JUS standardizacija

čvrstoća (nakon 1 dan za klasu 550, nakon 3 dana za klasu 450 odnosno 7 dana za klasu

350) dolazi do odstupanja prilikom meljave, ali to uglavncm kod cemenata sa dodđatkcm zgure.

JUS B.C1.009/76 je novi standard, koji ranije nije postojao, i koji propisuje uslove kvaliteta bijelog cementa. Praktično se ne razlikuje ođ B.C1l.011, osim što je propisana finija čvrstoća mliva (max. 10%) i sadržaj bijeline za dvije građacije:

"A" sa najmanje 78% bjeline i "B" sa najmanje 70% bjeline.

JUS B.C1l.015/67je već zastareo standard i nije se mijenjao do danas osim što mu je

jednom dopunskom uredbom ("Službeni list

SFRJ", br. 30/69) povećan sadržaj nerastvorljivog ostatka sa 2 na 4%.

Predstoji revizija ovoga standarda, jer je tvornica cementa "Giulio Revelante" u Puli spremna i sposobna da proizvođi i cement klase AC 750.

Metode ispitivanja

Najvažniji standardi, koji propisuju metođe ispitivanja cementa, a reviđovani su u poslednje vrijeme od strane naših instituta jesu:

- JUS B.CB.022/1976 Ispitivanje čvrstoće cementa

- JUS B.C8.020/1975. Metode kemijskog ispitivanja i njihov prateći standard:

- JUS B.C1l.001/1976. Standardni pijesak.

Iako ovi standardi nisu neposredno vezani na kontrolu kvalitete u tvornicama cementa, te prema tome nisu ni predmet razmatranja republičkih ili saveznih inspektorata, ipak je korisno kazati nešto i o

njima, s obzirom da su posredno dopri-

neli poboljšanju kvalitete cementa u nas.

Osnovna je novina stanđarđa JUS B.C8.022 što se spravljanje prizmica (epruveta) sada obavlja mehanički tji. pomoću automatske mješalice, a nabijanje na vibro-stolu, a ne više ručno. Time je tehnika ispitivanja objektivnija, jer se utjecaj faktora "ćovjek" sveo na najmanju moguću mjeru.

To se naročito odrazilo u postizanju čvrstoća mortnih prizmica od cementa sa pucolanom, jer se više ne nabija ručno,uslijedđ vibracije na vibro-stolu,sva masa u kalupe već samo onoliko koliko stane u kalup.

Time se objektivno dobijaju niže vrijednosti neqo po starom standardu. Osim toga prizmice se sada rade sa trofrakcijskim pijeskom, a ne jednofrakcijskim, kao ranije, a povećan je i vođocementni faktor sa 0,44 na 0,50, tako da se i u tom pogledu više približilo uvjetima mikrobetona.

Prema novom JUS B.C8.020, koji propisuje

metođe kemijskog ispitivanja, usvojene su neke nove analitičke metođe, koje znatno

skraćuju neka ispitivanja cementa, što je doprinelo ažurnijoj kontroli klinkera i

cementa u samoj tvornici.

Donošenjem JUS B.C1.001 1976. godine prešlo se i kod nas sa jeđnofrakcijskog na trofrakcijski pijesak. Njegova granulometrijska krivulja i kvaliteta takodjer je pod kontrolom instituta. Od novijih standarda, us-– vojena su dva standarda za odredjivanje hidratacione topline:

–- JUS B.C8.027/75 - metodom termos-boce i - JUS B.C8.028/75 - metodom rastvaranja.

Donošenje ovih stanđarđa je bila neophodna predradnja, da se može donijeti standard za uslove kvaliteta za cemente sa niskom toplotom hidratacije (prijeđlog JUS B.C1.013).

U toku su preliminarna ispitivanja za dđonošenje stanđarđa, kojim bi bile propisane metode za utvrdjivanje sulfatne otpornosti nekog cementa.

Oba su stanđarda nužno potrebna jer se kod nas već dugo osjeća potreba i za standardđizovanim cementima niske toplote hidratacije, a isto tako i za sulfatno-otpornim cementom. U sadašnjem trenutku, kađa svugdje u svijetu, pa tako i u nas,dominiraju ekološki problemi, neđostaje i sulfatno-otporan cement, koji bi bio potreban za izgradnju gradskih kolektora i postrojenja za prečiščavanje otpadnih vođa.

Na kraju kađa je riječ o regulativi, potrebno je spomenuti da se povremeno čuju, kritike kako su nam cementi loši, jer ne postoje dobri standarđi. To apsolutno nije točno. Naši stanđarđi, koji propisuju uslove kvalitete cementa zaista ne odstupaju od sličnih svjetskih standarda, u što se svatko može uvjeriti usporedjivanjem naših stamdarda sa stranim standardima.

Medjutim, izvodjači radova često neće “~:bjektivno priznati da nije uvijek cement kriv za eventualne štete ili havarije, nego da tome mogu biti razlog i slaba kvaliteta izvodjenja radova (slabo njeqovanje betona), neodgovarajući agregat, pijesak, izbor vrste cementa za odredjenu marku i vrstu betona, kao i vođa.

Sistem kontrole kvalitete

Kontrola kvalitete cementa se za sada još obavlja prema JUS B.C1.012/1975, koji propisuje način pakovanja, isporuke, smještaja, uzimanja uzoraka i đokazivanja kvalitete cementa. Prema tački 6.2 spomenutog standarda, najmanje jedanput mjesečno se uzima slučajni uzorak cementa, koji se ispituje

u ovlaštenoj instituciji za nadzor i kontrolu i u tvornici, o čemu se, do donošenja

306