Jugoslovenski Rotar

~

Kao što u Europi težnja za autarkijom sve više smanjuje potražnju za južno-američkim produktima, tako se jednako i u Južnoj Americi razvija isti proces. Južna Amerika počela je s postepenom izgradnjom svoje industrije već konkurisati industrijskim produktima Europe i Sjeverne Amerike.

Južna Amerika kao cjelina pretstavljala je do pred kratko vrijeme dragocjenu nadopunu privrede industrijalizovane Evrope i Sjeverne Amerike, jer je izvozila sirovine i živežne namirnice, a primala sSotove produkte. Ovakav odnos donio je jednake koristi Europi i Sjevernoj Americi kao i Južnoj Americi, a ovoj potonjoj tim više, što produkti 10 južno-američkih država uglavnom nisu međusobno konkurisali jedni drugima.

Nažalost, današnji svijet nije tako dobro organizovan da bi bio u mogućnosti sprovesti jednu internacionalnu specijalizaciju produkcije izmjene dobara u velikom stilu, i zato dalekovidni poznavaoci svjetskih ekonomskih prilika s izvjesnom zabrinutošću gledaju na teške posljedice koje bi mogle nastati za Europu i Sjevernu Ameriku od ovakovoga razvijanja privrednih odnosa s Južnom Amerikom.

INDUSTRIJA

Sve južno-američke države favorizuju domaću industriju uvedenier uvoznih carina. Najjače industrijske zemlje su ABC

ržave.

Brazilija stoji na prvom mjestu. Tu se je tekstilna industrija mnoso razvila, tako da se od ovih produkata samo još najfinije kvalitete štofova uvoze. Nadalje je u Braziliji važan razvitak industrije papira koja već sada pokriva 60% domaćeg konzuma. Jak razvitak pokazuje cementna industrija i fabrikacija čelika, tako da se i ovi produkti sve manje uvoze. Nadalje postoje već domaće fabrikacije svih vrsta gumene robe, električnih produkata, radioaparata, cipela, stakla, mastila i parfimerijske robe. lako ima BHrazilija vrlo loš ugljen, a i nalazi se u teško pristupačnim krajevima, ipak nastoji konzum domaćeg ugljena povećati na taj način, da svaki importer ugljena mora za uvezene količine stranog, kupiti 10? domaćeg ugljena.

Ponajglavnija industrija Argentine je proizvodnja smrznutog mesa i mesa u konzervama. U ovoj industriji zaposleno je 45% cjelokupnog radništva. Naglo se razvija i tekstilna industrija koja pokriva gotovo cijelu domaću potrebu, kao i industrija piva. Domaća industrija cipela posvema je istisnula uvoz stranih produkata. Gotovo se cijela potreba cementa pokriva domaćom proizvodnjom. Domaća fabrikacija papira pokriva s konzuma. Znatno je razvijena fabrikacija automobilskih guma i ostalih gumenih artikala koji se gotovo više i ne UVOZEe.

| Industrija u Chile počela se posljednjih godina naglo razvijati. U njoj je danas zaposleno preko 25% radništva. Glavne industrije su cement, vuneni i pamučni produkti te cipele. Osim toga postoje industrije stakla, papira, sapuna, parfimerijskih artikala, ćilima, jutenih vreća, šešira te konzerva povrća i voća.

239