Književne novine

i 6

' ših velikih

Kazališni život u

U repertoarnoj politici kazališta u Hrvatskoj bilo je u toku prošlih godina, naročito kod manjih kazališta, prilično lutanja: stavljanje na repertoar lakih i zabavnih djela kako bi se zado voljio ukus jednog dijela stare publike, zanemarivanja jugoslavenskog principa u sastavu repertoara, prema kojem sve kulturne tekovine svih naših naroda treba da budu svojina svakoga od na=

; ših naroda; zatim, mnoga provinciska kazališta povodila su se u repoertoaru sa Zagrebom bez obzira da li s glumačkim snagama Mojima raspo-

· lažu mogu faj repertoar da izvedu ili

ne; i na posletku nije bilo u dovoljnoj mjeri usklađivanja repertoara

prema našoj današnjoj stvarnosti.

Ovogodišnji repertoar kazališta Hrvatske,.uvez u cijelini, ne pretstavlja više skup nasumce izabranih djela, Na Tepertoaru tih kazališta izvedeno je dosad devet hrvaiskih, tri srpska,dva slovenačka, jedan makedonski komad;

a od stranih: osam ruskih, odnosno sovjetskih i osam autora drugih naroda. i

lako je izbor djela u većini dosta pravilan, ipak neka manja kazališta nemaju još uvijek određen stav u repertoarnoj politici. Kazalište u Bje"lovaru koje ima polovica amatera u Svom ansamblu, izvodi, pored »Su mljivog lica«, »Škrtac« od Moliera, »Jakoba Ruđu« od Cankara, djela koja bi ieško izvela i naša veća kazališta. A i Dubrovnik prikazujući »Otela« pravi slično zastranjivanje. U Varaždinu umjesto da produbljuju djela iz dramskog repertoara, troše vrijeme na spremanje bezidejnih opereta »Moja sestra i ja« i »Na zelenoj livađi«. Nedostatak repertoara kazališta u Šibeniku sastoji se u tome što ono do danas nije izvelo ni jedno djelo slovenačkih autora, a do toga je vjerojatno došlo uslijed čestog mijenianja „repertoara u toku godine. Naša manja kazališta morala bi u Svoje repertoare staviti što više aktuelnih djela i težiti da stvore jedan svoj repertoar donekle razilčit. od nakazališta, a naročito od zagrebačkog.

U sprovođenju repertonra kazališta nisu izvela sva ona djela koja su u početku godine imala u planu. Ona su repertoar mijenjala. Bilo ie i opravdanih razloga đa se izvjesno djelo u repertoaru promjeni, ali ove godine tih promjena bilo je previše

Zanimliivo je osmotriti uspjehe pojedinih" djela. Najviše su igrana slijedeća djela: u Osjeku »Svadba u Malinovki« 19 puta, a »Prst pred nosom« 15 puta; u Splitu »Vasa Željeznova« 18 puta i·»Protekcijae 15 puta, u Rijeci »Prst pred nosom« 15 pula i »Traviata« 14 puta, u Zadru »Noć u Globokom« 18 puta i «Prst pred nosom« 13 puta, u Šibeniku »Dundo Maroje« 17 puta, i Dr 13 puta, u Va»Pop — Ćira ipop— Spira+• i »Krčmarica Mirandolina« po 11 puta, u Dubrovniku »Noć u Globokom« 17 puta, u Karlovcu »Pop — ČCira i pop — Spira« 17 puta i »Prst pred nosom« 13 puta, a u Bjelovaru »Pokojnik« 11 puta i »Krčmarica Mirandolina« 11 puta. Prema tome, »Rusko pitanje«, koje se izvodi u sedam kazališta u Hrvatskoj, stavljeno je u drugi plan, a to Je nepravilno. Ono je igrano po osam puta u Rijeci, Osjeku i Zadru, što je nedovolino. Ako se »Rusko pitanje« u Zadru moglo igrati 8 puta, onda se i u drugim našim gradovima — ne uzimajući ovdje u obzir Zagreb, gdje je on stalno na repertoaru — moglo davati bar još jedanput toliko koliko se davalo.

Ovaj broj izvedenih djela dokazuje da je moguće već danas smanjiti broj premijera u pojedinim „kazalištima., Ove godine mnoga kazališta imala su na repertoaru po 13 različitih djela u drami, što je svakako previše. Ako se »Noć u Globokom« u Zadru i Du-

nel, ne bih ti ja osto na ždraku nipo-= .što! Opet za »pištolj«, opet buši! Volja, bolan!...

Hašim poćuta, pa se naglo trže:

— A što je bila jedna Užičanka, onake ženske nisam u svoj vijek vidio! Na moju dušu, bilo je u njoj i devedeset kila! Joj, brate„ crne oči, a kosa zift! Joj, kad ti se ta nasloni na »pl= štolj«, uh, probi boga! Jednoč je bušila do mene pa će pasti u nesvijest. Ne može niko da je podigne na vagonet, greda! Te ti ja pljunem u šake, podvučem ruke, bogami je izdigoh, nabacih na vagonet! Volja, bolan!.,..

i i mu malo:kao neprilično, pa bržeUO nastavi. kao da hoće nešto da sakrije:

— A bilo je mladića, pa ne bi ti

njih natjero u tunel, da si bog! Boje

se. »Te nije, druže, to tako, te drži se tj samo mene!l« A on sve strepi, zvi-

___jera očima. Prođe petnaest dana, on se

toliko navikne na tunel, pa ga više iz njeg ne možeš istjerati. I jest tako!

| Iziđem ja poneki put iz tunela da o-

“,

nad nama, pa.smo bušili povrh njih,

_ pravim »pištolj«, pa mi se vani lijepo

- _ smrači, rastirem oči, izgori sunce! »Ne

"bih ti ja radio vani«, vratim se u funel i govorim drugovima,« ne bih nipošto, izgori se! ».,. I tako sve dok se ne sastadosmo, mi odovuda, oni o– donuda! Th, da ti je bilo vidjeti! Oni s onu stranu su nas brevarili i prvi opalili mine. Razgorio ja lijepo lampu, tražim ima “li gdje rupe, ali duman i

| dim, ne vidi se nigdje. Pipam, ništa!

