Književne novine

:i i e .

pi pa

(Nastavak sa tređe strane).

78 Butora prvi put stupaju u javnost.

MU ljeto 1944 izašle su i partizanske Pa Ne tada već poginulog Kajuha. Pe

ostalih njegovih vršnjaka, jer njegova ___snaga leži u izgrađenom odnosu pre|___ma stvarnosti, prema društvenom zbi___vanju, Kajuh je u borbu pošao kao

revolucionar i u borbi su se razvile 2 njegove znatne pjesničke sposob-

a ____Osnutkom | omladinskog časopisa Fi Oba revija« 1946 mladi su do__bili čvrstu podlogu za svoj daljni raz_ voj. U istom ovom smislu osnovana je 1948 »Zveza mladih kulturnih delavcev Slovenije«. Naročitu ulogu u razvoju mladih igra »Mladinska knjiga, : NO je od oslobođenja do.danas štam–= pala samo djela mladih pisaca i to: ____»Koraki v svobodo« P. Levca, »Pesni« | od Vice Brestove, Minattijeve pjesme, ___»S poti«, prozu F, Kosmača, »Parti__zanške zgodbe«, dramsko djelo Želje___znhova i Griina »Mladost pod soncem«, ___Krakarove pjesme »V vzponu mlado___stie i Filipčičeve pjesme »Viharna le'ta« Osim toga kod drugih zavoda :. štampana je knjiga Kosmačeve parti____zanske lirike »Podobe našega pohoda« | __i drama »Gospodar« od istog autora, ___te »Naša velika matura« od M. Vo| šnjaka. ___ U ocjeni boslijeratne poezije mladih __u Sloveniji treba naglasiti da ta poe"sija u idejnom pogledu zaostaje, za | ___poezijom nastalom u NOB-u. U Bosli. jeratnoj poeziji opet je uskrsavala bolesna uskogrudost, subjektivistička | ljubavna lirika, plitkost sadržine zaodjevena u najugledniju formu. Uzroka za takvo stanje ima više, a svi se Uu'glavnom mogu svesti na činjenicu da mlađi pjesnici ne doživljuju kao sktivni, svijesni stvaraoci svu veližinu 1 heroiku naših dana: ko konkretno govorimo o bolesnoj učaurenost i raznim „melankoličnim raspoloženjima ,onda možemo ustvT_ diti da su kod nekih već oformljenih mlađih pjesnika fakva raspoloženja rjeđa nego kod nekih početnika koji tek objavljuju svoje prve stihove. Od mladih lijep razvojni put pokazuje Tojze Krakar svojom zbirkom »V vzponu mladosti«. Uz ovu zbirku izašla je ove godine i Filipčeva zbirka >Viharna letna«. U ovoj zbirci osjeća se izvestan pasivan, promatrački duh i takve pjesme ne mogu dati ono što naše vrijeme od njih traži:

Primjer kako presahnjuje pjesnički izvor kad še pjesnik odbija od stvarnosti jeste poezija D. Željeznova, Dok je Željeznov napisao nekoliko dobrih pjesama omladinskoj pruzi, dotle sada, vrteći se isključivo oko sebe, mapisao je samo nekoliko bez. bojnih stihova.

_ Interesantna je pojava među mladima Miha Remec, Njegova je poezijan bez pofrebne topline, ali je on ipak svojom borbenošću i poletom blizak onom putu kojim bi se mogli odraziti dani borbe za socijalizam. Dijametralna suprotnost Remcu je Ada ŠkerI, koja ima nevjerovatno uzak iz_ bor tehna, a sve se svode na jednu te istu bolesnu ljubavnu liriku, Šteta je za nadarenu Škerlovu što se ne otrgne od takvog načina doživljavanja svijeta i ne zađe u život i po drugim kolosijecima,

Zaključujući ovaj dio referata o poeziji mlađih, možemo naglasiti nekoliko momenata.

