Književne novine

=

ae kJ

“-E- ML A A M VO. M Ot e

OL M RRA O viavir a a i

O U ·

| Društvo slovenačkih književnika o-

držalo je svoju redovnu „godišnju

Bkupštinu 6 juna, Pretsednik Miško

'Kranjec pozdravio je ministra za na-

uku i kulturu u Vladi NR Slovenije d-ra Jože Potrča i delegata Društva hrvatskih književnika Grigora Viteza. | Odđana je počast trojici _ Književnika koji su umrli u toku pro_ čle radne godine: _ Piežihovu Vorancu i Engelbertu Gan| glu. minutom ćutanja. Zatim je Gri-

slovenačkih

Otonu Župančiču,

gor Vitez izručio skupštini pozdrave hrvatskih književnika i u kratkim potezima ocrtao dosadašnje veze i saradnju između Slovenaca i Hrvata za Jačanje zajedničke kulture koja je sastavni deo naše borbe za socijalizam.

· Mnogo je bilo učinjeno no to je još

uvek samo početak. Slovenačke knjige, koje mnogi Hrvati čitaju u originalu treba još više približiti hrvatg8kom čitaocu i obratno, U prevodima. na Sceni i preko rađia koji je priređio ciklus predavanja o slovenačkoj literaturi, upoznaje hrvatska javnost slovenački kulturni život. Dosađašnji uspesi treba da buđu potstrek za još veči razmah međusobnih veza,

Pretsednik Miško Kranjec u opširnom referatu izneo je stanje savremenog slovenačkog književnog stvaralaštva i zanimljivo ocrtao našu savremenu problematiku koja se odrazuje u delima slovenačkih Kknjiževnika. Prošla radna godina bila jie vanredno bogata što se tiče objavljivanja književnih dela. Izišlo je 14 originalnih slovenačkih Kknjiča, od kojih 13 potpuno novih. koje su većim delom plođovi rađa posledniih godina ali obuhvataju i predratni period, U prošloj gođini uglavnom je sa uspehom organizovan Književni rad, Pored domače razbuktao se rad i na prevodnoj literaturi. Miško Kranjeć dotakao se zatim u tvom referatu pojedinih karakterističnih crta u razvitku &lovenačke književnosti. Postavio je izvestan broj pitanja za diskusiju. Da li da naša MKmjiževnost traži uzore na strani ili đa raste iz đomaćeg ila? Izgradnja &ocijalizma i socijalističkog čoveka kod nas zahteva da naš književnik buđe usko povezan s vrememom i prilikama u otadžbini, Naša Književnost je klasna, socijalna i naelonalna, Proza, kakva se pisala prije rata nije nama više uzor. Naša li teratura nije naručena ni diktirana, Svaki naš pisac stoji na raskrsnici između prošlosti i sađašnjosti i teži da opiše današnjeg čoveka, pri čemu še uvek mora da pita kakav je taj čovek bio u toku narodnooslobodilačke borbe, za koju smo svi presudno vezani kao na najveći prelom u našoj istoriji, Nekađašnja šema naše novele mrtva je. Revolucionarni proces odbacio je to, svaki naš čovek zađojen je ritmom sađašnjosti i naš pisac ne može a da se ne sreće sa stvarnošću naših dana, Miško Kranjec govorio je zatim kako pojedini pisci rešavaju psihološki lik savremenog čoveka i ukazao na pojave koje još čekaju svog pesnika, Savremeni pisac nije samo posmatrač i nije mu svejedno kako se naši ljudi odnose prema revoluciji, prema socijalističkoj državi, Zato, jer je i sam išao 'kroz revoluciju, književnik je dosledno brani.

'wU prošloj godini izišle su tri pesničke zbirke. Oko trideset pesnika obja-

vilo je 150 pesama koje izražavaju ljubav za život i čoveka. Bolesne šen= timentalnosti ne nalazimo više, izraz je jednostavan, motivi češto slični, Kranjec je označio tokove sadašnje slovenačke poezije kao male mlazove iz kojih će jednom poteći velika reka.

