Književne novine
| Ju —I|—— —zEP-QBm O" z—ž—
· zadaci
"skim knjževnicima drugarski " da u periodu rad.
GODINA IIL BROJ 1
Drugi Kongres hknjiževnika Jugosla-
vije, pošle trodnevnog rađa i iscrpne
diskusije, | poziv koji đolazi pojačaju svoj
Našt pisci treba đa pristupe atvara– nju dela dostojnih vremena u kome ži-
| we — epohe u kojoj naši narodi pod rukovodstvom Komunističke partije i
druga Tita grade sacijalističko dru| Kongres poziva pisce da zajednički _ istinito i duboko odražavaju stvarnost
koja ih okružava, da -u svojim delima beleže i opisuju napore i zanoše mili-
ona trudbenika naše socijalističke domovine, njihova pregaranja i njihove
pobede, da im pruže umetničku sliku
· njihovih grandioznih postignuća, i ta~
ko razviju i. ustale svest o učinjenom,
_ dađu potsticaj za nove uspone.
„Da bi mogli da izvrše ovaj zadatak i
i opravđaju poverenje i nade koje Par-
riskog zbivanja naše epo! _ jući na.taj način svoja
tija i narod, polažu u njih, jugosloven= '
ski književnici, književni kritičari i svi radnici na književnom poslu treba da neprestano uče, da rade na svom teoretskom uzdizanju, da proučavaju marksizam-lenjinizam. oni će moći da prodru u suštinu isto, prožima» la socijalističkom idejnošću,
Kongres poziva pisce da se osloba= đaju temajske ograničenosti i uskosti, da prošire okvire svoje tematike, da
vojim stihavima i u svojoj prozi na_ &likaju našeg novog čoveka u svim u-
6lovima u kojima on živi i koje on svakodnevno menja.
Ali pisci treba ne samo da vero, realistički Wlikaju stvarnost, oni treba da zapaze i na. stranicama svojih
strana naše sutrašnjice, da pokažu novi lik čovekov koji se tek pomalja u društvu, koje se gradi i koje gradi njega, i da, istovremeno, uđaraju sma” gom poetske reči, slike, po onom što je istorijom ošuđeno ma; propast i u=
| · miranje. I jedan i drugi proces, proces
rađanja i proces umiranja, ne sme da
ostane van, njihove pažnje, i jedan i
. drugi proces pisci treba,da ubrzaju.
· Pozdravna reč dr Vladimira
upućuje svima jugosloven- ·
Naoružani tako ·
” književnošti,
Uredništvo i administracija: Francuska 7 — Telefon: 28-008
književni radnici treba da svojim delima pruže nepomirljiv atpor svakom pokušaju prođora buržoaskih ideja, i buržoaske dekadencije. U danima kad naša književnost i umetnost ođbacuja moskovsku informbiroovsku reviziju osnova markšističko-Jenjinističke estetike, potrebna je osobita buđnošt, da se pod vidom ove borbe ne dogode infiltracije trule buržoaske bezidejno~
ti u našu umetnost i književnost. ·
Kongres poziva književne kritičare, đa pojačaju svoju aktivnost, da je, učine &tvazalačkom, tj. da pomažu ma= sama novih čitalaca u tumačenju dela koja se pojavljuju, a piscima đa u ar– gumentovanoj analizi ukazuju na snažne kao i na slabe štrane nijhovih knjiga, da im daju podsticaje, kako bi mogli ostvariti onu punoću i jedinstvo forme i „adržine, koja mora đa obeleži našu sacijalističku duboko idđejnu i visoko umetničku književnost,
Od oslobođenja naše zemlje đo đanas, u našoj književnosti javile su se desetine i desetine novih mladih pisa= ca — od kojih su mnogi već objavili i zrelija umetnička ostvarenja. Tim mlađim generacijama književnih radnika i novima, koji će se pojaviti, stariji pisci treba đa pruže svestranu stvaralačku pomoć. Naročito je potrebno podizati nove književne, pozdrišne i filmske kritičare.