· Pipam, pipam svukuda, — bogami napipah! Nije golema, ovako ovolika. Čučeš ti sad! Mi smo mislili da su oni

fe smo se tako malo razminuli., Opa-

| Jismo sada mi svoje mine. Razbuk-

57 o lampe i kroz onaj dimi duman PO Tajesrao. da im zarobimo pištolje, _ ali se oni ne đadoše! Tu se rukovasmo i izljubismo. Joj, sufrađan onoga Veselja! Iznesemo” na brdo pet stotina Rila eksploziva pa zaždijemo. Nećeš | mi vjerovati, sve se vođa podiže u koritu! A. onoga silnog naroda da fi je ilo „widjeti, sudnji . dan! “olja,

"/bolan!...

) l · · Zamisli se, pripali novu cigaru 1

puštajući gust dim zakima glavom: | ____ ___ _ ____-_-——_--_-—_—--—-— i ——I—-—_———-<—— | ____ ______

Odgovorni urednik: Jovan Popović, Beograd, Prancuska, broj 7 — Štamparija »Borba«, Beograd, Dečanska 81.

brovniku može davati 18 puta ili »Pop — Ćira i pop — Spira« u Karlovcu 17 puta, onda je broj premijera u tim kazalištima · prevelik, pogotovo ako planiramo sezonu od 9 mjeseci, jer kazališta obično provode po mjesec đana na goštovanjima. Smanjiti broj premijera može se već i,zato što kazali-

šta imadu na repertoaru i djela iz pro- .

šlih sezona.

Rad na spremanju pretfstava u našim .kazalištima bio je uglavnom vrlo kratak. U Šibeniku je premijera »Dr« od Nušića davana nakon 928 pokusa, a sva ostala djela koja su izvedena u tom Kkazalištu, bila su spremna s nešto više od 30 pokusa. Najviše je utrošeno vremena dramu Pilipovića »Za novi Život« koja je spremana u 45 pokusa, ali oni su izvršeni u roku od mjesec dana,a to znači da se djelo spremalo 15 dana prije i poslije podne Kao u Šibeniku radi se i u svim ostalim, pa i u većim kazalištimn osim Zagreba, U Rijeci, Splitu i Osijeku obično se pretstave daju nakon 35 pokusa. |

Smanjivanjem broja premijera redatelji će imati više vremena da se pripreme za režiju,.Naš rYedateljski kadar je mali, U svim Rkazalištima osim Zagreba, Osijeka i Zadra — redatelji su ujeđno i glumci, koji su katkad prinuđeni da rade po šabloni, To je nužno zlo, uz ovako veliki broj premijera i obnovljenih preftstava naročito u manjim kazalištima. Obnovljenih prefstava me posvećuje se kod nas dovoljno pažnje, Tako je u

Dubrovniku obnovljen »WEkvinocijo« u 6 a »Otelo« u 7 pokusa. Smetnje su u radu i oboljenja glumaca i njihov odlazak za vrijeme sezone na snimanje filma. Direkcije pojedinih filmova ne drže se točno određenih rokova, zadržavaju glumce na snimanjima i na taj način remete repertoarni plan kazališta. Da bi kazališta ipak davala pretstave prisiljena su da, u takvim slučajevima kad glumac cde na. Shi manje i ne vrafi se na vrijeme, pribjegnu tnkozvanom uskakivanju u uloge, Ovo bi se moglo izbjeći alter– nacijama pojedinih uloga. U nekim kazalištima uslijed premalog broja oscblja (Šibenik, Karlovac, Dubrovn:k,) altemacije se mogu dosta fešlko izvesti, jer u svakom dielu gotovo svi glum-= ci igraju, ali to još ne znači da sui nemogućne.

Pri spremanju pretstava krupan problem, još uvijek golovo nenačet, prestavlja inscenacija. Kazališta Šibenik, Zađar, Osijek i Varaždin nemaju scenografa i inscenaciju pojedinih djela vrše sa profesorima ·sednjih škola ili glumcima iz kozališta, Oni stvar riješavaju praktikablima bez smisla i svrhe i inscenacija je radi toga vrlo primitivna,

Smanjivanjem broja premijera i rađ tehničkog osoblia sveo bi se na pravu mjeru, Kad bi svako kazalište imalo čvrst i određen plan rađa za cijelu godinu ili najmanie za tri mjeseca, onda bi i rad tehničkog osoblia bio planiran i rijetko bi dolazilo do prekovremenih radnih sati. Da bi poboljšali Kkvalitelno· rad tehničkog osoblja, održan je u Zagrebu tečaj za njihovo sfručno uzdizanje. Tečaj je trajao mjesec dana, a pohađalo ga je 19 lica iz svih kazališta. S rađom takovih fečaja trebalo bi i ubuđuće nastaviti, ali bi takav fečai morao trajati, da bi se postigli veći rezultati, najmanje tri mjeseca.

