Književne novine

BWRRANAS

· PISMO ZDENKA ŠTAMBUKA ANTONINU PRLCU,–

AKADEMSKOM SLIKARU IZ PRAGA

Savetnik Ambasađe FNRJ u Pragu, Književnik Zđenko Stambuk, uputio je pismo Antonjinu Pelcu, češkom akađemskom slikaru. U pismu se između ostalog kaže:

š Gospodine, | - Na dan 12 juna objavljena je ı »Rude pravu« Vaša »karikatura« Tita __— »Put ka socijalizmu«, koja je izazvala duboko ogorčenje svih poštemih ljudi i ovde u Čehoslovačkoj. Pa i ako u današnjoj situaciji nije moguće odgovoriti na sve napade, klevetanja i laži koje štampa i radio stanice narodnih đemokratija i SSSR-a šire o mojoj zemlji i njenom rukovodstvu i ako nije običaj da se jedan pretstavnik strane države obraća čoveku, koji je uvredio njegovu zemlju, činim to ipak, jer sam uveren 1a · imam na to prava. Da, imam na to prava kao kulturni radnik svoje zemlje, kao čovek koji je još pre rata ovde studirao i koji je od tog vremena u svakoj prilici radio na zblišenju naših naroda, koji je bio jedan od retkih ljudi koji su uspeli da godine 1938 dođu u Čehoslovačku, da se zajedno sa vama bore protiv hitlerizma, koji je posle rata bio i joedan od utemeljivača Društva Jugsoslavija—Čehoslovačka, i postao tajnik njegovog odbora za Narodnu Republiku Hrvatsku, kao pisac koži je prevodio dela vaših naprednih pesnika i pisao o vašoj literaturi i o va– šem životu i borbi, kao rukovoćilac Hrvatskog državnc~ jizđav:čkog preduzeća ı Zagrebu, koje je na moju inicijativu izdalo prvo izdanje FučiRkove knjige »Reportaža pisana pod vešalima«, i kao već 20 godina dosleđan i veran prijatelj Vašeg naroda i Vaše otadžbine. Naposletku, imam na to Drava kao stari borac Komunističke partije Jugoslavije, kao parti zan od prvog dana borbe protiv fašističkih okupatora svoje zemlje, kao patriot svoje a&ocijalističke otadžbine ' i ljubitelj istine, koja je za mene iznad svega dragocena. Imatm na to prava i u ime svog dvcgodižnjeg is= krenog i predano. rađa na prođubljivanju kulturnih odnosa izmsđu naših zemalja i na svojoj zvaničnoj dužnosti, koju mi je poverila Jugoslovenska Vlada, pa bih je i danas ispunjavao isto tako savesno, da oni, koji su kođ Vas narušili sve časne obaveze prema Jugoslaviji, nisu jednmostrano prekinuli sve kultu.ne rdnose i umesto njih uveli odnose gotovo neprijateljske, šireći tendenciozne laži o svemu onome što se događa u Jugoslaviji i sakrivajući istinu o našoj zemlji od vaših narodnih masa. Ali kađ i ne bi ničega od svega toga bilo, mam na to prava kao čovek, koga ste uvredđdili u nečemu što mu je najdra_ocenije, tj. njezovu socijalističku otadžbinu i njegovu Komunističku partiju, njegova Životna nastojanja, njegovu životnu »rspektivu, njegovog ljubljenog oca 1 učitelja, vođu. divnog čoveka, voljenop druga, maršala Tita. Obraćam se Vama, jer sam uve ren u to da Wte priložili svoje ime jednoj skroz pogrešnoj stvari sa nemoralnim „motivima, pođ uplivom lažne i neiskrene već godinu dana Vođe vaša štampa i radio stanice, ali koja nije uspela da uveri široke slojeve Vašeg naroda u tačnost zvaničnih postupaFa i oficijelnih optužaba protiv Jugoslavije, jer češki narod ima zdrav smisao za istinu i sačuvao je duboke simpatije prema junačkom narodu Jugoslavije i njegovom slavnom voćstvu' na čelu sa maršalom Titom. I to zato Što zna da Jugoslavija i njeno voćstvo ne samo što su vodili besprimernu bor-

propagande, koju ~

bu u prošlom ratu protiv zajedničkog neprijatelja i izvojevali velikim žrtvama svoju slobodu, već i zato Što Jugoslavija danas vođi junačku borbu za prave socijalističke odnose između socijalističkik zemalja, za dosledno sprovođenje načela' marksizma-lenjinizma u tim odnosima, za čistotu ovog revolucionarnog učenja i njegove revolucionarne prakse, za komanistički moral u odnosima izmežu komunističkih i radničkih partija, za načelu ravnopravnosli i suvereniteta naroda, — jer u među-

