Književne novine

BMRT FAŠIZMU — SLOBODA NARODU!

BROJ 11 GODINA I

Na zajedničkoj sednici veća Narodne skupštine FNRJ, u opštoj debati o predlogu Opštedržavnog bu= džeta za 1948 „pgodimu, ministar Milovan Đilas đao je ekspoze o razvitku kulturnog života u nmašoj zemlji. Milovan Đilas je rekao:

»Drugovi narodni poslanici, razvitak kulturnog života u našoj zemlji, tačnije rečeno — kulturni preobražaj naše zemlje, zasniva se na slijedećim principima: prvo, kultura mora postati svojina rađnih masa, svojina naroda; drugo, sve kulturne tekovine moraju biti svojina svih naroda Jugoslavije.

Šta znači prvi princip? On wnači da se kulturne tekovine i sredstva za podizanje kulturnog nivoa (škole, naučne ustanove, štampa, film, radio itd.) moraju učiniti pristupačnim narodnim masama. A. to se može postići sa= mo u tom slučaju ako su te tekovine i sredstva kulture po svom sadržaju i vlasništvu narodni, tj. ako služe intere= sima naroda i ako ih ima u izobilju, da, Be mase mogu njima koristiti, Naše političke, sindikalne, društvene i dršavne organizacije — na čelu s Komu= nističkom partijom Jugoslavije — rađile su i rade i u jednom i u drugom pravcu, A šta znači drugi — nacional– ni — princip u razvitku naše kulture? On znači da svi naši narođi mogu prvo, slobodno i svestrano razvijati svoju nacionalnu kulturu i, drugo, da Jugoslavija, kao cjelina, mora poma=gati narodima, siromašnijim u malte-

. rijalnim sredstvima, kulture, đa stignu bogatije. To važi za sve oblasti kulturnog života, Taj princip, đalje, znači đa treba planski podizati na> elonalne kulturne” kadrove, tako da svaki naš narod, za sve oblasti kulturnog i naučnog života, ima svoje kadrove, u broju koji odgovara njegovoj veličini, kulturnom nivou i potrebama. Bez planskog pođizanja nacionalnih kadrova u svim oblastima, kulturnog i naučnog života mne bi moglo biti ni govora o tome da

Bu naši narodi ravnopravni u kultur=

nom pogledu, Kulturu stvaraju ljudi, a oni — osim čovječanstvu, pripadaju i svome narodu. Oni ne mogu napredne težnje čovječanstva izraziti drukčije nego kroz nacionalne oblike, Zbog toga je podizanje nacionalnih kadrova jedan od veoma važnih principa naše nacionalne kulturne politike.

U dosađašnjem svom radu na pođizanju nauke i kulture u našoj zemlji Vlada FNRJ, kao i vlade narodnih republika držale su se pomenutih principa, ·

. Sami sobom, ovi principi ne bi mo= gli donijeti željene rezultate da nijeBmo uspjeli naći metođe rada koje odgovaraju našim konkretnim uslovima. U tom pogledu mi smo, prije svega išli za razvijanjem inicijative, kako u samom centru i centrima republika, tako i dalje, na terenu, po srezovima. Bez najšire inicijative masa mi ne bismo mogli postići značajnije rezultate. Dođuše, u tom razvijanju inicijative bilo je i slabosti i nedostataka; pone= gdje izbili su na površinu i prikriveni neprijatelji nove Jugoslavije. Ali to nas ne bi smjelo uplašiti i gurnuti ka tome da zauzdamo inicijativu masa. Naprotiv, tu inicijativu treba i dalje podržavati i razvijati, a unijeti u rad više kontrole i organizovanosti, više borbe za ideološko podizanje, za prevaspitanje masa, Razvijanju inicijative, kao osnovnom u metodu našeg rada, treba danas, da bi taj metođ bio potpun, đa bi mogao dalje da pokreće i razvija kulturni život, dođati — borbu za pođizanje iđeološkog nivoa, bor-

bu va istjerivanje dekadencije — tj..

uticaja buržoazije — iz našeg kulturnog života, za istjerivanje idealizma i ostataka mistike i šovinizma iz naših škola,

Kulturni preobražaj ne đa se ni zamisliti bez stvaranja snažne maferijalne baze, bez podizanja novih škola, sala, naučnih i kulturnih ustanova, bez izgradnje industrije koja treba da da sredstva pomoću. kojih će mase moći doći do kulture. Naša prva Petoljetka je, u tom pogledu, karakteristična po fome što izgrađuje „bazu, stvara sve potrebne materijalne pretpostavke- naše kulturne „revolucije, dok će izobilje sredstava za kulturno podizanje masa moći da se da tek u drugoj Petoljetki, Razumije se, bilo bi netačno ako pri tom ne bismo vidjeli da se i u ovoj Petoljetki brzo umnožavaju sredstva za kuliurno podizanje masa. Kađa pominjem drugu Petoljetku ja mislim na izobilje tih sredstava. Izobilje ćemo postići u drugoj Petoljetki, a u ovoi ćemo postepeno povećavati kulturna sredstva i izgraditi materijalnu bazu naše nove, socijalističke kulture.