Sve ove teškoće oko spremanja i izvođenja pojedinih djela u uskoj su vezi s pitanjem kadrova. Podizanje novih kadrova u kazalištima pretstavlja vr= lo važan momenat naše kulturne politike. Bez planskog rada na podizanii novih i potrebnih kadrova, ne može se ni zamisliti dalini razvoi u toj umjetnosti. Broino stanje naših kazališla iznosi 758 članova umjefničkog Oo5soblja. Drama broji od 14 do 50 gluma-

— Sada fi je tunel, druže moj, ljepota jedna. Jer zašto? Nadzornik lijepo 5 tobom; ako koji mladić ne zna, nadžornik na licu mjesta kazuje, svjetuje, ni otac ne bi bolje. A prije? ... Obrušila se tako jednom jedna kampada u Šarganu. Država traži ko 6e da opravlja, daje velike pare, ali ne smije niko. Ubrusimo nas nekoliko, među nama i Jedan Mile Ličanin, eno ga sada kovač na Vranduku, slobodno ga pitaj! Pogodimo se s državom da radimo, svakome da se da bez razlike po osam hiljada dinara. To {i je poso teretan i prekoviše. Popustila kambpada., a provalila ı vođa. Mili bože, kad iziđeš iz tunela, sav si bijel ko da te je neko kiselim mlijekom polio... Helem, popravismo. Kad dođe vrijeme da nam se plati, nadzornik nas povede blagajniku. Čućeš ti sad! Izračunali smo bili tačno mi između se koliko je ko zaradio; meni je bilo |zišlo nekako osam i po hiljada dinara, a tako nekako i ostalima. Došli mi tako blagajniku, on broji, broji, dok ne izbroja svakom po četiri hiljade dinara. »Šta je sad ovo?« gledam ja u pare... A doveli su bili i četiri žandara, stoje pred blagajnikovom kabinom i sve nešto pogleduju kroz ·prozore. Među njima je jedan podnarednik Ličanin, zna se s Milom... Mile odgurnu pare: »Ja ovo«, veli, »ne primam. nego Ti nama daj kojiko smo se pogodilil« — »Pa koliko ste se pogodili?« pila blagajnik, tobože kao da ne zna. Sad se uplete i nadzornik i veli da ne zna ni on, blagajnikovo je, veli, da izračunava. Blagajnik opet kaže da nije njegovo nego nadzornikovo. Dok u Mili ne prekipje, pa skoči na nadzornika nek odmah pokazuje onaj račun Što ga je bio zajedno s nama sastavio. Poče nadzornik da se izvlači, kako je račun doduše sastavio ali kako mu se negdje zagubio u

tefterima.., Čućeš ti sad! A moj ti

Mile zgrabi nadzornika za vrat: »Stva– raj račun. sunce {i žarko, ili odavde nećeš žive glave iznijeti!« Žandari kad to vidješe promoliše” puške kroz prozore u kabinu. Mile uhvati za jednu pušku i ole je Žžandaru. Blagajnik, nadzornik, žandari, svi okrenuše tabane vatri. Blagajnik ostavio i knji-

Hrvaiskoj 1987-28

ca. Nijedno manje kazalište nema više od 20 glumaca. Neka kazališta, kao Bjelovar i Karlovac, služe se još uvijek amaterima. U operi veliki nedostatak u muškim solistima, a naročito u orkestru. Nijedan od naša četiri orkestra nije potpun, Kazalište u Splitu pomaže se muzičarima iz Armije. Najmanji broj osoblja ima balet — svega 59 članova, koji su uglavnom vezani za Zagreb,

Kazališta su u toku godine odlazila i na gostovanja. Naročito je bilo mnogo pojedinačnih gostovanja u operi. Pojedinačna gostovanja odvijala su se ove sezone prilično neplanski. Jedino je oslivaren plan skupnih gostovanja u početku sezone po različitim mjestima i gradovima. Nedostatak je plana što u Zagrebu nije gostovalo nijedno kazalište iz pokrajina i što Zagrebačko kazalište nije bilo na gostovanjima po našoj narodnoj republici, sem u Banjaluci. Kazalište lo. je u Vukovaru, Virovitici, Vinkovima, Pakracu,Slavonskom Brodu, Novoj Gradiški i obišlo, u toku gostovanja cijelu Slavoniju. Na gostovanju je davalo »Ožalošćenu porodicu«, »Prst pred nosom« i »Na dnu« od Gorkoga. Kazalište iz Dubrovnika gostovalo je na Korčuli, Lastavu i drugim mjestima iz svoje okolice, Na gostovanjima dosad je dalo 99 pretfstave.. Zadar i Varaždin gostovali su na početku sezone na Omladinskoj pruzi. Splitsko kazalište gostovalo je u Dubrovniku, Šibeniku i Zadru, a Karlovačko u Otočcu, Gospiću, Srpskim Moravicama i još nekim manjim mjestima Korđuna i Gorskog Kotara. Riječko kazalište je gostovalo u Puli s operom. U pore= đenju s prošlom sezonom kazališta su imala veliki uspjeh i obišla gotovo sve pokrajine naše republike .