Potom se dotakao naših eseja i članaka ističući da smo na tom polju još uvek kvantitativno siromašni. Kritika povoljno rešava savremena pitanja i obećava dalji | razvoj, Omladinska književnost je u prošloj godini dala nekoliko odličnih dela, među kojima Prežihovljev »Đurđevak«, Bevkove »Mlade godine« i crtice Seliškara, Kod nas se nadalje razvija scenarij kao novi literarni rod, koji još mora na umetničkom planu da se afirmiše, kako bi mogao da se takmiči sa ostalom prozom, Kranjec je svoj referat zakliučio podvlačeći da je u svom referatu samo načeo neka pitanja s namerom da za njih probudi interes i diskusiju.

Sekretar Društva Petar Levec ocrtao je nove povoljne uslove ali i odgovornost, koju našim piscima nameće naše vreme, Društvo broji 86 članova i 17 kandidata i po broju članstva stoji na prvom mestu u Jugoslaviji. Društvo je na svojim sastancima imalo nekoliko zanimljivih 4jiskusija: o Antologiji jugoslovenske poezije, o novom slovenačkom pravopisu, o poeziji mladih itd. Istakao je nedovoljno učešće mlađih drugova u diskusijama. Kao uzrok naveo je neđovoljnu upućenost u probleme kod mlađih pisaca i izvesnu ukalupljenost, nasleđenu od ranije, od koje se sada sve više oslobađaju. Kao zadatak novoj upravi jistakao je između ostalog i brigu za nabavku strane literature kao i knjiga sa domaćeg tržišta, Društvo je prir”dilo 16 knjizevnih večeri u razn m krajevima Slovenije. U Beču je održao predavanje Mile Klopčič a u Americi se aada nalaze Drago Sega i Tone Seliškar., Sekretar je pomenuo još i gostovanje hrvatskih književnika u Ljubijani i Mariboru te slovenačkih u Zagrebu, na Rijeci i u Kopru. Na kraju se zahvalio našoj narodnoj vlasti na stalnoj pomoći i razumevanju,

U diskusiji su između ostalih učestvovali Josip Vidmar, koji je govorio o kritici i njenim zadacima, dr Jože Potrč o veličanstvenim novim problemima pred koje su stavljeni danas naši književnici, dr Vladimir Bartol iz Trsta, Matej Bor, Filip Kumbatović i Branko Rudolf.

Na kraju je izabrana nova Uprava u koju su ušli: pretsednik Miško Kranjec, potpretsednik France Bevk, sekretari Milan Sega, Ivan Potrč i Petar Levec, blagajnik France Vodnik, ekonom Mira Pucova, članovi uprave Ivo Minati, Tone Seliškar, Anton Ingolič, Josip Ribičič, Cene Vipotnik i Drago Šega. U nadzorni odbor izabrani su: Fran Albreht, Jože Pahor i Jože Udovič, u časni sud: dr Vladimir Bartol, dr Makso Šnuđerl i dr Anton Slodnjak,

a O ___________ ______ ______ ___ ______________________-- —

M. Pregelj: Prijem pred Ahilejem j (Ilustracija za slovenačko izdanje Homerove »Ilijade«)

U SKOPLJU

Jedanasstog ovog meseca Društvo književnika Makedonije održalo je 8voju treću redovnu godišnju skupštinu. Referat o radu Društva u istekloj godini sa osvrtom na aktivnost makedonskih pisaca podneo je pretsednik Dimitar Mitrev. ·

