Jugoslovenski Rotar

( | PROBLEM TRG. PROMETA SA BUGARSKOM. Milorad Smokvina R. C. Sušak

1. Uvod

Trg. promet sa Bugarskom pokazuje dosta neujednačenu sliku. Dok je na pr. naš izvoz u Bugarsku iznosio u god. 1925. 73, miliona u 1929. 96 miliona, u 1934. 30 miliona, a u 1937. 10 miliona dinara, u prošloj 1938. taj iznos izneo je samo 8 miliona dinara. Izvoz Je prema tome u opadanju, a i uvoz iz Bugarske veoma je nestalnog karaktera.

S obzirom na privredne poteškoće Bugarske, i kod nas i u Bugarskoj stalno se ukazuje na potrebu da Jugoslavija svojom boljom privrednom organizacijom i većom finansijskom snagom preuzme na sebe inicijativu za olakšanje bugarskog izvoza, a s time i bugarskih privrednih prilika uopšte. Mišljenja na jednoj i na drugoj strani stalno ukazuju na potrebu takove dalekosežne privredne politike u odnosu prema Bugarskoj, kao i na hitnost dalekosežnih i odlučnih mera u tom pravcu.

Da bi se ovo postiglo, potrebne su dve stvari: stvoriti pred uslove za povećanje uvoza iz Bugarske u Jugoslaviju, ma koliko težak ovaj zadatak izgledao, i stvoriti od Jugoslavije tranzitno tržište za bugarski izvoz u neklirinške zemlje. Ako se uspe da se postignu povoljni rezultati u ova dva pravca, ne samo što će Juzgoslavija time izvršiti jedan veliki svoj privredno-politiéki zadatak na Balkanu, nego će za svoj industrijski izvoz otvoriti i obezbediti jedno odlično, prirodno tržište, koje pruža zaista Siz roke mogućnosti i koje samo očekuje da mu se stvori mogućnost snabdevanja brojnim industrijskim proizvodima iz naše zemlje.

Sigurno je medjutim, da se za današnjih prilika ne može oče: kivati nikakovo poboljšanje u našim trg. odnosima sa Bugarskom. Sva mišljenja se slažu, da postojeći platni aranžman izmedju naše države i Bugarske to onemogućuje, i da je potrebno da se nadje neko sasvim novo rješenje. Svi pokušaji i sve inicijative koje su preduzimane da bi se u okviru postojećih sporazuma razvila trgovina sa Bugarskom zamrzli su. Usljed toga su sa obeju strana zavladali mrtvilo i apatija.

II. Postojeci rezim u trg. i platnom prometu sa Bugarskom

Izmedju naše države i Bugarske plaćanja se vrše na osnovu Sporazuma o platnom prometu, koji je stupio na snagu 1 maja 1938. god., i koji je problem plaćanja rešio na osnovu zvaničnog kliringa sa mogućnošću da se vrše i kompenzacioni poslovi.

Medjutim, taj kliring slabo funkcionira i naši izvoznici пе; skloni su da po njemu izvoze za Bugarsku, znajući koliko su ne: znatne mogućnosti realizovanja njihovih potraživanja putem uvoza bugarske robe.

Pored toga u Bugarskoj postoji još i sistem uvoznih dozvola koje izdaje tamošnja Narodna banka. Bugarska Narodna banka

18