Gostovanja su doprinela i povećanju posjete. Za 8 mjeseci kazalište u Hrvatskoj dala su 1555 pretstava. Najviše je izvedeno dramskih prefstava 1235, a zatim opernih 279, operetskih 108 i baletske 383 pretstave. Te vretstave videlo je u toku ovogodišnje sezone 930.638 osoba. Prošle sezone bilo je za dešet mjeseci 1580 pretstava s posjetom od 835.718 osoba. U Zagrebu broj posetilaca povečao se za 20% premn prošloj godini. U drugim kazališti-

ma nije bilo takovog uspjeha. Njihove ·

uprave nisu se dovoljno bavile rjješavanjem ovog problema. U Osječkom kazalištu premijere su obično vrlo slabo posjećene — na »Ruskom pitanju« bilo jie svega 207, a na »Prstu pred nosom« 374 posjetioca. Avako slab po= sjet na premijernim priredbama dokazuje da kazalište ne ulaže dovoljno truda da zainferesuje publiku za djelo koje se prikazuje. To dokazuje i priredbe za članove sindikata, đake i vojnike. Td 13 đačkih pretstava u tom kazalištu, 7 ih je bilo nedovoljno posiječeno. . I u nekim drugim kazalištima nailazimo na slične rezultate. U Dubrovniku je posjet dobar, ali to

" kazalište ima veoma mali broj mjesta

u gledalištu. U Vaswaždinu je posjet dosta slab, uprava nije učinila gotovo ništa da iz fvornica dovede radnike na svoje priredbe, | Iz svega ovoga izlazi da su kazališta u Hrvatskoj imala u svom radu lijepih rezultata, ali i dosta nedostataka koje bi u novoj kazališnoj sezoni frebalo ukloniti. Na konferenciji kazališnih uprava koja je mjeseca lipnja održana u Zagrebu, zaključeno je da kazališta smanje broj pretslava na 8 dramskih premijera u sozonl, a kazalište u Zagrebu ioš više. Smanjivanioem premijera omogućilo bi se redateljima i glumcima da poboljšaju kvalitet pretstava. Sem toga, odlučeno je da se po kazalištima ubuduće planira rad najmanje za tri mjeseca una prijed kako bi tehničko osoblje moglo

da izvrši na vreme sve potrebne radove. Đuka KOSAK

„OT air L JK |S UP au | VTR ari re ay EE (zri yoar KraIr-rOgyOrak ir iEarar ar rYeo anci mir vgurr rei y ei Karzza ari iar e arc rernu naam a Paaa

ge i pare. Stanemo mi prebrojavati, kad zbilja — nije više ponio para neEo svakom bo četiri hiljade. Prekopamo sve, — zbilja nema više! »Nečemo«, veli Mile, »odavle micati dok nam ne isplate sve i posljednju paru!« Uto eto ti blagajnika i s njime sada sedam žandara. »Što se Vi«, go vori podnarednik, »bunite? Vi se«, Veli, »hoćete da bijetele — »Nećemo mi«, odgovara Mile, »da se bijemo, već hoćemo svoje koliko je ko zaradio!« I sve im ispričasmo kako smo se i pošto smo se pogođili i koliko smo radili. Vidimo mi, prepao se, bogami, i podna= rednik. »Gdje je nadzornik?« pita Milu. Mile odleti kući nadzornikovoj. Kad kući, zaključo se mrcina. Mile proviri kroz prozor, kad se nadzornik slego u jednoj sobi u ćošak, ćuti, ne miče se, srce umrlo u njemu. »Otva= raj!« — »Ja bih tebi, brate Mile,« viče iz kuće, »otvorio, ali ti ćeš mene ubitil!e — »Pokaži pravi račun, i neću fi ništa!• Nadzornik ne miče, ne otvara. Mile lupi nogom u vrata, vra-> ta iskoče, Uhvati nadzornika za vrat pa preda se... Eto ti Mile, drži nadzornika za vrat. Mi kako ga vidjesmo„ ftako nađadosmo galamu: »Zar nama da zakidate? Mi smo život reskirali, mrcino jedna, mi smo iz tunela bijeli izlazili ko da nas je ko u kreč zagnjurio pa izvadđdio!« Ne da Mile nadzomiku od sebe, sve ga drži za jaku, pa najzad s njime u kancelariju. Uto eto i blagajnika, nosi još nekakve knjige, kopaj, kopaj po njima, a Mile nikako ne pušta nadzornika. Dok, bogami, nađoše one račune kako smo se bili pogodili. Kad podnarednik vidje račune, stađe, tobož, da se izdire na nadzornika: »Svinjo, lopove, sram te bilo!• pa će onda blagajniku: »Idi po pare!« Mile bome krenu i za blagajnikom, ne da ni njemu od sebe. Donesoše bome i isplatiše sve do posljednje pare! Te ti mi u Beograd, nađemo lijepo jednu birtiju pa raspalimo tri puna dana... Tako ti je to nekad čemerno i budalasto bilo!«

(Kraj u sledećem broju)

- KNJIŽEVNENOVINE

Osijek gostova-

i KN UMi x

- MMmi |MR ı Iiil!ihim

'Kopiranje srednjovekovnih fresaka

Da bi se sačuvale freske srednjovelkovnih manastira iz XII, XIIL i XIV veka, poznate po umetničkoj vrednosti, predđuzete su mnogostruke mere za njihovu konzervaciju. Pored ostalog, pristupilo se i kopiranju fresaka koje je počelo uoči prošle godine pod rukovodstvom Komiteta za kulturu i umefnost PNRJ. U toku Ovog leta delatnost na kopiranju fresaka biće pojačana. Naši i francuski stručnjaci radiće na kopiranju fresaka u manastirima Mileševo, Arilje, Sopoćani i Pećka patrijavšija. Naši stručnjaci Jaroslav Kratina i Vladimir Predojević pristupili su kopiranju fresaka u Arilju i Mileševu. U Sopočanima (kod Novog Pazara) i Patrijaršiji (Peć) radiče šest francuskih stručnjaka. % Putujući bioskop Ministarstva prosvete NR Srbije obišao je od marta meseca ove godine preko dvadeset sela i dao 40 pretstava koje je gledalo više od 9000 lica. Ovog meseća vagon sa pokretnom kinoaparaturom nalazi se na pruzi BeogradLajkovac—Gornji Milanovac. U vagonu sa aparaturom opremljena je i izložba knjiga. Prilikom obilaženja sela uđaljenih od pruge često seljaci sami prenose aparaturu do svojih mesta.