Prije svega veliki dio naših mla_ dih pjesnika i početnika ima pravilan pogled na svijet i aktivno učestvuje u izgradnji socijalizma. Kao takvi oni daju djela koja su izraz njihovih težnji, njihovih nada i radosti. No unatoč tom općem naprednom pogledu na svijet, unatoč tome što se mladi pjesnici služe rječnikom kojim se opjevava socijalizam, ipak djela koja daju ne odgovaraju njihovim mogućnostima „iti u većoj mjeri odražava_ ju naše herojske dane. Mladi se u pretežnoj većini „idući linijom manjeg otpora, služe starim pjesničkim Tormama i slikama, i neproživljenim sa_ držajem žele odraziti naše vrijeme. TRaditi tako znači ne vidjeti da je ovo vrijeme bremenito potpuno novim Ssadržajem koji lomi sve učmale metode prilaženja životu i načinu umjetnič_ kog doživljavanja svijeta. Osnovica, našeg današnjeg života jest izgradnja socijalizma. Na toj osnovi odvija se maporni rad miliona naših radnih ljudi. Bitno je da današnji doživljaji i bgjećania mladog pisca nisu samo nje_ Bovi lični subjektivni, već da oni

odražavaju i kroz sebe lome i osjećamje i stremljenja naših radnih ljudi. _ Mladi pjesnici zapadaju u idealizaciju _ gocijalističke izgradnje, osobito preo- bražaja sela. S tim u vezi odražava se - kroz njih lažna romantičarska raz-., mježenost i pjevuckavost. Ton pjesme postaje elegičan, starinski, a rekvizi_

jeku ostaje skriveno iza te bujice banalne xzetoričnosti. U vezi s ovim treba naglasiti da ne| poznavanje zakona izgradnje socijalizma kod nas dovodi često mladog pjesnika do stadija neprekidnog ushiĆivanja pred svakim za njega novim prizorom (iako su takvi prizori već . Šesti, i postali dio naše svakidašnje · štvarnosti). To dovodi do poetizacije stvarnosti, do zamagljivanja perspektive našeg brzog rasta u socijalizam, to je put koji vodi od stvarnosti ka idealizaciji. i : n Kloneći se banalnosti i deklarativnosti. mladi često uzimaju ıntelektu_ alističke i bizarne slike predratne

malograđanske poezije i to nastoje nakalemiti na svoje savremene teme. Također i težnja za pojednostavlji-. vanjem izraza dovodi često pjesnika do primitivističkih slika, jer taj put me ide dalje od površine stvari i zbi_ vanja, Da bi uzmogli biti tumači i gra_ ditelji našeg socijalizma, mladi pjeSsnici moraju težište svoje djelatnosti baciti na ideološku, marksističku izgradnju, a s druge strane živjeti na izvorima izgradnje socijalizma. Za malade se može doslovno reći, da je novo doživljavanje tema izgradnje,

juhove pjesme odskaču od pjesama .

ti malograđanski, Novo u našem čo--

pa i tema u širem smislu socijalističkih, bez čvrstog dodjra sa stvamošću — jedan od najvećih nedostataka, koji se može ukloniti samo radikalnom izmjenom prilaženja temama. Dol rad ne postane sastavni dio pje. snikova života (rad u njegovim najrazličitijim formama u svim varijaci_ jama našeg života), rad će biti od pjesnika samo promatran sa strane, a

· radnog naroda

| “ 4

često i s neke objektivističke visine. Pjesnik se takvim stavom (kojeg na nesreću često nije ni svijestanh) udaljuje od našeg života, on ga sve sla_ bije ražumijeva, na koncu on napore „počinje promatrati kroz svoju osiromašenu psihu i tako nastaje beskgvna·formanstička ·poezija od koje naša zajednica ne bi imala nikakve koristi. OSa ca

ćič Proza

U zdravoj sredini kao što je naša, lakše je napore mladih prozaista Usmjeriti na pravi kolosjek nego one pjesnika. To je tako zbog toga, što proza, kao druga vrsta književnog stvaranja, ima svoje zakone koji se na konkretnim primjerima dađu lakše analizirati, Otuda i ta pojava da na području proze imamo manje zabluda i lutanja i da je pomoć koja se pruža mladima prozaistima mnogo uspješnija. Naša književnost u cjelini počiva danas na jednom jedinstvenom temelju i otuda, možemo gOVOriti da i poezija i proza imaju iste ci= ljeve, a ti su: dati sliku preobražaja našeg čovjeka i naše zajednice.

Naši mlađi prozaisti većinom &6u prošli puteve Oslobodilačkog rata. Ođatle težnja, kao i u poeziji, da še osvijetle ti dani i podloga na kojoj je rastao naš novi čovjek, podloga na kojoj danas građimo socijalizam, Tek kagnije feme obnove i izgradnje zau_ zimaju svoje mjesto u stvaranju mladih prozaista. Za prvi festival omla-_ dine Jugoslavije 1948 već je bilo moguće skupiti u jedan zbornik »Prozu mlađih« neke osnovne radove šesnae. storice mladih prozaista. Iz tog zbornika mogu se uglavnom vidjeti na_ stojanja mladih, slabosti i može se ukazati na put kojim će se stvaranje mladih dalje usmjeriti.

