Jugoslovenski Rotar

~

Kao eminentno duhovni pokret rotarstvo postepeno nalazi podesnu podlogu kod francuskog građanstva. Veliki broj visoz kih naučnih zavoda u francuskoj provinciji znatno pogoduje razvitku rotarstva i daje mu požrtvovne i ambiciozne saradnike. Vodeće ličnosti francuskog kulturnog, političkog i ekonomskog života, ne samo u Parizu nego i u provinciji, prigrlile su rotarski pokret i dale mu po kvaliteti takav sadržaj kao možda ni u jed: noj drugoj rotarskoj zemlji. Ove su ličnosti uslijed svojih veza s Engleskom i Amerikom i presadile rotarski pokret u F rancusku.

Kad je uprava »Rotary International« u 1936 godini donijela odluku, da opet jednom treba održati rotarsku konvenciju u Evropi, i kad su pale sugestije, da tim Evropljanima — iako raz: mjerno malenim po broju članova — treba dati jednom i mjesto pretsjednika »Rotary International«, jednodušno je pao izbor na Francuza rotara Mauriceza Duperreyza kao na najpodesniju ličnost, da pretstavi evropske rotare u međunarodnom rotarskom pokretu.

Maurice Duperrey istakao se veé ranije kao rotarski radnik, ne samo u francuskom distriktu; on je uzimao vidnog učešća i u centralnoj. upravi »Rotary International«. Njegovo veliko poznavanje stranih jezika, naročito engleskog i španjol: skog, kao da ga je predestiniralo za ovako važnu funkciju. Pošto je sam bio guvernerom francuskog distrikta i aktivno sudjelovao u njegovom razvitku, imao je dosta prilike, da rotarstvo upozna ne samo sa zelenog stola centralne uprave nego i u njegovim izvornim ćelijama — u rotarskim klubovima. Kako nam Je svima poznato, bio je Maurice Duperrey izabran pretsjednikom »Rotary International« na vrlo uspjeloj rotarskoj konvenciji u Nici u junu 1937 godine. Izborom svog zemljaka za pretsjednika međunarodne roftarske organizacije dobio je francuski rotarski pokret snažan impuls. Te godme osniva se u Francuskoj 12 no: vih klubova, a vitalitet francuskog rotarstva ne malakSe ni slijedećih godina.

Uoči konvencije u Nici, a uslijed impulsa u francuskom ro: tarstvu, pokazuju se teškoće u upravljanju francuskim distrik: tom uslijed prevelikog broja klubova. U iulu 1936 godine dijeli se francuski distrikt na tri dijela. Sjeverna Francuska zadržava broj 49, jugozapadni dio Francuske dobiva novi distrikt pod brojem 90, a Jugoistočni dio Republike novi distrikt pod brojem 91. Ovom distriktu dodijeljeni su i klubovi u Alžiru, te u franz: cuskim protektoratima u Maroku i Tunisu. Poslije osnutka Roz tary kluba u Monaku potpao Je i taj klub 91 francuskom distriktu. Na lanjskoj konvenciji u San Francisku mijenjaju se brojevi francuskih distrikata tako, da jugozapadna Francuska dobiva novi broj 47, umjesto broja 90, a jugoistočna Francuska novi broj 48, umjesto broja 91. Distrikt sjeverne Francuske zadržao je temeljni broj francuskog distrikta 49.

Kako je Francuzima naročito stalo, da održe jedinstvo francuskog rotarstva i da mu utisnu Zig svoga duha, koji ée ih odlikovati i karakterizirati u velikoj rotarskoj porodici, osnovali su Komitet za koordinaciju francuskih distrikata pod naslovom

79