% Za osam daga prikazivanja domaći film »Živjeće ovajmarod« gledalo je u Titovom Užicu pr#ko 8000 lica. Sve masovne organizacije učinile su kolektivne posete, a tako isto i građani Čajetine i Kosjerića.

HRVATSKA

SRBIJA

Dobrovoljni radovi na podizanju školskih zgrada

U mnogim selima Kninskog sreza narod dobrovolinim radom podiže školske zgrade. Tako u zaseoku Vujasimovići (selo Ivoševac) seljaci su podigli spoljnji zid za dvorazrednu školu. U Maloj Polači dobrovoljnim radovima ušteđeno je 300.000 dinara, a osiguran je kredit za dovršenje školske zgrađe na kojoj je već postavljena „krovna konstrukcija. Takođe su počeli dobrovoljni radovi za školske zgrade u zaseOcima Čutluk i Torbice.

% Direkcija za raspodelu filmova u Zagrebu opremila je prošle gođine pet pokretnih kinoaparatura koje su obilazile sve krajeve NR Hrvatske, Ove godine odredđena je još jedna aparatura za Zagorje, a jedna će raditi pri Direkciji u Zagrebu. TPilmovi na uskoj traci prikazivani su prošle godine u 114 mesta Hrvatske, a gledalo ih je 180.105 lica. Naročito brojna poseta bila je prilikom prikazivanja domaćih filmova, koje je, od ukupnog broja posetilaca, pledalo preko 56.000 lica.

% Pokretna kinoaparatura Sreskog narodnog odbora u Koprivnici u toku četiri meseca rada dala je u okolnim selima 130 naučnih, istoriskih i drugih filmova. Pretstave je posetilo 15,000 ljudi. Publika je pokazala najveće interesovanje za domaći film »Slavicća« i sovjetski naučni film »Čovjek i majmun«.

% U Zagrebu je priređena izložba sovjetske knjige na kojoj su pokazana najbolja izdanja sovjetskog izdavačkog rada: dela klasika marksizma-lenjinizma na svim jezicima naroda SSSR-a, dela klasične ruske i moderne sovjetske književnosti, razna izdanja naučnih i političkih popularmih biblioteka, naučna izdanja iz istorije umetnosti, tehnike, medicine. i ostalih Brana sovjetskog naučnog i umetničkog stvaralaštva, primerci, dečje književnosti i brojevi raznih sovjetskih časopisa.

SLOVENIJA

Izložba škola za umetni obrt i domaću radinost

U Ljubljani je otvorena izložba radova škola za umetni obrt i žensku domaču radinost. Izložila su sva odeljenja i keramika, gravura, arhitektonika, vajarstvo, rezbarstvo, slikarstvo i razna odeljenja ženske domaće ?adinosti, naročito čipkarstvo, koje je prikazalo primerke izvanrednog kvaliteta.

U sledećoj godini ove škole će se sjediniti i dobiti jedinstven plan koji priprema Komitet za kulturu i umetnost pri vladi PNRJ,

U Sloveniji se samo čipkarstvom bavi preko "7000 žena.

% Najbolje sindikalne kulturno-umetničke grupe iz Maribora gostovale su na auto-putu Beograd—-ooagreb. U junu je radne brigade posetila folklorna grupa Žželezničara »Angel Besednjak«; početkom jula gostovala je dramska grupa fabrike automobila sa orkestrom i recitatorima:; desetog jula posetili su graditelje auto-puta pevači Glazbene matice, a od 20 do 50 jula daće priredbe folklorna grupa mariborskih tekstilnih fabrika.

BOSNA I HERCEGOVINA _

Gostovanje kulturnoumetničkih društava

U Dubrovniku i Gružu pre kratkog vi, mena gostovala su sarajevska radnička kulturno-umetnička društva »Vladimir Perić-Valter« i »Metalac«, Društvo »Vladimir Perić« nastupilo je sa svojim velikim horom od 80 ljudi, folklornom grupom i recitacijom, a »Metalac& sa folklornom grupom i recitacijom. U Gružu je nastupila 1 muzička sekcija »Vladđimira Perića«. Dubrovačko kulturmo-umetničko društvo »29 novembar« obavezalo se da će na jesen vratiti posetu sarajevskim društvima.

% Likovni umetnici Sarajeva obavezali G6u se da će u čast Petog kongresa KPJ ukrasiti crtežima i uljanim slikama dvoranu jednog zadružnog doma i dafi 200 knjiga za jednu seosku biblioteku.