Budžet za 1948 godinu pravilno odražava i taj postepeni porast sredstava kulture i izgradnje „materijalne baze kulturnog preobražaja u ovoj Petoljetki,

Ako bismo hijeli đa upolpunimo sliku naše kuliurne revolucije i etapa koje ona prolazi, ne bismo smjeli iz-

Adresa uredništva i administracije: Tirancuska 7 —. Telefon: 28098

V ~

JIŽEVN

ORGAN SAVEZA KNJIŽEVNIKA

7:

BEOGRAD, UTORAK, 27 APRILA 1948 : |

ra GOSLAVIJE

LIST IZLAZI JEDANPUT NEDELJNO UTORKOM

EKSPOZE MINISTRA MILOVANA ĐILASA

gubiti iz vida da je ta revolucija, ustvari, počela još u toku narodnooslobodilačke borbe. Tako krupan dogadaj u istoriji naših naroda — kao što je to bila narodnooslobodilačka borba, koja je iz temelja prevrnula sve društvene odnose — nije mogao ostati bez uticaja na kulturni život zemlje, I doista, marodnooslobodilačka borba imala je presudni uticaj na pobjedu naprednih ideja, t. j. ideja marksizma -lenjinizma, kao osnove daljeg razvitka kulture i nauke marodms Jugoslavije. Narodnooslobodilačka borba posredno je podvrgla reviziji sve prošle i savremene kulturne vrijednosti i sve ono što je bilo od važnosti predala je'u naslijeđe narodnim masama, a odbacila ono što nije imalo nikakvog značaja. I dalje, još u toku same narodnooslobodilačke borbe počeli su da se izgrađuju metodi rađa, đa se otkrivaju nove forme kulturnog života naših naroda. : Ali tek poslije potpune pobjede naroda Jugoslavije nad spoljnim i unutrašnjim mneprijateljima, počeo je sistematski organizovani rad, počeo je pravi razmah wu oblasti kulture i nauke. Karakteristično je u tom pogledu đa smo mi, iako razorena i opu= stošena zemlja, koja je uz to izgubila neprocjenjiv — kako po obimu, tako i po vrijednosti — ljuđski kapital, uspjeli da za nepune dvije godine pre-

Milovan Đilas na govornici

mašimo po obimu — a razumije se i kvalitetu — kulturni nivo stare Jugoslavije i da stvorimo i nove umjetničke grane i nove kulturne i naučna ustanove. Skoro sva naša štampa je, na primjer, kako po vlasništvu tako i po namjeni, postala narodna, Milion= ske mase su na ovaj ili onaj način, preko škola, masovnih organizacija i kulturnih društava, pozorišta, filma ild., uvučene u kulturni život. U vezi s tim važno je istaći ogromnu — ja bih čak rekao prvorazrednn — wlogu naše Armije na idđejnom prevaspitavanju i kulturnom podizanju našeg naroda. Ona nije samo stjecište, nego i rasadnik svega najboljeg, najherojBkijeg i najplemeniftijeg u našem narodu. Ona je i nosilac naših slavnih trađicija i vaspitač takvih „građana nove Jugoslavije Noji su gotovi da za svoju zemlju đadnu i ono što je najdragocjenije — svo? život.

Mi možemo danas mirne duše reći da naša zemlja, uprkos svih maferijalnih i drugih „teškoća, doživljava kulturni procvat za kakav nije znao ni jedan od narođa Jugoslavije u svojoj prošlosti. |

Dopustite mi da naveđem nekoliko primjera koji ilustruju kulturni preobražaj i procvat naše zemlje, koji mnogo kazuju sami za sebe, a naročito u poređenju sa starom Jugoslavijom, BROJ ŠKOLA I UČENIKA U STAROJ I NOVOJ JUGOSLAVIJI

Vrsta škole

Osnovne škole sa višim narodnim školama

Gimnazije i realke

Učiteljske škole

WUmjetničke, muzičke, glumačke i škole za likovnu i primijenjenu umjetnost

Fakulteti, visoke škole i više škole

Svih vrsta škola m

Sličan „slučaj je i s pozorištima i bioskopima. Evo podataka o tome:

Broj pozorišta i bioskopa u staroj i novoj Jugoslaviji bio je:

a) Pozorišta: Stalnih „pozorišta u 1938/39 godini bilo je 24 sa 1,421.303 posjetilaca, a u 1946/47 godini 47 sa 2,352.134. posjetilaca. ;

b) Bioskopi: U 1939 godini stalnih bioskopa bilo je 413 (nema podataka o broju posjetilaca), u 1946 godini 576 sa 25,988.127 posjetilaca, a u 1947 godini 652 sa 40,613.419 posjetilaca.