Zadržavajući se u uvodnom delu svoga referata na izuzetnom stanju u kome se nalazi naša socijalistička zemlja, Mitrev je istakao da su za raZvoj naše književnosti stvoreni naročito povoljni uslovi u vezi Sa, borbom koju naša Partija vođi protiv informbiroovskog revizionizma u svima oblastima ljudskog života, »Oslobađajući se podvlači Mitrev — sve više od štetnog uticaja nekih sovjetskih teoretskih postavki i praktičnih izvođa u odnosu na marksističku teoriju književnosti i marksističku estetiku, koje se svode do najšablonskijeg crno-belog slikanja &tvarnosti i ljudi, do najobičnijeg parolaštva i idđealiziranja vlastite zemlje, možemo da napravimo reviziju takvih «ličnih sovjetskih »vrednosti«+, da se udubimo u same izvore marksizma-lenjinizma i po pitanjima književnosti, kako ne bi zapali u &ituaciju ljudi koji rađe po receptima raznoraznih marksistvujušćih popularizatora, nego đa izrastemo u ljude koji misle svojom glavom, koji gleđaju na marksističku teoriju književnosti i estetiku ne kao na nešto zauvek gotovo, što ne podleže razvitku i dopuni. U vezi sa ovim na Drugom kongresu Saveza književnika Jugoslavije došla je do punog i potpuno slobodnog izraza jedinstvena volja naših pisaca za najšire iskorišćavanje uslova našeg socijalističkog demokratizma, za Samostalnije, ali i za idejno dublje prilaženje pojavama naše savremene stvar– nosti, za isticanje zdravog ličnog i stvaralački originalnog u samoj piščevoi individualnosti, za oslobođenje kritike od grubih socioloških ocena, od površnog primenjivanja nekih opštih postavki u traženju idejnosti i partijnosti u književnosti, jednom reči za stvaranje socijalističke književnosti sa pogledom na celokupnu bogatu stvarnost i na naše ljuđe kao na punokrv=ne žive ljuđe.

Polazeći od takvih postavki znači đa smo kao pisci dužni da pratimo čoveka u svima njegovim manifestacijama, da slikamo njegov višestran život, njegova duševna stanja, njegovu anutrašmju borbu sa starim navikama i pobedu novog u njemu samom, znači, o čoveku ne freba govoriti samo iednostrano, ne freba govoriti o nekakvom iđealnom čoveku koji ne postoji, pisati samo o najlepšim stranama stvarnosti, već slikati život u njegovoj punoći,

"o treba da bude rukovodđeći princip jugoslovenskih pisaca u uslovima našeg vremena. I budući jedna takva postavka čini našeg pisca stvaralački slobodnim, zaista duboko realističkim { iđejnim, nepotrebna su svaka strahovanja da bi ona mogla đa poštame u isto vreme i otvorena karta za švemoguće dđekađentske pojave. Radi se o našem živom životu i o našem čoveku. Ne o apstrakinom životu i čoveku, ne o apstrakinim mislima i osećajima. Rađi se o tom da se naš pisac iskreno { svestrano približi našem životu, A to će pa, nesumnjivo, potstaći da se udubi u njega, pojačaće njegovu individualnu odgovornošt o tome kako i na koji način đa slika život, a u isto vreme oslobodiće ga od prilagođiva=– nja gruboj tenđencioznosti i od šematskog idealizatorškog odnoša prema stvarnosti«,

Zatim se u referatu daje osvrt na stanje književnosti u Sovjetskom Savezu i nekim informbiroovskim zemljama, zadđržavajući se na konkretnim primerima vulgarizacije.

Danas naše Društvo broji 12 članova i 11 kandidata rekao je dalje Mitrev. U toku godine primljeni su u članstvo sledeći naši drugovi: Jovan Boškovski, Anton Panov, Kole Čašule, Georgi Abadžijev i Boris Bojadžiski, a za kandidđate Društva Jordan Leov, Vasil Kunoski, Srbo Ivanovski, Gane Todorovski, Cveta Organdžijeva, Aleksandar Spasov i Bolče Naumčeski, U toku godine isključen je jeđan član i jedan kandidat. Njihovo isključenje iz naših ređova došlo je kao rezultat njihovog neprijateljskog stava prema borbi koju vođe danas naši narodi za odbranu s&voje socijalističke izgradnje i protiv rušilaca te izgradnje.