CRNA GORA

Cetinjsko pozorište u prošloj sezoni

U prošloj sezoni, koju je završilo učešćem u proslavi 13 jula, Narodno ' pozorište na Cetinju pokazalo je znatan napredak kako po broju datih premijera i pretstava tako i po umetničkoj obradi komada, Na 165 pretstava pozorište je dalo 8 premijera i niz obnovlienih komađa. Broj posetilaca bio je triput veći od onog u prethodnoj sezoni. Sem toga, pozorište je gostovalo u Skadru, Crnogorskom Primorju, na pruzi Nikšić-—--Titograd i po severnim srezovima Crne Gote. U Skadru je dato 6

. pretstava, u 11 mesta Primorja 52 pretsta-

ve, na omlađinskoj pruzi 12 i u severnim srezovima 930 pretstava. Pri drugom boravku na pruzi Nikšić-Oitograd priređeno je 14 pretstava kojima je prisustvovalo 6000 graditelja. Značajan je i rad pojedinih članova ansambla koji su ukazivali pomoć raznim diletantskim i Sppionirskim grupama. U toku sezone kolektiv je izdao i nekoliko brojeva »Pozorišnog lista«,

MAKEDONIJA

Rad pokretnih bioskopa

U toku 1947 godine putujući bioskopi u NR Makedoniji postigli su dobre rezultate, U najudaljenijim selima, čiji stanovnici nikad pre toga nisu videli film, prikazani su domaći filmovi, žurnali, mesečnici, kao i sovjetski filmovi, U toku godine dato je 75 pretstava kojima je prisustvovalo 45,.508 gledalaca, N

Ove se godine rađ putujućih bioskopa poboljšao. Prema statističkim podacima za prva tri meseca prikazano'je 13 filmova pred 26.397 gledalaca,

Članak o Tihonovu u poslednjem” broju „Književnosti : LJMON

doljubive ljude u Jugoslaviji bili s isti udarac, slili su se u jedan je:

Dvobroj časopisa »Književnost« za juli i avgust donosi u bogatom i raznovrsnom sadržaju opširan i iscrpan prikaz Radovana Zogovića o zbirci »Pesme o Jugoslaviji« sovjetskog pesnika Nikolaja S. Tihonova. |

N. S. Tihonov — prema rečima Gorkoga jedan od najtalentovanijih sovjetskih književnika — posetio je Jugoslaviju krajem 1945 i, po povratku u Sovjetski Savez, napisao knjigu pesama o našoj zemlji. Prikazujući ovu zbirku pesama i olkrivajući njihov Smisao i lepotu, Zogović se najpre, u svome prikazu, zadržao na tome da Upozna našeg čitaoca sa Tihonovom. Pošto je izneo čitav njegov razvojni put i pokazao osnovne komponente njegove poezije, Zogović je prešao na poslednje delo Tihonova, na njegovu zbirku pesama o Jugoslaviji.

»Knjiga lirike Nikolaja Semjonovica Tihonova o novoj Jugoslaviji — piše Zogović — sadrži 25 što dužih što kraćih pjesama. JU tim pjesmama on je odrazio snage, veličinu, patnju, junaštvo, smisao i značaj naše narodne revolucije, likove rukovodilaca i heroja naše epopeje, ruine i rane koje nam je rat ostavio, našu stvaralačku vjeru i energiju i naše prve graditeljske pothvate, bratstvo naših naroda i rađanje nove države, našu povezanost sa Sovjetskim Savezom, pregalaštvo naše omladine i izvore i puteve naše kulture, U tim pjesmama on je naslikao naša sela koja su se, s imenom Staljina preko zidova, pela na Jomaču i postajala besmrtna; opjevao je mir mrtvih sovjetskih boraca koji počivaju u bratskoj jugoslovanskoj zemlji. neiscrpnu duševnu snagu i bogalstvo našeg čovjeka, čudne ljepote naše zemlje. Jednom riječi, Nikolaj Tihonov je dao o novoj Jugoslaviji više pjesama, prikazao ju j-> s Više strana, u više odnosa i manifestacija, nego ijedan naš domaći pjesnik. Da li je to čudno i neobično? Neobično jeste, ali čudno nije. Pjesnik koga je odgajila Boljševićka partija, zemlja socijalizma, talentovan, siguran u svom poslu, morao je planuti i ognjem koji smo mi zapalili i dodati tom ognju svog svijetla, snažnog i blagovremenog. Pjesnik kao što je Tihonov ne može ostati zatvorena srca za plamen slobode gdje god se on po= javi u svijetu, a najmanje ako je taj plamen obuhvatio zemlju koja je

pjesniku bliska po jeziku, tradiciji i

kulturi, u zemlji koja čuva korake i riječi njegovih predaka, u zemlji za čiju su socijalističku slobodu, zajedno 8& njenim sinovima, ginuli i njegovi drugovi i sugrađani, pređajući joj svoju krv i svoje posljednje riječi... Tihonov je došao u takvu zemlju, i njeni gradovi, njene noći i ruševine potsjetili su ga na gradove, noći i ruševine u njegovoj domovini, isto onako kao što rečenice nove i prisne knjige potsjećaju čovjeka na nejasne zvuke, slike i štimunge što su se slegle u duši još negdje u djetinstvu, ili u snu iz djetinstva; stojeći pred ljudima naše zemlje koji su žudno čekali njegovu rusku riječ, on se osjetio kao da je došao u zavičaj, u svoju porodicu.« I dalje: »... iz pjesama N. Tihonova o Jugoslaviji izbija, neposredno i reljefno, i lik novog, sovjetskog pjesnika, i lik nove, — i preorane i rastuće — jugoslovenske stvarnosti, povezane sa sovjetskom i svjetskom stvarnošću, — isto onako kao što su iz njegove poezije o SSSR izbijali, u organskoj povezanosti, i lik pjesnika i lik velike sovjetske stvarnosti oko njega, neodvojive od borbe za novu stvarnost u čitavom svijetu.«