naro:nom radničkom pokretu i na-·

prednon. taboru ne samo da su uveđena marksistička načela i metode — već i načela i metode revolacionarnom marksizmu-lenjinizmu neprijateljske. Kome je dakle bila potr•«bna Vaša karikatura? Narodu ove zemlje, koji voli Jugoslaviju i veruje u njeno isprobano i internacionalističko voćstvo? Vašoj otadžbini, koja izgrađuje socijalizam? Vašoj radničkoj klasi, koja svakim danom sve više i više shvata sramnu i lažljivu kampanju protiz „Jugoslavije, kampanju koja tera vodu na mlin našim zzjedničkim neprijateljima, zapadnim imperijalistima koji se trude na svaki način da „onemcguće' i+ nama ·i Vama da ostvarimo socij.lizam? Ili možda Vama ližno, koji ste se za Vreme rata borili u SAD za slobodu i suverenite svoga naroda i države?

Sinatram da nis'= svesni dnog Što radite. kad biste bili toga · svesni, nikad ne biste učinili to, što ste sad” uradi, |

Znate li vi uopšte šta se dogodilo u Skoplju? N:ravno da ne znate, jer i.Vas su o tome lagali, Čehoslovačka je isporučila NR Makedoniji ećlektričnu centralu, koju su vseši monteri gradili dobro i s uspehom, kako to umeju vr” ljudi, kada znšju da rade za dobru i ispravnu stvar. Mladi makedonski narod, — mlad amo svo jim novim Ustavom, jer je, rastući rame uz rame s jugoslovonskim narodima, izvojet ao prv' put sada pod voćstvom KPJ i wnaršala Tita svoju slobodni. Republiku, makedonski narod, koji danas sa velikim elanom izgrađuje svoju republiku, uz pomoć ostalih republika Jugoslavije, — dočekao je i bratski primio čehoslovačke montere koji se nisu mogli ni na šta požaliti, dok nije bila izdata generalna zapovest: onemogućiti Jugoslaviji da ostvari svoj „Poetogodišnji plan izgradnje socijalizma, da bi se ovim neuspehom, kad već nije bilo moguće na drugi način, moglo doći do dokaza za sve one gnusne i bedne klevete koje se u zadnje vreme od strane pristalica Informbiroa upućuju Jugoslaviji i njenom vošstvu, U nizu kominformskih mera bilo je na redu d»> Čehoslovačka prekine sve trgovinske odhose sa Jugoslavijom i investicioni i trgovinski ugovor koji

· je. pre izvesnog. vremena Vaša Vlada

potpisala. jednostrano ukine, ali ne u interesu čehoslovačkog naroda i države, nego na neizmernu štetu Čehoslovačke. Vi naravno ne znate, jer vrlo često se prećutkivalo da je Jugoslavija jsporučivala Čehoslovažkoj dragocene sirovine, kao bakar, ulovo i druge metale, j da je, u najtežim danima za vašu ishranu, na preklinjujuče traženje V.ših najviših rukovodilaca, isporučivala meso i onda kada ga nije jiriao ni naš vlastiti narod; da je to istima, to će Vam potvrditi svaki pošteni čovek u.,.Čehoslovačkoj spoljnoj trgovini i.industriji: da smo uvek i potpuno ispunili sve ugovore i trgovinske odmose S Vama, da &u oni uvek bili korisni

ı skom narodu i oprcstili 'zločinstva i nenaknadive štete, koje

„1945, bez ikakvih ograničenja.