Kako izgleda unutrašnja aktivnost našeg Društva u toku protekle radne godine? Na našim redovnim radnim sastancima čitana su i diskutovana sledeća dela naših članova i kandidata: »Na Gramos«, poema od Ace Šopova, »Bgejska barutna bajka«, poema od Slavka Janevskog, »Viorno zname«, zbirka stihova Volče Naumčeskog, »Zdravo, Makedonijo«, poema za decu V. Kunoskog, »Lazaropole« poema Goge Ivanovskog, Junak Jane«, poema Vanče Nikoleskog, Zbirka stihova Srbe Ivanovskog, »Lugjeto od mojata tatkovina«, drama V. Naumčeskog, Stihovi za decu Vanče Nikoleskog, Stihovi Cvete Organdžijeve, dramska legenda Z. Mavrovske, »Zadruga«, pozorišni komad K, Čašule, Istoriske pripovetke Georgija Abadžijeva, »Prelom«, pripovetka Jordana Leova, »Begalci«, omladinska priča Jovana Boškovskog i Prozni fragmenti K. Čašule.

Neki od ovih rađova kao što su poeme Slavka Janevskoz i Ace Šopova, stihovi Volče Naumčeskog i priča Jovana Boškovskog objavljeni su u posebnim knjigama još u toku prošle godine, komad K. Čašule »Zadruga« jigran je na sceni Makedonskog narod-

LO — · KaipEvRENOVIKE O. O PROBLEMIMA NAŠE LITERATURE |

»Karpoš«,'

nog teatra, a u štampi 6e nalazi zbirka pripovedaka G. Abadžijeva.

Na našim radnim sastancima nada lje bila je izvršena analiza naše kritike. diskusija po časopisu »Nov den«, diskusija povodom. Drugog kongresa, komemorativna predavanja o Otonu Župančiču i Vladimiru Nazoru, zatim diskusija o predavanju Dragana 'Taškovskog o »Umetničkoj slici kao subjektivnom odrazu objektivne stvarnosti«, a isto tako održana je i protestna konferencija povođom ubistava naših sunarodnika u Pragu i diskusija povodom poslednjeg plenuma Saveza književnika Jugoslavije,

Naročitu aktivnost pokazalo je naše Društvo u toku godine u pogledu književnih večeri, Broj održanih književnih večeri za ovaj period nadmašuje broj književnih večeri održanih od osnivanja Društva do njegove druge godišnje skupštine, Tako, inicijativom Društva ili uz učešće njegovih članova i kandidata održane su, u Skoplju i provinciji, književne večeri povodom Nedelje knjige, Dana republike, Dana Jugoslovenske armije, Rođendana druga Tita, Dana majke i deteta itd. Na ovim književnim večerima, zajedno sa našim piscima, uzeli su učešća i pisci iz drugih republika, što pretstavlja nesumnjiv doprinos tešnjoj saradnji pisaca naše zemlje i upoznavanju naše publike sa piscima iz ostalih bratskih republika. Masovni i radosni prijem na svima ovim književnim večerima, i pored njihove nedovoljne organizovanosti, pokazuje da će biti potrebno sa još većom aktivnošću i boljom organizacijom u tom pogledu, odgovoriti naraslom interesovanju i želji publike za bliže, neposredno upoznavanje i zbližavanje sa našim piscima. Zajedno & tim, biće potrebno u toku naredne radne godine da se organizuju književne večeri u onim „mestima naše republike u kojima dosada uopšte nisu održane, a isto tako treba pojačati održavanje književnih večeri u seljačkim radnim zadrugama, na gradilištima, radnim akcijama, u većim industriskim pređuzećima, pojačati i gostovanje naših pisaca u drugim republikama i obratno. Radi veće raznoobraznosti književnih večeri potrebno je da bilo Društvo bilo Klub mladih pisaca organizuje češće književne večeri mladih pisaca i početnika.

Na inicijativu Društva ili na svoju vlastitu inicijativu, postale su sve češće posete u toku godine naših članova i kandidata na radnim akcijama, kako u Skoplju, tako i u provinciji, na krupnijim građevinskim objektima, i u seljačikim radnim zadrugama. Veza sa terenom i bliže i svestranije upoznavanje naših radnih ljudi shvata se od naših pisaca kao osnovna potreba, i raznolikost koja se već javlja u našoj proznoj tematici, svakako je jedan od rezultata ovih poseta, U tom pogledu Društvo treba da organizuje sve češće jndividualne i kolektivne posete i što duže zadržavanje na terenu, Književni život kod nas u toku pro= šle godine obogatio se jednom neobi= čno važnom pojavom — izlaženjem omladinskog književnog časopisa »Idnina«. Ovaj časopis došao je u pravi čas da odgovori potrebi za davanje širih mogućnosti. našim početnicima i mlađim piscima da objavljuju svoje ra dove, Iako je časopis namenjen njima, povremeno učešće naših članova je potrebno, naročito u oblasti kritike i recenzije, u davanju analizatorskih osvrta na: produkciju početnika i mlađih. Isto tako saradnja na polju kritike i recenzije ovih početnika i mlađih pisaca omogućiće tako potre-