U dijelu zbornika koji obuhvata pripovijetke iz doba rata (I. Brajđić, N. Valenčić, T. Maleski, M. Oljača, M. Ražnjatović) osjeća se da je bogatstvo utiska pod okupacijom i u borbi veliko i da ono i uz skromne piščeve mogućnosti oživljava pripovijetku i daje joj izvjesne vrijednosti. To se osjeća više kod Vlade Maleskog, Mihaila Ražnjatovića; a kođ ostalih u manjoj mjeri zbog njihovih manjih početničkih snaga koje se još bore sa samim pripovjedačkim „materijalom s kompozicijom ili izgradnjom vlastitog stila. U ovom dijelu zborni_ ka (u radovima koji gavore o NOB-u) nalazimo uspjelija ostvarenja: ti radovi daju sliku zbivanja, iako ne daju i cjelokupni dublji odraz tih dana. Međutim drukčije stvari stoje kada se mlađi prozaisti bave tematikom iz savremenog života, Tada se u njiho_ vom radu otkriva (uz pomanjkanje većeg životnog iskustva) još jedan krupan nedostatak, a taj je da se prikazi temama koje se nedovoljno po_ znaju. da se prilazi našim radnim zbivanjima nekako sa strane, proma–

tralački, bez đubljeg prožimanja pis- .

ca s radom.

Moramo na ovom mjestu konstatirati da su mladi prozaisti danas prilično daleko svojim djelima ođ zahtjieva koji se pred njih postavljaju. Iako su većina od njih svijesni graditelji socijalizma mnogima sam odnos prema stvaranju socijalisMičkog umjetničkog djela nije jasan, nije izgrađen, nije još uspostavljan na cijeloj životnoj liniji. Krivhja za ovo u najvećoj mjeri leži na našoj kritici koja o stvarima mladih govori većinom samo: pisac je uspio ili nije uspio, što je za mladog pisca i suviše malo da bi mu ukazalo na njegov odnos prema stvaranju umjetničkog djela. Čini se na prvi pogled da se ove stvari razumiju same po sebi i kao da u gore spomenutoj napomeni nema ništa što već davno nije poznato. Ali unatoč ovom prividnom izyledu, da je ovo sve mladim piscima i početnicima jasno i poznato, na ovom mje_ stu treba naglasiti đa je kod mladih pisaca odmos prema radu. odnosno prema sveobuhvatnijoj slici socijalističkog života, Još uvijek promatra_ lački, Interes pisca za rad doiazi sa strane, on se nalazi van stvaralačkog procesa o kom se piše, piščevo djelo ne raste na konkretnom tlu za koje je svojim djelovanjem vezan i sam pisac. Piščeva revclucionarnost zaostaje za revolucionarnošću kojom na_ ša Partija vodi narod u socijalizam, Promjeniti ovaj odnos i saznati da se ovim putem ne dolazi do socijalističkog realizma, mora biti osnovni zadatak svakog našeg muladog pišca.

” Ako poslije ovoga proanaliziramo pri.

povijetke iz »Proze muladih«, onda ćemo. vidjeti da je osnovna slabost ovih pripavjedaka u planu površnog prilaženja našoj današnjoj stvarnosti, odnosno našim ljudima. Tek tamo gdje se pokazuje dobro poznavanje ljudi i sredine o kojoj se govori, Vidimo i pripovjedačke uspjehe. To je slučaj kod Voje Jelića u odlomku »Naši ljudđi« pa zatim Mihaila Ražnja_

fovića, Riste Trifkovića, Tale Maleskog, Mladena Oljače, kao i nekih l zbomika

drugih autora izvan ovog

kao što su to Ahmed-Hromadžić, Ivc Piškorec, Čedo Vuković, U zborniku »Proza mladih« osim

tematike iz NOB_a i obnove ima nekoliko pripovijedaka iz predratnog života stare Jugoslavije. Tu tematiku zastupaju: Mate Beretin, Mitja Vošnjak i Tatjana Frković. Ova tri pi_ sca imaju "iza sebe ozbiljne radove i u tim radovima već se odražavaju jače književne fizionomije. | Rađovi Mate Beretina, kao i Mitje Vošnjaka, trpe u pojedinostima od psiholoških neuvjerljivosti, suvišnogi

mevažnog detaljiziranja, što odaje ne-–

dovoljnu brigu na strpljivom dotjerivanju svojih stvari. To brzanje bez osjećaja odgovornosti za djelo koje izlaskom iz štampe postaje svojina C!jele zajednice, karakteristično je za mlade pisce i na to brzanje treba ukazati kao na vrlo „neugodnu i rasprostranjenu pojavu. Suvišno detaljiziranje je opšta pojava kod mladih i