C:hoslovačko* i onđa kada se, ne na šom krivicom, trgovalo više na ·kapitalističkoj nego na socijalističkoj podlozi, za koju &mo se mi svesrdno i zalagali i prema njoj se u potpunosti i ravnali ukoliko je to druga strana „ugovornica dozvoljavala. Vi. takođe ne znate da je incident u Skoıli bio beznečajan incident između · ljudi pri piću, koje je nexc:iko dana. pred dolazak naše trgovinske delegacije u Prag iskorisililo Vaše rukovodstvo da u masama čehoslovačkog naroda izazove antijugoslovensko ras položenje, da '. taj narod mimo i bez protesta primio prekid trgovinskih odnosa "=. Jugoslavijom, n Dpitajući se kakve će teške milione koštati ovaj od nekuda naređeni postupak, kakvu će nenaknadivu štetu čehoslo”ačžka industrija od toga imati. Hteo bih samo da se informiŠete o posledicama prekida trgovinskih i investicionih ugovora od stra= ne vaših odgovornih organa, koji uostalom to ne drže u tajnosti i koji će Vam vrlo rado dati o tome potrebne informccije. U isto vreme želeo bih da se informišete i kod Vaših montera koji su došli iz Jugoslavije kako su tamo živeli i šta rađi makedonski narod, koji sa gnušanjem i preziranjem vrati kampanju protiv njega i nemoralnu borbu koju protiv nje vode pristalice Informbiroa, protiv njegovih junačkih napora u izgradnji socijalističke otadžbine i protiv narođa FNRJ. Njima je, naravno, naređeno da ne smeju govoriti ni dobro ni loše, jer je bilo jasno da loše neće govoriti i, naravno da kao časni ljuidi neće da lažu, Svaki od njih mogao bi da Vam kaže kako ništa nije znao o incidentu, đok nije došao u Vašu ambasadu u Beogradu, i kako uopšte nije održan nikakav sastanak :~apadnutih« sa koga bi bila posl-' i rezolucija Vašem poslanstvu u Beogradu; kako su se Vaši monteri bratsri rastali sa radnicima i pretstavnicima. Narodnog odbora u Skoplju, na vrlo lepom banketu, kako je dakle ceo taj incident bio iskori šćen samo zato, da se među našim narodima jzazove šovinistička mržnja; što im ipak nije uspelo i nikad uspeti neće, je” naš narod voli češki i slovački narod, kao Ššty i Vaš češki narod voli jugoslovenske narode svoju vernu braću i iskrene saradnike na zajedničkom putu ka socijalizmu, Ne „gospodine, Vamn nije poznata istina o ovim stvarima, i zato ste sad zaprljali Vaš rad karikaturiste u očima poštenih ljudi. A

Vi isto tako ne znate (jer su Vas i u tome lagali) šta se rađi na jugoslovenskim granicama za posljednih ne koliko meseci, Rezolucija Informbiroa vaskrsnula je još tinjajuće šovinizr:e u Bugarskoj i u Albaniji" ua Mađa»skol. Ja o teme ne moram go.

· voriti Vama, koji ste sigurno infor· misani bar o situaciji na Vašoj išlo--

čnoj granici. Mi smo bili prvi koji smo pružili prijateljski ruku mađar–strahovita je mađarska vojska nanela Jugosla-

· viji. Mi smo dali punu ravnopravnost

mađarskoj manjini u Jugoslaviji inš Međutim, mi smo se morali dugo boriti i za aaleko m=nja prava za naše ljude u Mađarskoj, koja su · danas zbog posledica Rezolucije Informbiora ponovo likvidiryana. Zato Mađar–ska danas organizuje na svojoj teritoriji grupe Ssabotera i špijuna, koje organi be:bednosti ove socijalističke zem lje švercuju u Jugoslaviju, da tamo

MiBdah Tičakoy:QG

(Svršetak)

Nema sumnje da je tača:" opori za'ključak 'ednoga mađarskoga sociologa: da potomstvo ne može prebacivati 'Košutu kako se nije brinuo da plemstvo ima volje da brani otadžbinu, ali mu može prebaciti kako 5? nije dovoljnc starao da i seljaštvo čini to isto sa isto toliko dobre »volje«.

Košut je Vrlo energično pošredđovao između naroda i plemsiva kada je valjalo jobađe stišavati i obećavati im, ali mu se nije nimalo žurilo đa ovo jedinstvo interesa obezbedi u stupcima plemst\ Košut, koga će tek iskustva njegovih grešaka iz 1848 načiniti velikim polit:žarem, i UW novome poretku glavnu ulogu namćećnio je bio pler'stvu, Pisao je tada: »Anihilacija političkoga života mađarskoga plemstva odvela bi nag ili pravo do gubitka bitke, ili bi nas pak bacila u neizvesnost revolucija sumnjivih ishoda. Ja bih se grozio sta”:ti na kocku buđućnost ovoga naroda... 'bo je oružje kojega še može „mašati samo očajanje«, To je njegovo stanovwište. Pred svim tim teškoćama Petefi nije odmah položio oružje, U svira va– žnijim trenucima ovih kriza on saziva narodne zborove u Pešti (31 marta, 5 aprila, 10 maja 1848), i pokušavn da na taj način utiče na vladine cdluke, Ta suprotnost gledišta između Baćanijeve vlade i Petefijeve omladine provlači se kroz čitavu mađarsku 1848/49: to 'e zapravo suprot'nost između požunske plemićke Dijete | narodnih masa u Pešti, predvođenih Petefijem. Jedno je od obeležja 'mađarske revolucije i u okolnosti što

| je tokom ratnih operacija 1848 ·'Pešta /

na taj način presto— i Petefiju — One lebejska levica oddogađaja U

izgubljena, pa je ničkim masama mogućeno da kao p |i Jlučnije utiču na razvoj ] ONA od prvih poslova Bačanjije= “we vlade posle 15 marta bio je: sužavanje političkih prava, uvođenje censure, vezivanje izdavanja listova U?ž dozvolu i visoku kauciju ({10,300 fori-