Naročitu pažnju Kongres obraća na potrebu marksističkog ogsvetljavanja
našeg književnog nasleđa. Književni ·
kritičari idistoričari literature, treba da na ovom polju ulože svoje najveće napore, jer se mova književnost ne može ostvariti bez Rkritičkog, preuzimanja, DRSOTORpgR O iNRU ostvarenja naše prašlosti. · dela fiksir alu ppye pojaye.noyga, Oni One, poziva &ve drugove na rad, Oe a pomažu rađanju novih, &svel= ne samo indiviđualan, nego i kolek=
tivan, društveni rad, kako bi se među našim „Kknjiževnicima mogla do
· maksimuma razviti i za uvek ustaliti
'jako osećanje odgovomaosti, visoka svest o svome visokom pozivu i svom velikom duhu prema jugoslovenskoj ( prema svima naporima naših naroda, koji izgrađuju socijalizam, prema stvari svih radnih ljuđi celog sveta.
·“Babarića
· „»Drugovi, dato:mi je u đužnost da vam izručim pozdrave Centralnog ko miteta Komunističke partije Jugoslavije i da vam u njegovo ime zaželim sretan i plodan. rad (aplauz). Od. vašeg poslednjeg kongresa prošle su tri
godine i vi ćete sigurno. na ovom kon ·
gresu dati bilanse vašega rada, vaših uspjeha i vaših nedostataka. Za tri godine treba povući i jedan izvjestam bilans vaših naporg. Kao što: znate, taj bilan& ima. svoje naročite osobine.. To nije bio period mirne tri go” dine, tri godine u kojima bi se naši narodi borili samo sa teškoćama. poalijeratne rekonstrukcije i 8 teškoća„ma prvih koraka izgradnje socijaliz-
. ma, to je bio period. borbe s. novim,
&pecijalnim., uslovima. izgradnje a&ocj.jalizma, s, uslovima , koje. mi. nismo predvidjeli, i koji nisu bili, predvidivi, a koji 6u u neku ruku paradokalni. To 6u bili uslovi kad se nismo trebali boriti da očuvamo. nezavisnost naših naroda atečenu u toku rafa,'6a= mo od imperijalista, nego je ta nezaisnost bila neposredno ugrožena i 8 druge strane, sa strane jedne soci» alističke države, RevrojiA i " Naš marod većuđdanas može povući izvjesni bilansi te borbe, on bilježi radne.pobjede u izgradnji 6ocijalizma u zemlji, čto je' osnova. svih. daljih pobjeda, a bilježi i svoje! prve pobje> de u uklarjanju. ove opasnosti po našu nezavisnost, Ali ta situacija pred naš, pred 6ve trudbenike „naše domovine, pa i pred vas:književnike;/ itavlja nove zađatke. Ona nas gura u prvi plan. borbe. za, pravilne odnose među socijalističkim državama, u prvi plan borbe za širi zamah socijali-
· Btičkog pokreta u svijetu. Dosada su
književnici Jugoslavije sudjelovali u toj borbi i dostojno pravdali: povjerenje, koje: im danas narođ iskazuje;
Već stari učitelji socijalizma ukazuju da je ovaj prelazni period, period prelaza od ugnjetačkog sistema, Bistema kapitalizma i imperijalizma do sistema slobodnog udruživanja ljudi, do sistema 'Rkomunizma, pun evojih unutrašnjih protuslovlja, Mi smo mislilj da će se ta protuslovlja, tečna · tih protušlovilja, razvijati u
orbi između ugnjetača i ugnjetenih, Kid porobljenih i porobljivača.
