Jugoslovenski Rotar

povećati dodatkom etera, hexalina, benzola i t. d. Međutim se pokazalo, da su ovi dodaci skuplji, nego ako se proizvodi apsolutni (bezvodni) alkohol (etilni).

То је bio razlog da se je prešlo na upotrebu apsolutnog etilnog alkohola, koji se u svakom omjeru sa benzinom miješa.

Uzrok, da se tako kasno počelo sa upotrebom etilnog alkohola, i ako su njegova dobra svojstva bila već od mnogo prije poznata, leži u tome, što se kasno došlo do metoda proizvodnje apsolutnog etilnog alkohola na jeftini način. Istom sa uvađanjem ovog načina dobivanja apsolutnog etilnog alkohola u industriju, to je pitanje riješeno na bazi alkohola.

Razumljivo, da je uvođenje ovih novih goriva naišlo na mnoge poteškoće, djelom uslijed konzervatizma posjednika motora, djelom uslijed propagande proizvađača nafte kao i njenih uvoznika, koji su pripisivali ovim smjesama razne slabe strane. Najvažniji prigovori bili su slijedeći: da je potrošnja smjese mnogo veća nego benzina, da nepovoljno djeluje na motor kod izgaranja, da rastapa lakove, da je smjesa jako osjetljiva prema vodi i na posljetku viša cijena.

Svi su ovi prigovori naskoro rezultatima naučnog rada pobijeni bili:

Što se tiče prvog prigovora o većoj potrošnji smjese prema benzinu, protivnici ga opravdavaju time, da benzin ima veću kaloričnu vrijednost (oko 10.000 kalorija), nego smjesa benzina i alkohola (6.900 kalorija smjese od 30% etilnog alkohola i 70% benzina.). To je potpuno tačno, samo Sto se ove kalorije kod benzina ne daju tako iskoristiti kao one kod smjese. Ako uzmemo u obzir gotovu smjesu tekućeg goriva sa odgovarajućom množinom zraka u cilindru pokazuju se slijedeći rezultati: 1 kub. metar smjese, koja sadrži 79.4 grama benzina plus odgovarajuću količinu vazduha, daje 853 kal.; — 1 kub. metar smjese, koja sadrži 127.8 grama etilnog alkohola plus odgov. količinu vazduha daje 859 kalorija.

Dakle, ako se uzme pri radu motora tačno potrebna množina zraka cilindar dobiva kod obaju goriva istu količinu kalorija, samo naravnb, da je za tu istu množinu kalorija potrebna veća množina etilnog alkohola, nego benzina i to radi toga, što je etilnom alkoholu potrebna manja množina zraka za sagorjevanje. Iz gornjeg primjera izašla bi potrošnja benzina na 100 km 18.6 kg. a potrošnja etilnog alkohola za isti put 20.6 kg, ako se uzme, da jedan motor potroši 2.000 kalorija na jedan kilometar. To znači, da je korisna kalorična vrijednost benzina za 1.6 puta veća od kalorične vrijednosti etilnog alkohola. Međutim, ako se uzme, da motori sa benzinom rade sa kompresijom od 4 kg/cm”, dok oni sa etil-alkoholom podnose i kompresiju od 7.5 kg/cm?, što je kod današnjin automobilskih motora svuda već uvedeno, i ako se usporedi odnos vazduha i goriva u omjerima, koji odgovaraju ovim pritiscima, onda se potrošnja benzina i etilnog alkohola po težini pokrivaju. Dakle uslijed mogućnosti upotrebe motora sa većom kompresijom se korisni efekat smjese povećava tako, da se njezina potrošnja izjednačuje sa potrošnjom benzina.

Na ovome pitanju podnošenja kompresije bavili su se dr. Ormandy i dr. Rossa. Oni su našli, da je kompresivna sposobonst benzina 15, ako

280