! O

e 04 . ;

.·8Vojivši

uspjesi,

O Odgovorni aređnik: dovan Popović, Beograd, P

na to suvišno detaljiziranje Gorki je kazao: »Početnici hoće kroz „detalje svu tačnost i punoću i ne ostavljaju mjesta čitaočevoj fantaziji i iskustvu, Detalj je potreban onda kada reljefno, živo i opipljivo nađopunjuje glavnu misao, glavnu radnju ili osnovni predmete.

U zborniku se nalaze i pripovijetke pisaca koji svojim ekspresion'stičkim načinom prilaženja književnoj materiji govore da utjecaji zapadne pseudo.socijalne literature nisu u našoj sredini sasvim prevaziđeni. Izrazit primjer toga je Miodrag, Đurđević. Ovaj Đurđeyićev ekspresionistički metod dolazio je mnogo više do izražaja u njegovim prvim radovima. U_ taj stil, on ga je vrlo vješto primjenjivao, prelazeći preko stvari i zbivanja, brzo, lako i zani_ mljivo. Ali taj zanimljivi ij brzi način prelaženja stvari ne otkriva bit-životne stvarnosti, ne osvjetljava zbivanja tako da nam ne postaju jasni ni uzro_ ci ni posljedice, Pokušaj Đurđevića da se riješi ovog stila u svojoj pripovjetci »Odlazak« svakako je pozi_ tivan.

Razvoj mladih prozaista i njihovi dosadašnji uspjesi različiti su po hašim republikama. Proza:u Makedoniji, kod mladih specijalno nalazi .se u svom početničkom stadiju, Makedonski pjesnici imaju veću tradiciju koju prozaisti nemaju. Tako danas mlađi prozaišti Makedonije moraju savladavati prve teške korake na o> vom području književne djelatnosti.

Unatoč tome mladi su stvorili neka fragmemtarna djela o kojima se može govoriti kao uspjelim,. Tako možemo spomenuti pripovjetke »Prva veče« Vlade Maleskog, »Denot« Kole Čašule, pa radove Petra Kepeskog i Dimitra Soleva. Može se uz ovo primjetiti da makedonski prozaisti pišu i suviše malo, a za takav svoj stav imaju malo opravdanja,

'U Bosni i Hercegovini mladi bosan= ski pripovjedđači nastavljaju rad na bogatim tradđicijama starijih bosanskih književnika. Mladi prozaisti u zajednici s pjesnicima objavili su u Sarajevu 1948 g. »Almanah mladih«. U Almanahu je zastupljeno pet mladih prozaista i to: Risto Tričković, Daniel Nahmijas, Nada Valenčić, Ahmed Hromadžić i Emilija Stijačić. Neđavno je Risto Trifković izdao knjigu pripovjedaka »Ljudi iz odreda«. "rifković radi mnogo i to je za njega najbolji put da kroz rad i učenje · prera. ste svoje početničke radove. Kod niega treba spomenuti pitanje jezika, jer se ovo pitanje odnosi u većoi mjeri i na naše ostale mlade prozaiste, To je pitanje unošenja suvišnih i mnogobrojnih lokalizama, tendenca da se piše »narodski«.

U Hrvatskoj se sa smionim temama iz savremenog života javio Zorislav' Ugljen. On pokazuje đobro poznava~– nje građanske i mladograđanske sredine i njegovu životnu filozofiju i on bi s ovog područja mogao dati vrijedne priloge. Ivo Piškorec obrađuje seljačku problematiku, ali za sada još uvijek ne produbljujući psihološki jače svoje likove tako, da oni nisu nosioci stvaranja novog, već se kreće to novo nekom vanjskom silom koju pisac nedovoljno objašnjava. Vojina Jelića već 'smo spomenuli. Kritika je kod njega ukazala na nešto slično na što i kod Riste Trifkovića, tj. na »Rarodski« stil izražavanja do te mjere, da taj stil postaje katkada smetnja za čitaoca odnosno za vrijednost same pripovijetke, Ne smijemo naravno prijeći u krajnost i tražiti da pisac pišući o selu, daje seljacima gradski način izražavanja i doživljavanja stvari, ali.-na mjestima na kojima pisac samo opisuje i razvija stvari tre= ba izbjegavati ovakav metod rada.