Upoznavajući jugoslovenske čitaoce s osobenošću i snagom Tihonovljeve poezije, Zogović je otkrio svu veličinu osećanja, svu dubinu i misaonost s kojima je Tihonov, u svojoj poeziji, zahvatiou suštinu nove Jugoslavije, Govoreći o pešmi »Oganj«, iz drugog ciklusa zbirke »Pesama o Jugoslaviji«, Zogović piše:

»Okupacija naše domovine i napad na Sovjetski Savez za napredne i ro=

e | 00%

dinstveni bol, dobivši jedan „jedin= stveni smisao, rodivši jedinstveni revolt, jedinstvenu odlučnost. U julu 1941 godine, u Piperima u Crnoj.

. Gori, Milovan Đilas, koji je kao član ~

Centralnog komiteta ' Komunističke partije Jugoslavije organizovao crno-

gorski ustanak, rekao mi je: »Mi smo

okupirani, zemlja socijalizma je na. padnuta, — mi se moramo boriti do. posljednjeg: metka i do posljednjeg

čovjeka.« Tu našu svijetlu i beskom-

promisnu liniju, koju su komunisti. prelili u svijest, volju i požrtvovanost masa, to naše nepomirljivo osjećanje · da se, dok je zemlja okupirana i dok. krvari SSSR, ne može živjeti drukčije nego krvareći, nego živeći i umirući za slobodu, te naše svijetle i strašne ognjeve Tihonov je vidio i shvatio jasno, onako kako smo mi željeli da se to, jednom shvati, boreći se daleko od

—

Crvene armije ali blisko i prisno ve=- ~

zani s njom, osvajajući Bihać da bi<" smo je imali s čim pozdraviti o Sedmom novembru 1942 godine.« — »U

· pjesmi »Šumadiski gajevi« — nasta=

vlja Zogović, govoreći o četvrtom ci- —

klusu zbirke, — »Tihonov, s epskom_ intonacijom i poslovičnom jasnoćom i konkretnošću, još jednom govori o našoj borbi o značaju borbe sovjetskog naroda za našu revoluciju i o značaju naše revolucije za borbu sovjetskog naroda. U toj pjesmi Tihonov daje mjerom svoga srca } svakome svoje, — i daje našem narodu po njegovoj velikoj zasluzi, bratski, puna srca.« Pošto je citirao dve strofe te pesme, Zogović produžava: »U ratu, boreći se i izgrađujući kao'ljudi i borci, mi smo tako intenzivno željeli da Crvena Armija osloboditeljica naroda, osjeti našu pomoć najvjerniju i najveću koju smo u našim razmjerama mogli dati; iskreno smo i intenzivno težili da se približimo sovjetskim uzorima i dodjeljivali smo našim junacima, kao najviša odlikovanja, imena sovjetskih boraca, naše gradove smo odlikovali upoređujući ih sa sovjefskim grado=vima. I kada nam sovjetski pjesnik priznaje našu vjernost i našu pomoć, kada ga naši ljudi i gradovi potsjećaju na sovjetske, naše patnje na patnje

oslobodilačku

i izdržljivost sovjetskih ljudi, — mito ~

primamo kao najljepše odlikovanje, kao priznanje živima — za žive i za one koji su pali, ne dočekavši ga, iako su ga svom dušom i svakom kapi krvi žudjeli, dan po dan i kap po kap...«

Radovan Zogović završio je svoj prikaz analizom poslednje pesme u zbirci Tihonova:

»Pjesma »Jugoslavija« je epilog, poanta čitav, Tihonovljevoj knjizi o Jugoslaviji. U njoj je, u sažetom vidu, s novim jntonacijama, slikama i ritmičkim varijacijama. ponovijena čita= va knjiga, — ponovljena i podignuta još za jedan stepen više — do stepena himne novoj Jugoslaviji.

I kao što je u pjesmi »Jugoslavija« ponovljena, u zgusnutom vidu, sva 'Tihonovljeva knjiga lirike o našoj zemlji, tako je u toj knjizi, u izvjesnom smislu, ponovljena čitava njegova dosadašnja lirika. Ponovljena je i izdignuta još za jedan stepen više. Nas to raduje kako zbog naše zemlje, tako i zbog samog pjesnika,

Knjiga »Pjesme o Jugoslaviji« svakim svojim stihom govori da je Nikolaj Tihonov shvatio i zavolio našu zemlju i da joj je, ovom svojom knjigBom, pomogao đa i ona još bolje shvati samu sebe, da još jasnije i sadržajnije shvati šta je sve učinila u tolku oslobodilačkog rata i šta je sve kadra da učini u izgradnji socijalizma, Naši narodi mu to nikada neće zaboraviti. Oni to neće zaboraviti, jer će se u njihovom životu ofsada neprestano miješati ono što je njihovo djelo, njihov život, — i ono što je Tihonovljev odraz, ljubav, lozinka, kao što se u Tihonovljevoj poeziji slilo u »nerazdje= ljivu metalnu smjesu« ono što je bilo naše djelo i naša istina, sa onim što je Tihonovljeva mašta i njegovo pleme=nito uzbuđenje.«

i aaa ako pale— Cc M BIBLIOGRAFIJA

V. I. Lenjin: Proleterska revolucija i renegat Kautskn. — Na uvodnim stranicama otštampano je pismo Lenjina V. V. Voronjskom, a u prilozima Lenjinovi članci »Proleterska revolucija i renegat Kautski« »Nova Vanderveldova knjiga o državi« i »Teze o Ustavotvoroj skupštini«. Knjigu je preveo Zvonko Tkalec. Izdanje »Kulture«, Beograd 1948.