· pre prednjažili nego što st

ET: E

nata), uvođenje imov.nskoga cenza kod izbornoga prava (pravo glasa imao je doduše svaki ko navrši 20 godina, ali samo ako ima imanja u vrednosti od 300, ili godišnji prihod u iznosu od 100 forinata: na taj način igborni zakon je zbrisao sa birališta sve želere i siromašne gradske mase); zatim, u važnome vojnome pitanju; vlada je zauzela krajnje neodlučan stav (pitanje naoružanja, pitanje mađarskih vojnika u Italiji i njihovog angažovanja na strani. protivrevolucije). Sve to nije Petefi ni u snu snio. Ipak, kandidovao se ža narodnog poslanika, među svojim Kiškunima, Nije idealizovao narod, i nijemu laskao, izvrsno ga je poznavao: bolje nego tađašnji ministii. U svome proglasu on im «e obraćao ovako: » ... nipošto ne očekujte od mene da Vaš veličam, šier onda bih bez. azno lagao. Na svoju časnu reč vam kažem. vi niste baš sjajni ljudi, ili 'ar do sada io niste bili, Do 15 marta čitava Mađa?ska bila je zemlja strašno robovski, pseće ponizne ćudi, ı vi „ste u ovoj vrlini

bili među poslednjima+. »Toliko sam hteo đa vam kažem, zemljaci, a mo tome mošete razumeti ka' o osećam'i kako mislim«. Kiškuni su ga dobro razumeli. ali Petefi ipak mije bio izabran za narodnog poslanika, ne njihovom krivicom: isprobnmi županij:ki korteški

'metodi -#astraživanja | podmićivanja

onemogućili su jegovo učešće u novome parlamentu. Petefija ie to zabolelo „ali se nij razočarav, niti krivio zavedeni narod. Pis.o je tada: »,..narod je za n.ene svetinja, utoliko veća što ju . ab, kao nena ili dete« ITovoizabrani pažlamenat mođutim, priro-no, jedva da se razlikovao od požunske 1 iet* : među novim poslanicima mema. ni jednoga jeditoga

jobađa-zemljoradnika. a od naplemi-

ća. takvih koji bi osećali i izvesnu Obavezu prema svome poreklu. ima jedan jedini Tzrnčić, i. on nemnćan. Ipak je Petefi pesmoni pozdravin novi parlamenat. A iskusštv stečena pri poslanič::om kandiđovanju dobro su mu došla pri pisanju svoga nOVOga,

sasvim mođernoga epa, Apostola. U njemu je boljt nego igde objasnio šta za njega znače pojmovi kao što su sloboda. sreća, bog, pop, buna, tiranija, kralj. Dosta je autobiografskih elemenata u njemu: tu je i požuhnsko sirotovanje, i romantičan brak sa Julijom, i peštanske političke borbe: po ovome epu i po jednoj pesmi iz ove epohe OPesnicima XIX sto leća«, koju je i Zmaj preveo), vidi se da je bio upoznat sa ideiama sa” vremenog francuskog socijalizma, Posle 10 avgusta 1848 Petefi je ova» ko mislio o Baćanjijevoi vladi: »Oslobodili amo se Meternihove družine, a, dobili smo Naćčarjijevo minista/stvo,„ Ona ja svojom aktivnošću radila nB našoj propasti, a ovo će našu pro” past prouzrokovafi svojom neaktivnošću. Rezultat „jedan«, Pa ipak, Pe» tefi ni za trenutak nije mislio da cepa jedinstvo „mađatskih revolucionarnih snaga. On je bio dosledđan pristalica demolkratske narodne revolucije, i republikanac, Ovoju plaoejsku mržnju na magnate, koje bi on najradije »nB gvozdene vile, pa onda na djubrištee#, mudro je obuzdavao; kao i Košut, i on je znao da bi izdvajanje liber. no. ga plemstva iz krila revolucije dcvelo do sigurnog i brzog poraza. U. nje= mu dakle progovara onaj pretstavnik

naroda koji želi razumnu saradnju #8

plemstvom u borbi za nacionalnu ne» zavisnost. U jednoj važnoj pesmi, pi= sanoj uoči !h marta, on to kaže. ja8no, kao uveh, Pesmn pretnja; kao da želi naglasiti moguće nost i drukčiiega stava mađa“zkih biroša i želern prema mristokratiji:

KI a sikra a kunyhokbol, Milljomak!

Kaszat, fsot, vasviliAkat Fogjatok! OR Az alkalom mag: magšt Kinalja

Utčtt a nagčy bosszu#llAs Oršja!