U Sloveniji proza. među mladima ima priličan broj sljedbenika, Oni su dosada najviše obrađivali teme iz NOB-a, ali se u novije vrijeme sve više javljaju teme o agrarnoj reformi, velikim omladinskim radnim akcija_ ma, socijalističkom preobražaju sela, i drugo. ;

U partizanskoj prozi objavljenoj u »Mladinskoj reviji« ima mnogo zdravog, borbenog, ali umjetnička obrada često ne prerasta bolju reportažu. Proza Franceta Kosmača štampana je u knjizi »Partizanske zgodbe«, ali i u njoj nema većeg umjetničkog zahva-– ta. Mjestimice prilično topline i nadarenost pokazali su u svojoj prozi

Milan Vasiljević:

, »

KRIJIŽEVNE NOVINE

\

iz rata i iz savremenog života Slavko Podmenik i Pelko Perovšek. Lojzek Krakar je za sada još mnogo bolji u poeziji nego u prozi, Dosta smisla pokazuje mladi početnik „Lojze Kovačič kao i već razvijeniji Lojze Rebula. Oni bi se mogli lijepo razvijati, ako kao aktivni graditelj novoga, budu znali zahvatiti teme iz sredine da_ našnjeg zbivanja, Mladi prozaisti Marko Kos. Miha Remec i Beno Župančič objavili su u poslednjem godištu »Mladinske revije« prozu o savremenim zbivanjima na selu i u tvornicama. Njihova nastojanja treba pozdraviti, a u isto vrijeme mora se na-

_ glašiti, da baš zbog ovakve tematike

mladi moraju što brže i bolje savladati tehniku pisanja, temeljito upoznafi ljude i prilike o kojima pišu, đa ljudi ne ispadaju kao neke nežive, iskonstruirane figure. . „Završavajući ovaj dio o prozi mladih možemo ponoviti još jednom ono što je već rečeno na početku ovog iz'laganja. Naši su mladi pisci živjeli ji odgajali se u klashom društvu. Ideološki se izgrađiti tako, da se sviješću prevaziđu do kraja sve stihije staro-

——OKcŠC,

ivaralački problemi naših mladih pisaca

ga — to je prvi i osnovni zadatak naših mladih pisaca, S ovim u vezi, neposredno i nerazdvojno, treba poči iz

sobe, kancelarije, redakcije, uskog gradskog kruga. gdje se naš život u većoj mjeri samo planira, — među

naše ljude u tvornice, rudnike, seljačke radne zadruge. i doživjeti socijalistički rad kao novi društveni i. Subjektivni kvalitet, novu mjeru” svih društvenih vrijednosti. To je jedini put koji će neke naše pjesnike izliječiti od pjevuckanja, frulaštva, ugledanja na pjesnike iz prošloga stoljeća. 'Fo je jedini put, koji će dati našeg živog čovjeka, ne konstrukciju, šeme, što se već podosta uobičajilo u našoj

prozi. Tako i samo tim putem mladi ·

će stvarati djela socijalističke Kknjiževnosti, oni će na ovakvom putu stajati u prvim borbenim redovima iz-

“gradnje našeg socijalističkog društva.

Time će naši mladi pisci krenuti iz »predvorja socijalizma« gdje se uglavnom. nalaze danas, u naš buran život, koji liječi od svih ostataka deka-

.dentnog, subjektivističkog i šablona

bilo koje vrste.

| Dramsko stvaranje mladih

Na ovom području mladi nisu zabi. lježilj gotovo nijedan značajam rezultat. Istina mladi pisac koji se bori s mnogim neizbježivim teškoćama, ne_ će da se bavi s nekoliko rodova književnosti uporedo. U ovom stavu ima dosta. pravilnosti, ali oni mladi pisci, koji pokazuju veći interes za. dramu, treba da se bez oklijevanja zapute na ovo područje književne djelatnosti,

· Treba početj s manjim stvarima, da

bi se na njima učila specifična tehni_ ka drame, da bi kritika mogla ukazati na dobre i Joše. strane takovih prvijenaca. Tako bi mladi zašli na područ. je, gdje bi lijepi broj našao i snage i umjeća da dš | na ovom području vrednija djela.

