Jugoslovenski Rotar

goditi izvršenje riješenja, sada ona to izvršenje mora odgoditi na molbu tužitelja, ako bi mu izvršenje donijelo štetu, koja se ne bi dala popraviti (na pr. zatvor), a odgoda se izvršenja ne protivi javnom interesu niti ne nanosi nenadoknadivu štetu protivnoj stranci, koja je uspjela sa svojim zahtjevom pred upravnom vlasti. U ostalim slučajevima ostavljeno je ocjeni upravne vlasti, hoće li odgodu izvršenja dozvoliti ili ne.

Kao i dosada, tužba nije dopuštena u predmetima, u kojima DOzitivni pravni propis ovlašćuje upravne vlasti da donose riješenja po svojoj slobodnoj ocjeni, ali je i tu dodan veoma važan dodatak rečenicom: »ako su (na pr. vlasti) ovo ovlaštenje upotrebile u smislu i cilju zakona«. Sud dakle može i u takovim slučajevima ispitati, da li je primjena slobodne ocjene bila zakonita. Novo je dalje da je tužba izričito isključena u stvarima, u kojima odlučuju stalna povjerenstva (na pr. komasaciono povjerenstvo), ali i to samo onda, ako su članovi tih povjerenstava u vršenju ove funkcije nezavisni i ako je medju njima najmanje jedan sudac. Izričito je pak ovlašten Upravni sud da poništava i odluke specijalnih upravnih sudova na pr. disciplinski ili računski sud) ali samo u ИКО su te odluke donesene prekoračenjem nadležnosti tih su-

ova.

Tužitelj može pobijati zakonitost utuženog akta upravne vlasti s formalnog i s materijalnog gledišta, ali svakako u tužbi mora izričito navesti žalbene točke t. j. mora navesti koju odredbu utuženog riješenja pobija i s kojih razloga. Ako tako ne učini, tužba će mu se vratiti na ispravak i nadopunu u odredjenom roku, a nepodnese li je nadopunjenu u tom roku, odbacit će se (čl. 45i 41.) Sud ispituje zakonitost utuženog riješenja u granicama točaka tužbe, ne ulazi dakle ureda radi u rješavanje eventualnih manjkavosti utuženog riješenja, koje u tužbi nisu navedene. Ipak, a to je novo, sud ureda radi imade paziti na to, je li u upravnom postupku došlo do ništetnosti po S 135. Zakona o upravnom postupku, pa će u jestnom slučaju ovo uzeti u obzir, iako toga tužitelj nije naveo (čl. 61).

Tužba se ima predati u roku od 2 mjeseca, a ne kao dosada za 30 dana.

Novo je u Uredbi da je odredjen t. zv. prethodni postupak ¢. j. tuzba se Salje utuzenoj vlasti i interesovanim licima na odgovor lu roku, koji ne moZe biti dulji od mjesec dana, a sud moze odrediti i dalje odgovore i protuodgovore, ako to smatra potrebnim za iscrpivi pretres predmeta (él. 53). Ove su odredbe veoma važne obzirom na to, Sto se odustalo od obvezatnosti javnih rasprava, koje su dosada silno kočile rad suda. Upravni sud naime u pravilu odlučuje na osnovu činjenica, koje je utvrdila upravna vlast, što je i prirodno, jer je to osnov da prosudi, Je li na to činjenično stanje zakon ispravno primijenjen ili ne. Pokazalo se pak u praksi da je u daleko najvećem dijelu slučajeva činjenično stanje jasno, a tako i pravna pitanja, pa da je javna rasprava, u kojoj se samo opetuje sadržaj spisa, sasvim suvišna, te donosi sudu gubitak vremena, dok je za stranke skopčana sa znatnim troškovima. Iz ovih je razloga Uredbom u prvom redu predvidjena mogućnost potpunos razjaš-

318