(Na poprište iz svojih koliba, milioni! Sčepajte kose, motike, gvozdene vile! Prilika se sama pmiža, kucnuo je Čaš velike osvete!) i

Ali se pravi F tefije stav vidi tek iz narednih stihova, koji odguruju

· poslaničkim izborima, doš o

počinje kao .

sprovode «pijunažu i sabotažu i na taj način da ometaju socijalističku izgradnju druge socijalističke zemlje, · Kad prilike ne bi bile u stvari uvakve, kak, biste tumačili to, da se nijeđan najmanj, incident nije odigrao na mađarskoj državnoj, terito-

rij, i da nijedan vojnik mađarske granične straže nije napadnut ili

ubijen na mađarsloj teritoriji od jugoslovenske pogranične straže, da su se svi provokatorski incidenti odigrali na jugoslovenskoj državnoj teritoriji? Neću da ovđe govorim o sličnim incidentima na granicama Bugarske i Albanije, koji dokazuju da su provokacije na jugoslovenskim granicama u poslednje vreme. osim incidenata na grčkoc-jugoslovenskoj granici, koj. iz istih razloga orgnnizrju ceć če.dri godine grčki monarhofašisti, namerno i sistematski or ganizovane ,. iz jednog centra sa istom fendencijom: izazvati nemire u Jugoslaviji, onemogućiti mirni socijalistički rad njenih radnih maza, a pored toga sakriti pred sopstvenim masama, nezadovoljnim pritiskom i postupcima prema Jugoslaviji karakter sopstvenih postupaka, izazivati u ovim masama šovinistička raspoloženja i mržnju prema Jugoslaviji i pribaviti sebi argumente koji bi, bar spolinim izgledom. i ako lažni, mogli nadokraditi sav. nedostatak ma. kakvih argumenata za klevete i lažne optužbe koje pristalice Inf-.mbiroa bacaju neprestano i uporno na socijalističku Jugoslaviju da bi prikrili svoj strah pred vlastitim narodom koji već počinie tražiti da mu se otkrije istina, dosađa prikrivena, naroči'o vrstom gvozdene zavese kojom oni žele da Jugoslaviju odvoje od svojih masa,

Naši trgovački ugovori sa Zapadom ne dostižu ukupnu svotu „poljskog ugovora sa Velikom Britanijom. Pokazalo se da sro suviše lakovemi (možda je to taj naciona=lizam za lroji nas okrivljuju), da smo posle rata blizu 80% naše spoline trgovine, orijentisali na zemlje narodnc demokratije 'i SSSR, koji su nas, kako imate sada mogućnosti da se uverite, ostavili na ceđilu usred ispunjenja našeg Petogodišnjeg plana, đa bi nam onemogućili izgradnju socijalizma tu Jugoslaviji i da bi nas kasnili za to, što ne dozvoljavamo đa se sa nama postupa kao sa beznačajnom državicom negde na Balkanu.. jednom ?2d država kojima je kako je pre izvesnog vremena napisao Boris Poljevoj (ne isključujući i Čel. 3lovačku), svetlo marksizma-lenjinizma donela Crvena armija SVOjim oružjem,

Tako, gospodine, izgleđa istina koju niste znali, ali koju je trebalo da znate Dre nego što ste uzeli pero u ruke da prljate jeđan narod i njegovog voljenog..vođu,

Jednom kada ova istina pobedi, što će se sigurno dog: 4Hiti u interesu nas sviju i u interesu našeg zajednižkog puta ka socijalizmu. jednom kad opet prevlađda „razum. ravnmopravnost u odnosima , između | „naših zemalja. i svih zemalja narodne demokvatije, vi ćete morati crveni zbog stvari koju ste đa..as uradili. Pošto smatram da ste ipak častan čovek. koji je protiv svoje volje i pune svosti bio prisiljen na takav postubak, tražim od Vas da se ove Va-

-· še»karikature« odreknete.

TI ako * ne može biti potpuna satisfakcija naridima Jrgoslavije, koje ste vi uvredđili, biće brr uokaz Vaše dobre v»lie da ispravite ono što ste

urađili. Zdenko STAMBUK

gornju alternativu. Stihovi ti kazuju stanje koje je i } tefi bio spreman da primi, pa i želi:

Nemes urak, ha akartok, Jojjetek,

Itt a kerink, nyujtsštok ki Kezetek,

Legyan' szemel mindnyi]a: Bzy Iancnak,

Sziksćge van mindnyajunkra HazAnknak.

(C ”p 9 plemići, ako hoćete, dođite. Evo ruke, pružite syoju ruku, Budimo svi verige jednoga lanca, svi smo Dpotrebni otad?bini.)