Od dramskih djela mlađih možemo spomenuti »Mladost pod soncem« od Željeznova i Grina. Autori su uspjeli pronaći na Omladinskoj pruzi dobar materijal za dramu a i u samoj oObradi prilično su uspjeli. Njihov glavni nedostatak sastoji se u tome što su suviše olako zaobišli glavni konflikt radnje, France Kosmač napisao je dramu »Gospodare« ali to je još uvijek ogled bez većih pretenzija. Milan Tutorov napisao je dramu »Ko umije njemu ni jedna«. Ovdje možemo spomenuti i pisce filmskih scenarija Arsena Diklića: »Ratni drugovi«, Jugoslava Đorđevića: »Jezero« i »Žetva«, a još se pisanjem scenarija bavi i Miodrag Đurđević,

Dječja književnost

Na ovom području književne djelatnosti. odziv mlađih je nešto veći, osobito. se to može reći za Srbiju. Tu djeluju kao .već izraziti dječji pisci Arsen Diklić, Mira Alečković i Vojo Carić.' Put njihova razvitka je pravilan i.naša kritika dala je na vrijeme svoja zapažanja. U Makedoniji na ovom području uspješno djeluje Slavko Janevski, koji je dosad izdao nekoliko dječjih knjiga. Dobro se razvija dječji pisac. Vanča Nikolovski, koji je također dosada izdao nekoliko dječjih knjiga. U Bosni je Vlado Dijak izdao 1948 »Pionirske pjesme«. O ovoj zbirci pjesama kritika je rekla svoje istakavši da Dijak „nije imao realnog umjetničkog kriterija pri izdavanju ove svoje zbirke. Uz ovo, kritika jeistakla njegove pozitivne mo-

gućnosti u rađu na dječjoj literaturi podvlačeći potrebu, da še ovom radu prilazi sa više ozbiljnosti i odgoVOr– nosti. U Hrvatskoj na ovom području stoji slabo. Uz Danka Oblaka nema mlađeg pisca koji bi se bavio dječiom književnošću. U Sloveniji se dječjom literaturom bave Vida Brestova, IL. Krakar i Minatti. : lako je odziv na ovom području nešto veći nego na dramskom ipak je stvaranj- u poređenju s potrebama na– še. dječje književnosti i suviše male_ no. Trebalo bi da se naši mladi pisci u većoj mjeri okušaju i na ovom području, jer početnik na svojim prvim koracima u literaturi ni sam jasmo ne zna koji mu rod književnosti najviše odgovara i gdje će se zaustaviti.

Kritika

Uz poeziju i prozu mladi pisci Ju_ goslavije najbolje rezultate pokazuju na području kritike. Iako za ovo područje treba naročito mnogo općeg književnog, znanja i široko opče obrazovarije — mladi su na ovom području od rata do danas pokazali značajne rezultate, Osnovna karakteristika kritike i esejistike mlađih jeste nastojanje da njihova kritika bude principijelna, marksistička. Mladi nastoje da budu što objektivniji i da brzo reagiraju na sve kulturne događa– je u našoj sredini. U našim jačim kulturnim centrima Beogradu, Zagrebu i Ljubljani djeluje već veći broj mladih kritičara, koji svojim kritičkim prilozi ma u prvom redu pomažu svojim mladim drugovima prozaistima i pjesnicima. Iscrpno tretiranje stvaranja mladih pokazuje se kao živa i najpreča naša potreba. Malo će mladom prozaisti ili pjesniku pomoći onaj kritičar koji samo ustvrdi činjenicu da je jedna pripovjetka ili pjesma uspjela ili ne, Od same ove konstatacije početnik će imati „malo koristi, a često će ga ovakva superiorna kritika samo obeshrabriti, Kod početnika bi trebalo, ne samo izreći ocjenu, već bi trebalo da se početniku detaljno objasni njegov vlastiti stvaralački put, koji je doveo do uspjeha ili neuspjeha, Samo takva kritika može mladom piscu pomoći. Ovakovu kritiku moraju njegovati mladi kritičari, jer u krajnjoj liniji svaka kritika mora. djelo osvijetliti sa svih stra_ na tako, da piscu ukaže i na način kojim će ubuduće izbjegavati već učinijene griješke,

Mao koršk naprijed u shvaćanju uloge kritike u našoj zajednici možemo istaći članak Zorana Mišića »Jedan pogled na poeziju mladih« (»Mladost«, april 1949). Mišić se nije zadovoljio samo davanjem pravilnih ocje-. na, Već je rezultate mladih pjesnika

Nad I-ovačima

rancuska broj 7 — Stamparija »Borbas Beograd,Rardeljeva 31, ;

