Jugoslovenski Rotar

ska ı Zetska banovina. Ako izuzmemo Dravsku banovinu (planinski ı banjski turizam). ostaJe nam kao glavna okosnica primorski turizam. koji se naročito ističe po broju a Još više po duljini boravka stranih turista.

Na primorskom turističkom području postoje tri turistička saveza (u Sušaku. Splitu ı Dubrovniku). koji stoje na čelu cjelokupne aktivnosti oko unapredjenja turizma. (Preko Radnog odbora za unapredjenje turizma na Jadranu ova tri saveza saradjuju u svim pitanjima općeg značaja). Ova organizacija. koja Je nastala prirodnim putem, grupiranjem oko glavnog gravitacionog centra. ima vrlo zdrave osnove. Promet cjelokupnog primorja dijeli se kao dogovorno na tri Jednake grupe: na svaki savez otpada otprilike po 100.000 turista sa preko 600.000 noći. Prema tome ukupni promet klimatskih i turističkih mjesta na primorju i u neposrednom zaledju iznosi oko 500.000 posjetilaca sa oko 2 milijuna noći. što znaći da na primorje otpada % svih putnika ali oko # svih noći iskazanih u općoj statistici jugoslovenskog turizma. Strani turisti. koji posjećuju našu zemlju. pretežno se zadržavaju na primorju. Jer oko 60% svih noći, koje strani turiste provedu u Jugoslaviji, otpada na naše primorje.

Preko naSeg primorja ulazi dakle u zemlju oko 60% svih deviza od stranih turista. To ovom dijelu naše države daje izuzetnu važnost koja traži i odgovarajuće mjere da bi se korist od ovako unosne privredne grane što više povečala.

Ako se uzme u obzir da primorje kao poljoprivredno pasivni kraj mora uvoziti 70% namirnica za Život iz unutrašnjosti države, postaje Jasno da u koristi od turizma na primorju obilato participira cijela zemlja. koja prema tome mora da ima i posebne obaveze prema priтогји. Područje dubrovačkog Turističkog saveza obuhvaća Južnu Dalmaciju od krajneg rta poluotoka Pelješea do bivše dalmatinsko-crnogorske granice a zatim bivše ernogorsko primorje sve do Ulcinja, te zaledje, koje čini teritorij dubrovačke TI komore. Glavni privredni i saobračajni centar Je Dubrovnik. a poznatija turistička mjesta — pored I)ubrovnika jesu (geografskim redom, od sjevera prema jugu): Orebići. Lopud. Cavtat. Hercegnovi. Kotor. Budva, Petrovac. Sutomore ' Uleinj. Dubrovčko gradsko područje obuhvaća niz manjih turističkih mjesta kao Koloéep, Mlini, Srebreno, te veliko hotelsko poduzeée Kupari kraj Srebrenog. Osim toga na cijelom podruéju ima vise veoma interesantnih tačaka, koje Još nisu zabilježile veliki promet, ali koje sve više postaju ciljem turista, kao otoci Mljet i Sipan. te manja mjesta kao Slano, Zaton, Risan, Perast, Prčanj, Stari Bar i druga. Na glasu Je Boka kotorska kao kraj rijetke ljepote. a planine oko nje pružaju raznovrsne mogućnosti. OrjJen (1895 m) pročuo se kao dobar teren za skijanje, koji preko zime posjećuju dubrovački sportiste.

Turistički promet užeg dubrovačkog područja (teritorij gradske općine) nalazi se u stalnom porastu. Okruglo se može uzeti da broj turista (bez Jednodnevnih izletnika. koji većinom stižu sa velikim prekooceanskim izletnim parobrodima i kojih godišnje ima oko 50.000). dostiže broj 60.000, dok broj noći iznosi oko pola milijuna, dakle 10% od ukupnog broja noći koji iskazuje opći promet u Jugoslaviji. Da bi se Još više shvatila uloga Dubrovnika u našem turizmu, treba anali-

282