Jer. u nekolikim najbitnijim pita» njima, Petefi se u potpunosti slagao sa Košutom. I on je uviđao potrebu odbrane mađarske nacionalne nezavisnosti, važnost obezbeđenja sainostalnog dr. nog žita potreb' organi» zovnanja nacin» Ime vojske i, iznađ svega, važnost pobeđe u ratu Tim glavnim zajvdničkim zadacima on je bio spreman da por'ini sve ostalo, pa

stoga nije htec po svaku cenu {8Wlju-

čivati plemstvo iz nacionalnoga edin» stva svih "Tad>ra, vemijuć, da je to moguće, Događaji su mu i tu dali za pravo, kao Pb ;) wmo

Njegova nolitička borba ' uticaj stvarno su m“. '! m bili prekinuti već krajem 1843. ”osle njegrva poraza na

je niz

napada n. njega. naročito „bor njegova republik nstva; a to je opet bilo jedno pitanje u kome on ruje mogao nji hteo popuštanfi, Optuživan je i da je »hteo zemlju r odati Tlirima, Rusima, i ko zna home još ne«; pronosili su se zlonamerni elasoy ca | poludeo, da je zatvoren. U to doba našlo se ljudi koji su se usudili đa mu javno prebace k” » to da on, ratoborni Petefi, koji već „sma Š„lje druge u rat da ginu. sedi još uvek kod kuće. kraj Julije, i

Osefljiv i za manje uvrede, Prtefi. se oć mah rešio da ide na ront, Između prvih đevet kapetana narodne vojske malazi se i ime kapetana Petefija, Otišao je, dak)e. Bemu, Ođande mu povratka nije bilo. Sve manje će pisati, Njegovo delo, uostalom, bilo je završeno. Trebalo pa je još posvedočiti smrću, jer samo delo, ono je bilo besmrtno, stvorene da traje kroz vekove.

Odđista. već čitavo rtoleće ono za Mađare pretstavlja jednu od najvećih umetničkih 1 moralnih vrednosti. Po-

„smatrano čak i svetskim merilima,

+ NW

· Borbu za stvaranje narodne

· književnosti Nove Kine

Prva, svekineska konferencija književnika i umetnika

Prva S-ekineska kon“erencija književnika i umetnika otpočela je u Pekingu, prvom kineskom kulturmom centru. drugog jula 1949 godine.

Konferenciji je prisustvavalo : 207 književnih radnika, 86 umoetnika, 250 pozorišnih pisaca, reditelja. glumzuca, glumica i filmskih radnika, 68 kompozitora i muzičara i 3 stručnjaka za narodne igre iz svih delova Kine, uključuj"ći i one delove koji Još nišu oslobođeni od Narodnooslobodiačke vojske. Bila je to ubedljiva mamifestacija jedinstva kireskog narođa na polju umetnosti i književnosti.

Kon“orencija je izabrala pretsedništvo od 99 članova, a za pretsećdnika poznata pisca i istoričara Kuo Mojo-a, dok je za potp”etsednike iznbrala romanopisca Mao Tuna i kritičara Ču Janga.

Posle uvodne reči Ku Mo-joa govorio je Ču De, vrbovni komandant MarodnooslJobodilačke „vojske. Posle njega govorili su prefstavnici narodne vlade Severne Kine, Komunističke partije Kine, pretstavnici dem&kratskih stranaka i grup. i masovnih organizacija. Prvoga dana sednica je zaključena pošto je komandant štaba specijalne vojne jedin'ce Severne Kine Li Hsue predao zastavu u ime Marodmoos!obodilačko vojske Severne Kine. Na zastavi je pisalo: »Borci polažu svoje žarke nađe u vašs«. i

Konferencija je čula izveštaje o radu umetnika i književnika. u Kini i prihvatila pravila za Svekinesku federacjiju književnika i umetnika,

Nova kineska kultura povezana je sa revolucijom

Srž novog kineskog kulturnog pokreta bila je celo vreme čvrsto povezana sa demokratskom revolucionar– nom borbom kineskog marođa, počev od čefvrtomnjskog pokreta 1919 godine. To je slavna stranica nove 'kineske kulture — izjavio je general Ču De, vrhovni komanđant Narodnooslobođilačke vojske Kine, koji je govorio u ime CK KP Kine.

Levičarska književnost i umefnost Wine razvila se u toku deset godina građanskog rata, posle neuspeha prve Velike kineske revolucije (1925—19027), a naročito na oslobođenim toritorijama i u redovima Narodnooslobodilačke vojske umetnost i književnost bili su povezani, na još Široj bazi, sa revolucionarnom borbom naroda, rekao je general Ču De.

Za poslednjih. triđeset godina, nastavio je on, nova kultura i umetnost privukle su veliki broj omladine na put revolucije, „Nimogi književnici i umetnici prišli su ovoj borbi i žrtvovali živote za revoluciju.

On je podvukao da još veća odgovornost pada ma književnike i umetnike. u periodu izgradnje nove Kine. General Ča Đe je zatim pozvao književnike i umetnike da zbiju svoje re+ dove i da pojačaju rad Moračajući u susret svetloj novoj epohi.