tko nije mogao predvidjeti da će taj
razvitak, "da «
jedne di socijalizam, Naravna stvar da je
| e te suprotnosti dobiti, jedan novi oblik, oblik borbe' DdBkiat male zemlje koja kođ sebe gra
ta forma izraz jedne unutrašnje sup= . rotnosti, suprotnosti koju treba uo„čiti, kojoj treba otkriti korjenje i kojoj treba naći puteve njenog otkla> njanja, Traženje puteva tog otklanjanja baš jeste naš zadatak. Baš taj zadatak, kad ga buđemo rješavali i ukoliko ga budemo rješavali, đonijet će konačnu sigurnost u našu pobjedu i doprinijeti daljnjem i širem razmahu socijalističkog pokreta u svijetu. Te unutrašnja suprotnosti sastoje še u samom savleđivanju ostataka starih shvatanja, mobilizirajući svakog pojedinog čovjeka ma izgradnju svoje zemlje, i otklanjanju svih tenđencija koje ne vođe đdaljnjem og#'9bođenju čovjeka i Ž-vječanstva u tom druš'venom sistemu, Uloga književnika je uvijek bila u 'tome da su otkrivali istinu i da &šu tom istinom zadahnjivali nove maše i davali nov polet za dalji progres i napredak. Pređ vama je da ne pođete putevima onih književnika koji 'su postali prosto instrumenat borbe i to borbe protiv naše zemlje, borbe koja je nadahnuta sigurno ne nekim socijalističkim· namjerama, nego ramličitim ostacima koječega što još/treba ;točnije đefinirati. Na vama je da dokažete da socijalizam ne razvija takovu. književncst književnost koja je lišena one potrebe za daljnjim humanističkim, čovječjim, ljudskim razvitkom samoga ljudškoga ros da, — nego da razvijate najpozitivnije ftendence' u. historiji književnosti, da stvarate i dalje razvijate taj novi tip književnika koji će đati istinu, samo istinu, i koji će se boriti đa ta istina prodire dalje. j . 'I naša zemlja u svojoj borbi nije lišena ih protuslovlja, Vaš je zadatak da na njih ukazujete, da ukazujete i nama koji rukovođimo politikom ove zemlje, da nas kritizirate gdje treba kritizirati, ali da nas i po. mognete ondje, gdje je naša kritika opravdana, ondje gdje od rezultata te kritike ovisi 'daljnji razvoi ne samo naše zemlje, nego i naprednog i progresivnog pokreta u svijetu.
Po dosadašnjim uspješima mi smo
uvjereni, da ćete naći pravi put i.
da ćete se založiti, te da će ovaj vač kongres značiti nov: polet u vašem ra du. Zato neka živi Drugi kongresa,
puni uuu IL Pipyu ra: u aut Praia VRREiirFiJPf
Druže Tilo, :
BBOGRAD, UTORAK 3 JANUARA 1950
m "Drugog kongresa književnika Jugoslavije drugu Titu
Mi, književnici Jugoslavije, sastali smo se na svome Drugom kongresu i, u vrijeme kad istina o našoj zemlji sve jače prodire u svjetsku javnosti, slo» bodno razmotrili najvažnija pitanja pred kojima, danas stoji jugoslovenska, literatura. Mi smg se svi složili u tome đa je istina i u našem književnom rađu, u slikanju naše socijalističke sadašnjice, naše feške prošlosti i nače svijetle buđućnosti, osnovna, vrijednost, U nalaženju i kazivanju te vrijednosti mi ćemo
posvetiti sve svoje snage.
Drugi Kongres književnika Jugoslavije
Centralnom komitetu KPJ
Sa svoga Drugog kongresa mi, književnici Jugoslavije upućujemo lenjin= skom rukovodstvu: naše Partije, svoje pozdrave, ·
Vas, svoje herojsko rukovodstvo možemo sa svoga Kongresa, đa, obaviljestimo đa je misao Marksa——Engelsa i Lenjina koju ste vi stvaralački umjeli da, primijenite i dalje đa, primjenjujete na v>likoj preokretnici čovječanstva, osvojila i zahvata sve jače i nas književnike, U njenom svijetlu mi smo danas razgledali sva, glavna pitanja, svog književnog rađa, Mi smo svi složni u tome da imamo čvrste iđejne temelje i da ćemo na njima u svome dđalinjem rađu uspje=ti đa dogradimo jednu literaturu koja će biti istinita umjetnička slika života, našeg života koji je danas postao borba za „sudbinu naprefka čitavog čovje-
čamstva,
Drugi kongres književnika Jugoslavije
· Pretsedniku Vlade NR Hrvatske Vladimiru Bakariću
Sa drugog kongresa književnika Jugoslavije, koji smo održali u glavnom građu NR. Hrvatske, izražavamo Vam svoju zahvalnost na opštoj susreljivosti koju smo ovdje na svakom mjestu osjetili i naročito ria riječima koje ste nn= šem Kongresu uputili u. kojima, smo osjetili. Guboko razumijevanje bitnih pro=
blema, naše literature,
Drugi Kongres književnika Jugoslavije
Nagrade Vlade FNRJ za
Na osnovu Uredbe o ustanovljenju »Nagrada Viade FNRJ«, ma svojoj sednjoi od 19 decembra, Vlada FNJIUJ je usvojila predlog Eomisije za 'Godeljivanje nagrada i odlučila da, za 249 zaslužnih radnika i kolektiva na području nauke i kulture dodeli nagrade za 1949 godinu u ukupnom iznosu od blizu 17 miliona dinara.