V. IL. Lenjin—. V, Staljin: O omlađini, Niz članaka i odlomaka iz dela Lenjina 1 Staljina o omladini i njenim zadacima. Prevod u redakciji Lepe Nešić i RadomiTa Aleksića, Izdanje »Kulture«, Beograd 1948,

VM. G. Bjelinski: Pismo Gogolju. — Izđanje

. »Prosvete« Beograd 1948.

A. S. Puškin: Mećava, (Pripovetke). PreVeo B. Kovačević, Izdanje »Prosvete«, Beograd 30948. ·

Vafroslav Jagić: Izabrani kratki spisi. Izbor kraćih spisa iz opsežnog Jagićevog đela. U knjigu su ušli članci iz različitih periođa Jagićevog života i iz različitih područja: rasprave o jeziku, članci o književnosti, narodnom pesništvu, staroj Sslovenskoj pismenosti itd. — Izdanje »Matice Hrvaiske« Zagreb 1948.

Dositej Obradović: Izabrane strane, — Za ovo izdanje latinicom uzeti su u obzir

pretežno originalni Dositejevi radovi. »IZabrane strane« priređene sn prema izdanju »Prosvete«, Državnog izdavač-

kog preduzeća Srbije, u redakciji Đ. Gavele. — Izdanje »Nakladnog zavoda Hurvatske«, Zagreb 1948.

Iz Vukove borbe za jezik i pravopis ođabrane strane iz Vukovog dela i bogate prepiske u borbi za uvođenje narodnog jezika u književnost. Uredili M. Stevanović i R. Aleksić, Izdanje »Prosvete«, Beograd 1948.

A. Belič: Vukova borba za narodni jezik i književnost — rasprave i predavanja. Izdanje »Prosvetea, Beograd 1948.

Jovan Popović: Istinite legende. — Pripovetke. Izdanje latinicom. Izdavačko preduzeće »Kultura«, 1948.

Oto Bihalji Merin: Đo viđenj': u oktobru. — Roman. Ivdanje latinicom. »Nakladni zavod Hrvaiske«, Zagreb 1948.

Viktor Novak: Magnum crimen, Pola vijeka klerikalizma u Hrvatskoj. — Zagreb 1948.

Dinko Šimunović: Alkar, — Izdanje »NaMladnog zavoda Hrvafske« — „Zagreb, 1948. ,

a ——a. i } | — — — –— đ— _--—-_ — —-—- —-- —--— —–——_-_-—__ ___ _________—

Vojislav J. Ilić: Pesme, — Uređio Čedđomir Minderović, predgovor napisao Velibor Gligorić, objašnjenja — Dr Miloš Đurić, Izdanje »Prosvete«, Beograđ 1948.

Krum Velkov: Selo Borovo. — S bugarskog preveo, M. Vitorović. Izđanje »Pro-

svete«, Beograd 1948.

Ranko Mayinković: Proze, — Izdanje »Ma-

tice Hrvafske« „Zagreb 1948.

S. A. Novikov: Timirjazev. — Prevela Nataša Karanušić. Izdanje »Matice Hrvatske«, Zagreb 1948.

Marija Majerova: Sirena, roman.

— Preveo sa češkog Dr Ljudevit

Jonke, Izdđda-

nje »Nakladnog zavoda Hrvatsk: greb 1948. ai Prežihov Vorane: Bugarska. — Preveo sa

slovenačkog Hijacint Petris. Izdanje »Nakladnog zavoda Hrvatske«, Zagreb 1948.

Joža Horvat: Zapisi o smrti Petra Arbutine, — Izdanje »Nakladnog zavoda Hrvatske«, Zagreb 1948.

Fran Galović: Z. mojih bhregov, zbirka kojkavskih pesama, — Priređio Dragutin 'Padijanović, Izdanje »Nakladnog zavoda Hrvatske«, Zagreb 1948,

Vikto» Igo: Gavroš. — 3 Preweo Radovan Teodosić. Izdanje »Prosvete«, Beograd 1948.

Anton Skala: O vaspitanju besprizorne dece. — Izdanje »Prosvete« (Pedagoška biblioteka), Beograd 1948.

B. A. Voroncov-Veljaminov: Šta zrak svetlosti, — S ruskog preveo Sevarlić. Izdanje »Prosvete«, 1948.

Dr. Gabrijel Divljanović: Zemlja i svemir, — Izdanje »Nakladnog zavoda Hrvatske« (Mala naučna knjižica), Zagreb 1948. ;

| ——————__—_-__ _________________

UREDNICI: Jovan Popović i Milan Deđinac

tIA—- ––đ_ – —_ _—_—_______—_C.__C %—_ "

PRETPLATA ZA' KNJIZEVNEH NOVINE

Za našu zemlju na 3 meseca 35 dinara,

na 6 meseci 70 dipmara i na gođinu dana 140 dinara.

Za inostranstvo: na 3 meseca 50 dinara, na 6 meseci 10D dinara i na godinu dana 200 dinara.

Broj čekovnog račuma 1-9060049 Poštanski fah 617.

priča B. M. Beograd