Borba zna izgradnju i stvaranje narodne umetnosti i Mnjiževnosti Nave Kine

U svom šzveštaju »Borba za izgradnju i stvaranje narodne umetnosti i književnosti nove Kine«, Kuo Mo-Jo, pretsednik Prezidijuma ove konferencije apelovao je na jedinstvo svih književnih i umetničkih radnika koji su protiv imperijalizma, Teudalizma i birokratskog lcapitalizma i pozvao ih da sprovedu do u tančine novu demoRkratsku revoluciju na političkom, kul-

· turnom i knjif'evnom polju.

to delo izaziva pažnju i zaslužuje da se pred njim zastane sa poštovanjem. Uostalom, ne treba izbegavati starin= sku, lepu reč: imamo ovde posla sa genijem.

Dalo je i obimno: za svega šestsedam godina -imtenzivnoga rada, Petefi je napisao preko hiljađu lirskih i devet epskih pesama, jedan roman, šest novela, jednu dramu, niz putopj#8, književnib, novinarskih i političkih članaka, a pored pisama i raznih drugih odlomak:i, ostavio za sobom i prevode iz Šekspira, zatim iz engleskih, francuskih i nemačkih liričara. Sve to ukupno iznosi preko 1.600 stranica nagusto, sve u po dve kolone stihova zbijenoga. teksta. od kojega je samo manja čefairtina u prozi. Petefi se rugao Omome svome savremeniku koji, pošto napičie pesmu, dve nedelje odboluje, ođ umora, on, Petefi. morao je svaki dan »odvaliti« (izraz je Petefljev) po jednu, ako je hteo da mu Bavest bude mirna. NMije se uzalud hvalio laktoćom svoga stvara= nja. j ı

Liričar je, to :je vidi čim se otvori njegova kLjiga. Usto. liričar od one na}čistije vrste. koji vas odmah prikuje za svoje dđiplo, — dakle: moćan, autentičan. U čemu je njegova snaga? ' Pre svega dmugoga, on ima jednostavnost i „riro'Bnost izraza kakva ie data iamo najvećima. Hteli ne hteli, interesuje vas «ve što se snjime dešava. a o drugiyme' čemu on neće ni govoriti, Što drukčije ne može, pitanje |e jJepove talenta; što drukčije neće, pitanje mdoegova morala, Nije slučajno ~ su ove dv: snage u njega podjednako moćne: Petefi je školshi prime” piswa da ie bez visokoga ličnoga morala mx» postaje velik pisac. Ađi ima 'avarı članak pod maslovom Petefi Be ıe pogađa: odista, samo ga takvog valja zamisliti ako tp a ga vemo i istinito zamialite. Petefijeva ~ iojava u madarskoj književr””” dočekana je sa nepodovanjem i zgraž}lanjem zvaničke kritike; rodio se wir škrgut zuba. Kao što to često biva, tekuća kritika je Oosuđivala kođ njdga baš ono najznačajnije i najjače u njemu' njegovu prirodnost i diviytu neposrednost, njegov lirski realizan#, suverenu slobodu njegova pesničkibp individualizma, Odnegovana u điyhu Rklasicističke. kruto stilizovane pesničke dikcije. kroz dugo spisateljsko stihovanje obogaćene

Ovaj izveštaj, jedan u nizu izveštaja padnetih na konferenciji, bavi se karakterom nove umetnosti i knjjževnosti, pitanjem ujeđinjenog fronta

kniiževnih i umetničkih radnika i ·

njihovih zadataka,

Pobeda političke revolucije i revolucije na polju kulture i književnosti, izvojevana od strane kineskog naroda neodvojiva je od rukovodeće uloge KP Kine i ideološke rukovođeće uloge Mao Ce Tunga. Beskaompromisni i radikalni karakter ove revolucije, do= teda neviđen u lhineskoj istoriji, rezultat je rukovodeće uloge proletari. ista, rekao ie Kuo M-o-Jo.

Tridesetogodišnji razvoj nove umetnosti i književnosti u stvari je istorijat ujedinjenog fronta umetničkog i književnog pokreta, Za vreme prvog periođa ovog pokreta, od 4 maja 1919 godine do Velike revolucije 19% godine, postojao je ujedinjeni front onih intelektualaca koji su se približavali potpunom shvatanju komunizma i malograđanskih i građanskih intelektualaca. Oni su zajednički šsvrgnuli do. minaciju feudalne i polufeućalne književnosti i stvorili književnost antiimperijalističke i amntifeudalne sadrzine. Niz dela malograđanskih revolucio~.