ZA RNJIŽEVNOST
1. Anđrić Ivo, književnik iz Beograda, za zbirku »Nove pripovetke«, prva nagrada 100.000 dinara; 2. Peirović Veljko, književnik iz, Beograda, za zbirku pripovedaka »Prepelica u ruci«, prva nagrađa 100,000 dinara; 3. Prežihov Vorane, književnik iz Ljubljane .za dečje pripovetke »Solzice« prva nagrada 100.000 dinara; 4. Ćopić Branko, književnik iz Beograđa, za zbirku pripovodaka „»Surova škola«, prva nagrada 80.000 dinara; 5. Kombol Mihovil, književnik iz Zagreba, za prevođ Danteovog' »Pakla«, prva nagrada 80.000 dinara; 6. Davičo, Oskar književnik. iz Beograda, za. po?mu »Zrenjanin« prva nagrađa 80.000 dinara: 7. Slodnjak Anion, književnik iz Ljubljane, za roman »Pogine naj pes«.
„ druga nagrada 80.000 dinara; 8. Božić Mirko književnik iz Zagreba, za dra= mu »Povlačenje«, druga. nagspada 60.000 dinara; 9. Marinković Ranko, književnik iz. Zagreba, „za novele „»Proze«„ druga nagrada 50.005 dima Ta: 10. Lalić Mihdilo književnik iz Đeograđa za zbirku pripovedaka »Iz-• vidnica«, druga nagrada 50.000 dinara; 11. Kulenović, Skender, književnik iz Beograda, za satiričnu poemu »Zbor derviša«, druga nagrađa 50.000 dina-
/
„knjizevnost
ra; 12. Bevk France, književnik iz Ljubljane, za dela iz dečje književno= sti »Otroška leta«, druga nagrada 50.000 dinara; 13. Janevski Slavko, književnik iz Skoplja, za zbirku pesama »Pesni«, druga nagrađa 30.000 di-
:nara; 14. Pavičić Josip, književnik iz
Zagreba, za delo iz dečje književnosti »Rađost mlađog pokolenja«, druga na= grada 30.000 dinara;
_ Redakciji lista „Književne novine“ Beograd
Majsrdačnije vam čestitamo 1950 godinu i želimo. da vaš list nastavi putem kojim ide i da sa još više uspeha izvršava one velike i plemenite zadatke koje pred njim postavljaju naši narođi, Partija i drug Tito; da 8a 5VOjih stranica. »Književne novine« osvet= ljavaju put našim književnim radnicima i da im pomognu da što vernije
odraze u svojim delima veličinu naše
prošlosti i savremene socijalističke stvarnosti u našoj zemlji, snagu i svest naših naroda, koji pod rukovodstvom Partije i druga Tita uprkos komtrarevoalucionarnim napadima Informbiroa na čelu.-&a Sovjetskim Savezom, jedinstveno izgrađuju socijalizam.
Naš list, kao organ Armije, gradđiteljs i branitelja mirnog izgrađivanja sonijalizma i lepše budućnosti našeg naroda, raduje se svakom vašem uspehu koji je u isto vreme i naš uspeh.
31. XII 1949 g. Beograd · Kolektiv ređakoije . »Narođne armije« i »Fronta«
RAD DRUGOG KONGRESA KNJIŽEVNIKA JUGOSLAVI
· Rezolucija o smomicamqai Telegra ma Saveza književnika · Jugoslavije
' Pisci, književni kritičari i svi drugi ·
- Rezolucia o klevefničkoj. kampai Info rmbir oan
Drugi Kongres književnika Jugoslavije jednodušno stoji na gledištu da je izgradnja socijalizma na osnovu tekovina Narodne revolucije bratski sjedinjenih jugoslovenskih naro>
.da nerazdvojivo povezana sa pravom
proleterskom međunarodnom solidarnošću, sa moralnim sadržajem revo= lucionarnog, socijalističkog: humanizma. .
