Jugoslovenski Rotar

Jezera ima četiri (Milanovo jezero, Gavanovo Jezero. Kaluđerovo jezero ı Novakovićev Brod), koja su smještena na četiri tavana. Na izmaku tih jezera hrli ususret potok Plitvica i sunovratéuéi se sa litice visoke 78 metara uz veliki tutanj nade se u zagrljaju sa vodom Jezera u takozvanim Sastavcima odakle izvire rijeka Korana, koja u nekoliko skokova brza dubokom dolinom mimo Drežnik Grada prema bosanskoj granici nekdanjoj turskoj krajini nazvano Krvavoj haljini pa zavijajuéi na zapad prolazi ispod tvrdog Kremena i primivši kod Siunja sa visokih Rastoka Slunjčicu probija se u brzicama kroz strme stijene ı napokon dolazi kraj Karlovea u ravno Pokupje. gdje se pojacana i osvjezena bistrom Mrežnicom Još Jedanput ruši niz slap nekadanjeg mlina na čigre i nešto podalje od karlovačkog gradskog kupališta ulijeva u Kupu predavajući JoJ svoju slavu i veličinu.

Plitvička jezera pružila su se u duljini od nekih 8.5 kn i na prostoru od nekoliko sati hoda nanizala Je priroda ljepote najvećih čarobnosti u tolikoj množini kakove se nigdje više ne pojavljaju u tolikim raznolikostima. To su ljepote posebne svoje vrste. kojima je priroda nadarila naSu zemlju u krševitom Krasu.

U samim jezerima prevladuju dva tipa t. j. gornja i donja jezera. Dvanaest gornjih jezera nalazi se u šumovitom kraju. obrubljenom bujnim bukvicima i tamnim crnogoricom i djeluju u onim dolomitnim stijenama kao savršeni prirodni park. dok se donja četiri Jezera malaze u udubinama kamena vapnenca u pećinastom. klisurastom, većinom golom kraju punom špilja i čine postepeni prelaz u riječno korito.

Sva voda Plitvičkih jezera slila se Je poglavitno u dva glavna bazena: Prošćansko jezero i Kozjak, dok su sva ostala Jezera postala kao posljedica odtoka ovih dvaju jezera. Množina ove vode dolazi sa obronaka Male Kapele i Plješivice pa je razumljiva briga, da se je već od davnine polagala najveća važnost čuvanju šuma ovih obronka. pa Je ı danas naša želja istovjetna sa brigama prošlosti, da se te šume Sto viSe ne samo uz sama jezera već i podalje otuvaju ba radi Plitvickih jezera, koja su nam upravo svojim ljepotama dala zavidno mjesto u svijetu i čija krasota svakim danom sve više zanima i vabi k sebi ne samo naš domaći živalj. već i strance iz najudaljenijih kraJeva svijeta.

Ovom prilikom neće biti suvišno ako se u par poteza osvrnemo na drevno doba Plitvičkih jezera. Nema dvojbe da su ovi krajevi. radi svoje lijepote zapazeni u davnini i da su bili nastanjeni.

U hrvat. arheoloskem muzeju u Zagrebu nalazi se više arheoloških objekata iz okoline Plitvitkih jezera. Tako profesor Franié u svojoj knjizi „Plitvička Jezera“ koja mi Je u glavnom poslužila kod ovo letimičnog pogleda na Plitvička jezera i bila putokazom. navađa. da se u pomenutom muzeJu nalazi kameni nadžak (sjekirica) nađena. u Ljeskoveu, koja datira iz kamene dobe 2500 godina prije Krista: nadalje sekira od bronca nađena na „Gradini“ kod Kozjaka iz dobe 1500 godina prije Krista. a osim toga mašao Je naš GorJanović u Spiljama Plitvica ulomke zemljanih posuda najstarije dobe. Kod kopanja plitvičkog vodovoda 1908 nađeno Je kod izvora Plitvice željezno kopje. a kraj toga nalazi se u arheološkom muzeju u Zagrebu i rimski bodež. dvobridi nož po čemu zaključujemo sigurno da su za Ove krajeve znali i Rimljani.

102