narnih književnika, 1.oji su pastepeno usvajali komunizam, pretstavljaju period ko'i je vršio širok uticaj na in-

teligenciju i odigrao važnu ulogu u .,

borbi »rotiv imperijalizma i feudalizma, Za vreme perioda koji je usledio neuspehu Velike revolucije (19251997) i izđajstvu desničarske buržoazije, stvoren je »levičarski pokret umetnosti i književnosti« — ujeđinje= ni front proleterskih i revolucionarnih malograđanskih intelektualaca pređvođenih proleterskim intelektualcima. Sa velikim književnikom Lu Hsunom na čelu, pokret je izvojevao, mnoge pobede u herojskim Pojevima sa im-= perijalizmom i feudalizmom i privu= kao ie revoluciji mnoge malograđan– ske intelektualce i #tudenfte, vaspitavajući mnoge od vođa revolucionarne književnosti.

U sledećem periodu, uoči rata protiy Japana i za vreme rafa, organizovan je širok ujedinjeni front proleterskih, malograđanskih, buržoaskih i drugih starih i novih patriotskih književnika pođ vođetvom proletarijata. Ovaj ujedinjeni front ođigrao je veliku ulagu u ratu protiv Japana i u borbi za demokratiju.

Rukovođeća uloga Mao Ce Tunga

Kuo Mo-Jo je naglasio da je vođeća struja ovog knjiže~nog pokreta postigla veliki napredak u toku poslednje dve ili tri godine. Pod nepbsrednim rukovodstvom Mao Ce Tunga, čiji je govor o umetnosti i književnosti 1942 godine rešio one probleme koji nisu bili rešeni od sivaranja književnog pokreta 1919 godine, književnici i umetnici na oslobođenim teritorijama počeli *i zaista da služe na prvom mestu radnicima. sel'acima i borcima. Istovremeno odigrale su se velike promene u sadržini i formi njihovih dela.

Književnici i umetnici u onom delu Kine koji je bio pod kontralom Kuomintanga napisali eu jzvestan broj politički značajnih dela, i pod uticaiem novog praveaša u umetnosti i književnosfi na koji je ukazao Mao Ce Tung, uložil i su napore da se što više povežu sa narodnim masama

Najveća nesuglasica za poslednjih

(Nastavak na trećoj strani)

iskustvima i predviđanjima·đdo u riaje tananije tančine; sa sigurnošću se snalazeć' samo u udobnim navikama proučenih lirskih stanja i postupaka, a uživajući u apstraktnoj romantici zvezdanih bitaka verešmartijevskih kozmičkih sila, — ta \Writika nije mogla razumeti i od danas đo sutra primiti draž naivne jednostavnosti i čar od žkolskih stega oslobođene prirodnosti, one često bučne i prkosno raskalašne, ali još češće pretećom opomenom uozbiljene petefijevske poetike. Zalo je, u iskrenoj zabrinutosti za moral i društvene in= stitucile verbecijanske Mađarske. u svemu tome viđe:. svetogrđe, mann– gupsko i bećarsko prostaštvo, m Petefija držala divliakom koji narušava svečanu mnep.omenljivošt poetimanja, upadajući u h am poezije razgalamljen i sa psovačkim namerama, On im je takav izgleđao čak i onda kada je bio pitom i rn”nežen, pevao još samo o alfeldskim fatamorganama, kao *

frička pustara nedoglednim peščara~,

ma i čardama. o hortfobađskim krčmaricama “( Hortobađska krčmarice, anđele!«), o pustarskim bećarima. čikošima i konjokrađikama, — dakle još samo o klasičnoj alfeldskoj mitologiji., A kakav } će im tek izgladati kađa bude progovorio glasom promuklim od mržunir i gneva, hranjen sVO” jim iskustvima nataloženim po pro-

vincijskim garnizonima meternihovske Austrije. na posmom sldačkom tajinu. i „s menama na mendija-

ška gla vanja i đoslovnu prošnju Širom Hungarije, — jer ovaj ovde ne” će propustiti da im priredi i OVO 28 dovolistvo. Ako tnu samo zgodno pod pero dođe. ući će u njegovu knjipu i onaj kaplar | onai Ciganin 1 onaj I4hard i gospodar nnoga zamka-tvrđiave odakle je Juliju oteo, — ništa neće izostati. niti će Petefi išta prećutati. A žilav je, ne samo felesno, Napađaju ga po časopisima? »Dočekao sam se

na noge!« — uzvikuje Petefi u takvoj ·

jednoj prilici. I znajle đa će u tome trenutku zlokobno sinuti ona dva njegova mepravilno isturena očnjaka, a osmeh će mu biti osmeh pobednika. U intelektualnu i apstraktnu celomudrenost mađarskoga Helikona, onakvog kakvim će u trenutku Petefijeve pojave carevati verešmartijevska Umetnička zaostavština Petefi je ru” pio kao napast. Šta je zapravo hteo

taj mladić?