Ne samo ljudi, ne samo narodi, nego i riječi i ljudska misao imaju svoje dostojanstvo. Ima riječi, koje su oduševljavale najveće umove, nnjplemenitija srca čovječanstva, riječi koje su posvećene krvlju miljjuna, riječi koje imaju svoj sjaj, jer označuju nadu svih porobljenih i zgaženih. Zloupotrebiti te riječi, lišiti ih stvarnog sadržaja znači lišiti čovječanstvo njegovih nada, znači oduzeti samu dušu borbi, ubiti vjeru u budućnost, Danas: smo svjedoci kako neki rukovodioci Sovjetskog Saveza, zajedno sa ostalim agentima Informbiroa u radničkom pokretu ostalih zemalja, maskirajući se parolama internacionalizma, revolucionarne vjernosti i socijalizma — vrše besramnu izdaju revolucionarne solidarnosti i marksizma-lenjinizma uopšte.
Književnici Jugoslavije svijesni su da žive u zemlji koja ne traži od njih ni jednu jedinu riječ koja ne bi bila vjerna istini i duhu velikih ideja revolucionarne soliđarnosti, ni jednu jedinu riječ koja ne bi bila u skla= du sa njihovim iskustvom i uvjerenjem. Književnici Jugoslavije žive u državi koja svojim držanjem, svojim djelima i svojom dosljednošću dan za damom pokazuje i dokazuje pred čitavim svijetom da socijalizam ne znači samo preobražaj proizvodnih odnosa, nego mora značiti ostvare= nje novog morala i u odnosima između velikih i malih naroda.
Mi, književnici Jugoslavije, svijesni smo veličine naših zađataka narožito sada kađa smo svjedoci sistematskog obeščašćivanja ljudskog do-
NOVA UPRAVA SAVE/A
KNJIŽEVNIKA
Posle referata koji je podneo generalni sekretar Čedomir Minderović otvorena je diskusija o njegovom referatu. U diskusiji su učestvovali: Miroslav Krleža, Blažo Koneski, Joža Horvat, Oskar Davičo, Milan Bogdanović, Zatim je Mlađen Leskovac održao referat o književnosti nacionalnih manjina u Jugoslaviji.
Drugog đana Kongresa, Velibor Gligorić održao je referat o prozi, Marijan Matković o našoj savremenoj drami, Josip Barković o &tvaralaštvu naših mlađih pisaca, Petar Šegeđin o našoj savremenoj kritici i Milan Bogdanović o jugoslovenškoj poeziji. Koreferate o slovenačkoj, odnosno ma-
· kedonskoj poeziji održali 6u dr. Jože
Kastelic i Dimitar Mitrev. Posle toga Marin Franičević pročitao je predlog movog Statuta Saveza književnika Jugoslavije, ' \
Trećeg dana Kongreša vođila se diškusija o svima refežatima, U diskusiji su učestvovali: Ivan Dončević, Eli Finci, Miško Kranjec, Marijan Jurković, Jamko Đonović, Petar Lerinc, Ivan Potrč. Ervin Šinko, Oto Bihalji-Merin, Petar Levec, Slavko Vukosavljević, Miroslav | Raubar, Eros Sekvi, Živko Jeličić, Petar Lašta i Milan BogdaDOVIČ/ „eventyi ; riba
Kongres je posle diskušije o referatima usvojio novi Statut, primio izveštaj Nadzorne komisije koja je pregledala rad i finansisko poslovanje Uprave Saveza i pojedinih ustanova Saveza (»Književne novine«, Klub' književnika) o čemu je podneo izveštaj Branko Ćopić, | o, Posle toga prešlo se na izbor nove uprave Saveza. Kongres je izabrao upravu ui koju su ušli: Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Veljko Petrović, Miškc Kranjec, Isak Samokovlija, Blažo Koneski, Dušan Kostič, Ce domir Minđerović, Marin PFraničević, Mile Klopčič, Josip Barković, Petar
Šegedin, Viktor Car Emin, Milan.