» O. ov i

. jalizma mora biti · kvalitet,

osvijetlio s više strana prvenstveno gledajući na metod prilaženja našoj stvarnosti, odnosno životu uopće. U Hrvatskoj se ovakvom kritikom ističe Vatroslav Mimica. Uz Mišića svojim kritičkim radom afirmirao se Antonije Marinković. Manje ili više, stalno ili povremeno, kritikom se bave Nusret Seterović, Najdan Pašić, Mihailo Ražnjatović, Zoran Guščević, D, Ada-_ mović, Dušan Puhalo, Juraj Gustinčić, R. Konstantinović. U ovoj godini šmrt je iz naše sredine otela talentiranog mladog kritičara Dušana Černića. U Zagrebu muladi kritičari Đuro Šnajder, Vatroslav Mimica, Slobodan Novak, Stjepan Perović, Duško Roksandić, Vlatko Pavletić posećuju posebnu pažnju stvaralačkom „metodu pisca, osobito početnika.

U Ljubljani se najviše kritičkim radom bave Herbert Grin, France Kosmač, Mitja Mejak, Lojze Krakar. Dušan Željezov takođe radi na ovom području, no kod njega se može primijetiti da mu je potrebna čvršća ideološka podloga, koja bi mu omogućila samostalnije i kritičnije držanje prema materijalu koji uzima u razmatranje. Da bismo sagledali svu važnost uloge koju u našem društvenom životu ima kritičar, potrebno je na_ glasiti koliko upornog rađa mora pokazati kritičar, da bi mogao tumačiti

umjetničko djelo i biti i živa i pro_'

dubljena veza između stvaraoca i či-

. taoca. :

Na završetku, rezimirajući današnju situaciju na području onoga' što su stvorili mladi, možemo utvrditi nekcliko činjenica.

Prije svega naši su se mladi pisci formirali. na prelasku iz buržoaskog društva u socijalističko. Na tom prelasku hiljade niti vuku ka starom, tisuće misli prošlosti usvojene su kao činjenice. Osnovni zadatak muladog. književnika i početnika jeste taj da postane svijestan ove činjenice i da, usvojivši marksističko gledanje na svijet, ne stane na pola puta između staroga i novoga. Danas činjenice. go= vore da je većina mladih na ovom pulu stigla svojim Književnim stvaranjem do »predvorja socijalizma«, Socijalizam se kod ovih često odražava kroz snove, ljupke pejsaže, frule i lugove, kroz reportažno-deklarativne oblike u prozi. No to je tek prvi korak, nužan u prvoj faži buđenja mladih snaga i njihovog čvršćeg okupljanja i formiranja. Mladi su zakoračili naprijed. Njihov broj imponira, Drugi korak u ovoj etapi izgradnje socializ odrazi_ ti život radnog čovjeka, ali iz per_ spektive samog radnog čovjeka,

To bi bilo prvo i osnovno. Drugo, mladi ne smiju tražiti lakih uspjeha, Bez široke i svestrane književne i opće. kulture nema ni vrijedne književnosti, Talenat se sastoji u širini kojom obuhvata svijet u njegovoj cjelovitosti. Znači — talenat se može

razvijati samo u tam pravcu u kom serazvija i celokupno naše siruštvo. Treće, stupajući u prvim redovima boraca za izgradnju socijalističkog društva, mladi književnici moraju čvrsto stajati na braniku svetinja naših naroda, na braniku tekovina naše Narodne revolucije, na brani_ ku bratstva i jedinstva naših naroda, Naši mladi pisci ispunit će dug prema ·narodu samo tako, ako mu dadu djela koja će u najvećoj mjeri odraziti ljubav našeg naroda prema Komunisltičkoj partiji, prema neustrašivom borcu i našem genijalnom vođi drugu Titu. Djela naših mladih treba da odražavaju ljubav prema nacionalnoj časti i slobodi, ili konačno ljubav prema internacionalističkpj misli, kojoj, svojim pregalačkim ra. dom, izgrađujući socijalizam, teže svi naši narodi. | Djela mlađih treba da odišu strasnom nfržnjom prema svima nosiocima reakcionarnih ideja, dolazile one iz kapitalističkog svijeta, ili prema revizionističkim pokušajima koji do_ laze iz a&ocijalističkih zemalja sa SSSR-om na čelu. U prvim, redovi, ma boraca za proletersku istinu neka budu naši mladi književnici Jugosla=

vije.

Gostgvanjg dram Nargdnor Boz0rišta iz Baggrada u Sarajav

Na poziv Ministarstva prosvete Narodne Republike Bosne i Hercegovi=" ne u Sarajevu je od 15 do 21 januara . goštovala Drama Narodnog pozorišta iz Beograda sa »Šumom« od Ostrovskog, »Hamletom« od Šekspira i u okviru »Večeri srpske komedije« sa »Lažom i Laralažom« Sterije Popovića, »Češtitam« Koste Trifkovića i prvim činom Nušićeve nedovršene komedije »Vlast«.

