub u Karloveu medjugradski sastanak, na koji je pozvao klubove iz Banja Luke, Splita. Susaka, Sibenika i Zagreba, a osim toga odazvali su se po učesnicima klubovi Ljubljana i Petrovgrad. Ovaj medjugradski sastanak održao se na Plitvičkim Jezerima u hotelu Plitvice. koji se za ovakove priredbe pokazao vrlo podesnim. Organizacija bila je na visini. a sam sastanak kao Je to bilo naglašeno. imao je svrhu odmora i medjusobnoga upoznavanja. Članovi svih gornjih klubova. nakon što su obišli dio jezera, sastali su se prema programu u pol 12 safi prije

105