1938/39 1947/48

broj broj broj broj škola učenika škola učenika 8.956 782.789 15.16 1,669.57%8 205 "0.775 888 281.693 34 1.737 BIL 15.493 21 3.173 67 13.044 29 17.734 49 46.423 9.491 1,708.622 17.318 2,130.734

Sličnu sliku nam daje i porast snaga rađio stanica i broja radio pretplatnika, broja domova kulture, čitaonica i narodnih univerziteta.

Broj knjiga i, brošura, štampanih u novoj Jugoslaviji, daje nam sliku neutoljive glađi masa za dobrom knjigom s jedne strane, i napora, iako nedovoljnih, državnih i društvenih organizacija, s druge strane,

. Evo tih podataka:

BROJ KNJIGA I BROŠURA IZASLIH U 1938 GODINI

Vrsta djela Publicistika Nauka Književnost Udžbenici Stručna literatura Crkvena izdanja

Zakoni, uredbe, odluke i slično

Razno , Ukupno

Ova je tabela »Prilog Jugoslovenskoj bibliografiji za 1938 godinu« od Boška M. Veljkovića, U uvodu knjige pisac napominje da »Prilog« nije potpun. li

Iz razgovora sa samim #điautorom »Priloga« izlazi da su naučne knjige imale najveći tiraž oko 2000 primje-

| _ Broj djela | domaća prevedena ukupno 137 y| 144 | 17 - p- 19 312 131 443 ML... IL — PB 183 i 0 . 193 38 |— 38 58 — 58 · 141 — 141 '867 150 1.057

rađena po knjizi , raka, a beletristika najviše oko 5000.

Najveći tiraž iz beletristike imala je »Srpska, trilogija« Stevana Jakovljevića, oko 20.000 primjeraka, Knjiga »San matere božije« imala je, međutim, po njegovom kazivanju, tiraž od 1,000.000 primjeraka. (Smijeh u dvorani). Mi

BROJ I TIRAŽ KNJIGA I BROŠUR A, IZAŠLIH U FNRJ U 1945 GODINI

: domaća djela Vrsta djela -

broj tiraž Marks. lenj. 87. 101.000 Publicistika 134 993.500. Nauka · 11” 69.100 Književnost – Pit: i umjetnost 2%8. 1,084.600 Udžbenici 58 816.500 · Stručna literat, 7 164.600 Crkvena izdanja 1 100 Zakoni, uredbe | - odluke i slično 37 292,200 Razno ari 187 349.500 . 800 4,471.100

Svega

prevedena djela ukupno broj tiraž broj tiraž 53 649.000 | 140 1,350.000 45 356.100 ~ 179. ~ 1,350.000 15 329.000 26 398.100

130 902.000 393 . _1,986.600 14 162.000 17 978.500 10 36.000 82 200.600 Lee a 1 100 . 45.000 ” 40 837.200 i in :180 349.500.

2,479.100 ~ 1070

270 6,950.200

(Ova je tabela rađena po podacima iz knjige »fugoslovenska bibliografija 1945«, u izdanju »Jugoslovenske knjige«, Beograd.

Pod ukupno 1070 knjiga, brošura dat

je tiraž samo za 465 knjiga i brošura.

Za 585 knjiga i brošura nije bilo po- .

dataka o tiražu u knjizi »Jugosloven= ska bibliografija 1945«).

BROJ I TIRAŽ KNJIGA I BROŠURA IZAŠLIH U FNRJ U 1947 GODINI

Vrsta djela domaća djela broj tiraž Marksizam .

i lenjinizam 21 372.000 Publicistika 73 902.200 'Nauka 16 96.500 Književnost

i umjetnost 364 2,205.600 'Udžbenici 223 3,982.000 Stručna

literatura 405 2,690.700 Crkvena izdanja 1 260.750 Zakoni, uredbe,

odluke i sl, 170 1,790.500 Razno 356 2,230.540 Svega 1.649 „14,530.790

To znači prema grubim proračunima, da je u našoj zemlji 1947 godine štampano ” puta više knjiga nego u 1938 godini,

(Ova tabela rađena je po izvještaji“ ma ureda za informacije pri pretsjedništvima vlada narodnih republika.)