—AAA/ —

UĐRUŽENJE KNJIŽEVNIKA SRDIJE

Udruženje književnika Bosne i Hercegovine priređilo je osamnaesštog OVOg meseca u Radničkom domu književno veče na Fome su čitali svoje radove članovi Udruženja književnika Srbije: Milan Bogdanović, Branko Ćopić, Dušan Mostić, Tanasije Mladenović, Milorad Panić-Surep i Mihailo Lalić. Pretsednik Udruženja književnika Srbije govorio je o »Krjijzi savešti kod neki pisaca Sovjetskog Saveza«, književnici Branko Ćopić i Mihailo Lalić pročitali su po jednu priču, a Milorad Panić-Surep, Dušan Kostić i Tanasije Mladenović po nekoliko svojih pesama,

Kompleti „Književnih novina“ za 1949

ADMINISTRACIJA KNJIŽEVNIH NOVINA RASPOLAŽE SA MALIM BROJEM POVEZANIH KOMPLETA IZ 1949 GODINE. PREDNOST ZA NABAVKU IMAJU BIBLIOTEKE I USTANOVE. CENA KOMPLETU JE DIN. #50. KOMPILFETE „ SALJEMO ISKLJUČIVO POUZEĆEM ZARACUNAVA-' JUČI TROŠKOVE PAKOVANJA T POŠTARINE. PORUDŽEINTE SLATI NA ADMINISTRACIJU KNJIŽEVNIH NOVINA,.BEOGRAD, POST. FAH 617.

BIBLIOGRAFIJA

O Rkontrarevolucionarnoj i klevetničkoj kampanji protiv socijalističke Jugoslavije, knjiga I. Zbornik izabranih delova iz govora naših državnih i partiskih rukovođi= laca, članaka i napisa književnika i druEih javnih radnika o kontrarevolucionarmoj i klevetničkoj kampanji protiv naše zemlje a Foji su objavljeni u vremenu ođ 1 januara do 28 juna 1949 godine. Izdanje »Borbe«, Beograd, 1949, ćirilicom, 586 strana, cena 50 dinara.

Jovan Nikolić: Tedan Život, roman iz seoskog života. Izđanje »Prosvete«, Beograd, 1949, ćirilicom, 306 strana, cena 83 dinara.

Božidar Kovačević: Iz prošlosti, članci i ogi1edi. Sadržaj: Dositejevo učešće u ustanku pre njegova prelaska u Srbiju, Život i delo Vuka Karadžića, Njegoš, Bratstvo i jedinstvo u delu jednog našeg starog pisca, O početku srpskog romana, Drama pre Sterije i Demet*-., Svetozar Marković, O Đuri Jakšiću, S'evan Sremac, Branislav Nušić, Puškin i mi, Naši kulturni odnosi sa RUsima. Izdanje »Srpske književne zadruge«, Beograd, 1949, ćirilicom, 330 strana, cema ?

France Bevk: Granatfta, pripovetka. Sa slovenačkog preveo Đuza Radović, Izdanje »Prosvete«, »Mala biblioteka«, Beograd, 1949, ćirilicom, 31 strana, cena 6 dinara.

Vitez-Marković: Do viđenja traso,. Reportaže o Autoputu »Bratstvo—jedinstvo«, izdaje Glavni štab omladinskih brigada na Autoputu »Bratstvo—jedinstvO«, ZagrebBeograd, latinicom, 164 strane, cema ?

J. Putrament: Stvarnost, roman sa tematikom borbe poljskog naroda prbtiv okubatora. S poliskog preveo Đorđe ŽivanovYić. Izdanje »Prosvete« Beograd, 1949, ćirilicom, 515 strana, cena 96 djnara.

| Redalcioni odbor

Jovan Popović, Ceđomir Minderović, Marijan „Jurković, Ivan Potrč, Vjekoslav Kaleb, Isak Sam,Eovlija, Janko Đovović i Đmitsr Maitrev wW

BPRETPLAMA ZA KNJIŽEVNE NOVINI

a našu zemlju na 3 meseca 3% Gina3,

na 6 mes. %0 dinara i na godinu đana 140 dinara.

Za inostranstvo: na 3 meseca 50 dinam3, ni m i 1 dinara i n» gođinu dana 200 dinara,

amakopisi se ne vra(aju. Broj čekovnog račun 101-9060178 Pošfanski fah 617 L