Jugoslovenski Rotar

Ргећгапђепа !пдиз ја

U toj grani industrije grada Osijeka zauzimlje po svojoj veličini ı važnosti prvo mjesto Prvo hrv. slav. d. d. za industriju šećera. Osjeéku su šećeranu osnovali davno prije rata ovdašnji privrednici uz financijsku pomoć Živnostenske banke iz Praga. Tokom godina ova se znažna osJečka industrija izgradjivala tako, da spada u red najvećih šećerana u našoj državi. Pri iskorišćenju svog punog kapaciteta, Šećerana preradjuje u Jednoj kampanji oko 100.000 tona šećerne repe.

SJedište ove velike šećerne industrije u Osijeku snažno je djelolovalo na okolnu poljoprivredu u pravcu sadjenja i gajenja šećerne repe. No klimatske prilike Slavonije nijesu za kulturu repe baš najpovoljnije. Velika atmosferska vlaga srednje i sjeverne Slavonije sa prekomjernim oborinama štetno utječe na kvalitet repe. U tom se pravcu osJečka šećerana nalazi u lošijem položaju od ostalih industrija šećera u državi. Uz ovaj prirodni nedostatak sirovine dolaze još i odredbe o otkupu repe, koje ne pogodjuju osjetkoj Seéerani. Uredbom su naime propisane otkupne cijene Se¢ernoj repi, pa osje¢ka SeGerana mora plaéati iste cijene za repu. koja sadrzaje manje Seéera, nego li repa, koju nabavljaju ostale šećerane.

Uslijed toga Je šećer što ga proizvodi osJečka industrija skuplji od šećera konkurencionih poduzeća. a kako je cijena šećera u trgovini izjednačena, pada ova diferencija na teret same osJečke Šećerane.

Tom Je prilikom interesantno spomenuti, da Je prosječna potrošnja šećera u Jugoslaviji vrlo malena. U našoj državi dolazi godišnje 51 kg šećera na svakog: stanovnika, pa se Jugoslavija nalazi po potrošnji šećera na pretposlednjem mjestu u Evropi. Iza nas dolazi samo jos Albanija. Ta je minimalna potrošnja šećera kod nas posljedica visoke cijene šećera, a ta Je opet visoka cijena uzrokovana vanredno visokim trošarinama. Trošarine na šećer iznose Din 750 po kilogramu za sirovi šećer ı kristal. a Din 8— za šećer u kockama i glavama i za Se¢erno brašno. Prema tome skoro ”/, cijene šećera otpadaju na troSarine, a Jedva nešto preko #4 na samu vrijednost robe.

No i pored svih tih nepovoljnih uvJeta osječka Šećerana još i danas preradjuje u jednoj godisnjoj kampaniji oko 7.500 vagona šećerne repe. Ona proizvodi sve vrste rafiniranog Seéera, a kao nusprodukte suhe rezance, melasu i saturacioni mulj. Proizvedeni se Seéer say trosi unutar države. dok suhe rezance Šećerana izvozi u Njematku i Madjarsku. Za vrijeme kampanije osJečka Šećerana zaposluje oko 1.500 radnika i oko 60 činovnika. Za pogon svojih strojeva Šećerana u punom pogonu troši dnevno 5.100 metričkih centi uglja i 12.000 kilovata elekirične struje. Ona imade 5.600 metara vlastitog normalnog željezničkog kolosjeka, oko 12 km. vlastite industrijske željeznice na parni pogon i oko 18 km. vlastite industrijske željeznice na konjski pogon.

Zatim valja spomenuti u ovoj industrijskoj grupi Prvu slavonsku parnu pivaru C. Šeper. Ova stara pivarska industrija grada Osijeka preradjuje godišnje oko 160.000 kg ječma i 2.000 kg hmelja. Pri potpunom iskorišćavanju svoga kapaciteta, osječka Je pivara u mogućnosti preraditi trostruku količinu navedenih sirovina. Medjutim znatno povišenje irošarina zadnjih godina i znatno opadanje cijena vinu. a

218