Nepismenost, koju nam je također ostavila u naslijeđe stara Jugoslavija, tišti naše narode i smeta im da još brže idu naprijed, kako u kulturnom, tako i u ekonomskom pogledu. U bor= bi protiv nepismenosti bilo je dosta nedostataka (neplanski i neorganizovani rad, nedđovolina upornost u nekim slučajevima, prepuštanje · opismenjenih po završenim tečajevima, samima sebi), ali: uprkos tome, naša borba protiv nepismenosti preistavlja jedan od najljepših pa čak i najherojskijih primjera borba za ljude, za narod, za izvlačenje narodnih masa iz pomrčine. Treba istaći da je u staroj Jugoslaviji opismenjeno u 1939 gođini 6.504 lica, a mi smo samo u 1946 godini opismenili 429.932 lica, Dalji rad na opismenjavanju nepismenih spada u naše veoma važne državne, pa i p0litičke zadatke.

Dopustite mi đa makar na jednom primjeru istaknem kako se stara Jugoslavija odnosila i kako se nova Ju-

goslavija odnosi prema pomaganju kulture i umjetnosti, USTANOVE

1938/39 ·

Na umjetničke, muzičke i glumačke škole i škole za likovnu i primijenjenu u-

mjetnost ' 6,235.101 Na pozorišta 19,821.374 Na muzeje, galerije i zbirke 7,908.955 Na zavode za zaštitu kultur=

no umjetničkih spomenika 495.922 Na biblioteke i arhive 2,810.073

prevedena djela ukupno

broj tiraž broj tiraž "4 1,265.000 95 1,637.000 120 „1,839.600 193 1,741.800 78 587.300 94 683.800 314 2,115.600 | 678 4,321.990 6 813.000 299 4,195.000 65 450.950 410 3,141.650 — -—- „aPOL 260.750 — — 170 1,790.500 — — 356 2,230.540 7217 7,071.540 · 2,376 #21,602%.330 U budžetu stare Jugoslavije za

1939/40 godinu, svota — predviđena na umjetničke izložbe i otkup umjetničkih djela, umjetničke i književne konkurse i nagrade na izložbama, za književna i umjetnička društva u zemlji, za povremene pomoći književnicima i umjetnicima, Kao i za pomoć nezbrinuftim, postrađalim i oboljelim književnicima i umjetnicima — iznosila je 150.000 dinara. (Smijeh).

Budžet nove Jugoslavije, namijenjen za iste svrhe, u 1946 godini, iznosi 9,950.000 dinara.

Nagrađe koje je dodijelio Komitet za kulturu i umjetnost pri Vladi PNRJ književnicima — umjetnicima i drugim kulturnim radnicima u početku 1947 godine za deset puta su veće od ukupnog budžeta stare Jugoslavije u 1939/40 godini, koji je predviđen za pomoć kulturnim radnicima, •

Pedeset književnika, slikara, vajara, grafičara, kompozitora, pozorišnih umjetnika i filmskih radnika dobilo je nagrade od Komiteta za kulturu i umjetnost pri vladi PNRJ u 1947 godi“ ni, u iznosu oko 1,500.000 dinara, a početkom 1948 godine 107 umjeinika i kulturnih radnika dobilo je nagrade u ukupnom iznosu od 3,655.000 dinara.

A evo podataka o finansiranju nekih kulturnih ustanova prije rata i danas:

aađimara

1945 1946 1947 : | 12,963.680 · 16,497.999 35,898·62 54,188.024 „116,986.803 185,140.051 8,218.886 19,586.250 29,246.852 864.857 3,017.043 5,987.404 5,108.296 11,074.225 13,160.001

Živele radne brigade Narodnog fronta, nesebični pregaoci u izgradnji naše zemlje!

Skica Branka SŠotre

_ Bniji te neizbježnosti,

/

G ŽIVOTA U JUGOSLAVIN ·

Ovdje neću iznositi sume koje sa predviđene za izgradnju materijalne baze naše kulture. Te podatke možete da vidite iu prijedlogu budžeta za 1948 i u »Zakoau o Petogodišnjem planu«. Hoću samo da ukažem na slijedeće:

U toku ove Petoljetke mi ćemo postići tako snažan razvoj filmske i radio. industrije đa ćemo moći dalje da idemo u tim granama nesmetano naprijed i da ubrzo zadovoljimo osnovne poetrebe naroda. Mi. smo, sem 'toga, postavili za cilj da u našoj zemlji, još u toku ove Petoljetke, stvorimo osnovne uslove za sve vrste škola tako da naši ljudi ne moraju — sem u izvjesnim slučajevima kada se rađi o specišializaciji ili upoznavaju tekovina drugih zemalja — ići u inostranstvo. Prvi ozbiljni koraci u tome pravcu već su učinjeni.