Bogdanović, Slavko Kolar, France
LIST IZLAZI JEDANPUT NEDELJNO
·jeta zavjetujući se da ćemo se svim
wr}ye)e} 00
nj BB in
emo :106W
NER
; {102 aaa a1%GOOJ Eye a stojanstva izvjesnih književnika #« Sovjetskom Savezu i u njemu poičinjenim zemljama. „ „ o o · Socijalizam ne, priznaje vladajuće. i pođaničke zemlje. Današnja politika rukovodilaca SSSR protiv dJugoslas. vije otkrila je unutrašnja _protivuri= . ječja: socijalističkog svijeta, koja će, sve dok se ne ofklone, pretstavljati glavnu opasnošt za njegov daljnji razvoj. Zar postoji veći neprijatelj 4 progresivnih snaga svijeta, veći nes prijatelj prestiža antiimperijalističkih revolucionarnih, snaga, zar postoji ve= ći neprijatelj socijalizma, nego što je diskreditovanje socijalističkog mora la i socijalizma, koje proističe iz da=—· našnje politike vlade Sovjetskog Saveza u odnosu prema socijalističkoj i; Jugoslaviji? ira TEAL NIS |
Mi, književnici Jugoslavije, 'obra= ćamo se naprednim književnicima svi=
našim snagama, nepokolebljivo boriti protiv svih mračnih sila koje u gsožavaju. ostvarenje ravnopravnosti. i slobodu naroda i time dostojanstvo čovjeka. Mi smo uvjereni da će na= predni književnici drugih zemalja po“ dići takođe svoj glas u odbranu istie · me, da će učestvovati neustrašivo ,u toj borbi, ne priznajući nikakav dru gi autoritet osim jedinog, neumolji-= vog i najvišeg autoriteta, koji se zo- . ve: istina. , »Treba rušiti sve uslove, koji čine od čovjeka ponizno, ropsko i podlo biče« — pisao je Marks. "a Mi, književnici Jugoslavije, zavje“. tujemo se da ćemo slijediti primjeru naših naroda i ustrajati u toj nama nametnutoj borbi do pune pobjede./
“
JUGOSLAVIJE
Bevk, Jovan Popović, Velibor Gligo« rić, Marijan Jurković, * :ra Pucova, Skender Kulenović, Prežihov, Voranc, Aca Šopov, Branko Ćopić, Milivoje Ristić, Vjekoslav Kaleb, Ivan Dončević, Milorad Panič-Surep i Ivan Pot
Novi odbor konštituirao se: ovako!
a Dea (52 -— "NON |
"
NAL u
pretsednik Ivo Andrić, potpretsednic ci: Miroslav Krleža, Veljko Petrović, Miško Kranjec, Isak, Samokovlija, ~
Blažo Koneski i Dušan Kostić. Ges „SO neralni sektetar Čedomir Minderović, Sekretari: Marin Franičević i Mo
Klopčič. 02% pri? v ZSobteretev Kongres je posle izbora nove U
prave jednoglasno usvojio žezoluci o narednim zađacima i rezoluciju pr tiv klevetničke kampanje Inform
hvatio pozdravnć telegrame dr
Titu, Centralnom komitetu KPJ pretsedniku Vlade NR Hrvatske. Andrič zahvalio se u ime novoizab ne Uprave i poželeo 6vima knjiže
ojjdn rus, i dMdplograbot | BNOUJBRO OU
Drugog đana Kongresa Jugoslavens priredila je u prostorijama Akađed
Poslednjeg dana Kongresa pi tapa publike Hrvatske Karlo Mrazovi redio je u prostorijama Prezidijuma svečan prijem kome su pored svih' učesnika Kongresa ” prisustvovali at
7 EU "RE. i / go O ver ce \armije, javni, i. kulturni rad nici Zagreba. ari no mesto maršala Tita, selo Kumro-:
U prošlom broju »Književnih novid, na« doneli smq,keferat Čedomira Minw Velibota Gligorića i Marijana Matkod viča, Ostale materijdle o radu Kond
Na kraju rađa novi pre se cima mnogo uspeha u rađu. Y ska akademija znanosti i umjetr mlje prijem u čast učesnika R nik Prezidijuma Sabora Narodne 5. pretstavnici narodne vlasti, Jug S ri yim UL Ni o: O 3 iN: - Učesnici Krongrega pošetil su fodw, vec u Hrvatskom Zagorju, “đ derovića, a danas donosimo referate gresa donosićemo u idućim brojevima,