Osnovne naše slabosili se danas svode na ideološke slabosii, O tome je bilo riječi na početku i u ovom đdomu se ne bi moralo više ni 'govoriti. Hoću samo da đođam da je jedan od

naših ozbiljnih nedostataka — nemgs- |

nje kritike. Naime, mi već ulazimo u takvu fazu razviika kađa bez čistih pojmova, bez pravilnih idejnih temelja, nećemo moći ni da koristimo maferijalna sredstva Rkuliure kako ireba, ni đa normalno idemo naprijed. Zbog toga je razvitak kritike, a svim oblastima naučnog i kulturnog živs=ta, preduslov našeg daljeg brzog razvitka. Ta kritika mora u prvom ređu biti uperena protiv reakolomarnjh shvatanja, protiv svega onoga šio umire, ali smeta razvitak novog.

Kao naš dalji krupan neđoslatak treba istaći — nedovoljno

živi u širokim narodnim masama, ima za osnovu ljubav prema svojoj, užoj domovini, s jedne strane, i prem& no= voj Jugoslaviji kao cjelini, s drage strane. Odvajati jedno od drugog potpuno je nepravilno, nijeđan narod Jugoslavije nije dovoljan samom sebi, bez bratstva i jeđinstva # drugim narodima ne bi mogao pobijediti u ratu, niti danas biti slobodan i nesmetano se dalje svestrano raxvijati. Ali, s druge strane, svaki naš narod čuva i razvija ono svoje bitno, ono što ga čini narođom „Sdrukčijim od drugih naroda. Naš patriotizam se, dalje, zasniva na ljubavi prema drugim narodima, na poštovanju njiho istorije, njihove napredne kulture, Mi se nikađ ne bismo smjeli rđii prema drugim narodima. Mi (treba da pomažemo druge narode našom · bor bom 1 rađom u njihovoj borbi i radu. To je naša đužnost, a ne D'

Mi nijesmo i ne smijemo biti naolonalisti. Između starog nacio!

i našeg đanažnjeg patriotizma je Trax”

lika kao između neba i zemlje, Nacionalizam je danas sastavni dio Idetologije reakcionarnih snaga, dok je patriotizam, naprotiv sastavni dio iđeologije naprednih snaga, } ; O kakvom pafriotizmu se, dakle, rađi kođ nas? 0. Kod nas se radi o pairiotizmu koji ne vuče nazad — ka kapitalizmu, ka zaostalosti, nego naprijed — ka. šoeijalizmu, ka kulturi. Kod nas se radi i mora se rađiti o patrlotizmu | koji kritički gleđa na prošlost, koji se." prošlosti oslanja na napredne pojave naše | opšte istorije | koji svijesne ! smjelo vođe narod naprijed — ka sooljalizmu. Mi smo patrioti zbog ioga što imamo fako herojski i divni ma rod, kađar đa odoli svim ratnim tegobama i đa wu miru salomi sve pre= preke, Mi smo patrioti zbog toga Bio naš narod tako smjelo i bez kolebanja — pođ voOćstvom Komunističke partije i druga Tita, okupljen i ujedinjem u Narodnom frontu — izgrađuje lemelje novog socijalističkog društva, Mi smo patrioti zbog samoprijegora i ođvažnosti naših radnika, zbog rađa 1 ljubavi prema domovini naših seljaka, zbog smjelosti i zanosa naše omiadine, zbog vjernosti narođu naše inte ligencije. Mi smo patrioti što imamo tako divnu i bogatu zemlju | sko svestrano obdarene | za sve sposobne narode, Mi smo patrioti zbog toga Mio izgrađujemo socijalizam, šio me. boreći se za svoju slobodu i izgrađujući svoju sreću — istovremeno borimo se i za slobodu i sreću čovječanstva. . Ž Eto o kakvom se patriotizmu radi! Taj i takav patriotizam. nežzbješno će

se snažnije izraziti u našoj kuliuri i nauci. Ukoliko naši ljudi,budu PO

.

strani razvitak naše zemlje ići brže

razvijanje jugoslovenskog patriotizma. Ovaj Ta, · jugoslovenski patriotizam, kdji! Yeć