· bno podizanje kadrova budućih kri-

tičara,

...U poređenju sa prošlom godinom, haša književna produkcija beleži izvesne nove guspehe, U prvom redu treba istaći nastalo oživljavanje proznog stvaralaštva. Ovo možemo s radošću da ustanovimo jer smo kao jedan od osnovnih zadataka postavili na prošloj godišnjoj skupštini upravo oživljavanje proze. Tako je u toku godine izišla iz štampe pripovetka J. Bo-

'škovskog »Begalci«, u štampi se na-

laze romansirana monografija o Narodnom heroju Straši Pindžuru od K. Čašule kao i zbirka njegovih pripovedaka, a isto tako i zbirka istoriskih pripovedaka od Georgija Abadžijeva. Sem toga u »Novom denu« objavljene su pripovetke G. Abadžijeva. J. Bočkovskog, K. Čašule, J. Leova, J. Kamberskog, IL. Slanštanca i dr,, a po prvi put objavio je prozne fragmente i Slavko Janevski, Može se reći da neke od objavljenih pripovedaka, naročito pripovetke Abadžijeva, Čašule i Janevskog pokazuju autore sa nesumnjivim pripovedačkim kvalitetima, koji vladaju dijalogom, crtaju žive likove i sposobni su da se užive u našu stvar– nost, I pripovetka Jovana Boškovskog »Begalci« obeležava nesumnjiv napredak po liniji živog pripovedanja, raznolikosti izražajnih sredstava, u opisima i davanju karakterističnih psiholoških elemenata, ali Boškovski nije uspeo da izabere za svoj interesantan siže ono što je zaista najkarakterističnije za našu stvarnost i za naše ljude,

'Preba istaći pokazanu aktivnost u

proznoj produkciji mlađih pisaca-početnika, Pripovetke koje su dosada objavljene u časopisu »Idnina« pokazuju da neki od autora, kao Cvetko Martinovski, Dimitar Solev i Branko Pendovski, imaju uslova za razvitak i što je potrebno naročito naglasiti; njihove pripovetke pokazuju ozbiljan odnos autora prema najbitnijim pojava-–

ma u našoj stvarnosti.

Kao opšta slabost u većini pripovedaka koje &u objavljene u toku go~

dime pojavljuje se preterana sklonost. za davanje detaljnih i čestih opisa at-

mosfere u kojoj še radnja odvija, što smeta kamnmaliziranju dosledne razvojne linije te radnje, S druge strane, iako su se pojavile pripovetke koje zahvataju pojave iz naše savremene stvarnosti, prvenstveno na selu, još uvek pisci zaostaju iza brzih i raznovrsnih promena, kako u stvarnosti, tako i u fizionomiji naših ljudi, Druga osnovna slabost koja se provlači u dobrom delu pripovedaka jeste mehaničko, šablonsko shvatanje tipizacije junaka i strah od njihovog individualiziranja. Na konkursu Saveza kulturno-prosvetnih društava nagrađene su jednočinke Jovana Boškovskog i Jordana Leova.

Pozitivna strana u jednočinkama Boškovskog i Leova je izbor značajnih savremenih tema, ali je izrazit publicistički karakter obeju jednočinki. Komađ K. Čašule »Zadruga« bio je čitan i prodiskutovan u Drštvu, gde je ukazano na njegove osnovne slabosti, koje su se još očiglednije pokazale na samoj pretstavi. Zbog neistinite i nekarakteristične obrade delova naše stvarnosti i ljudi iz naše Wtvar-– nosti, zbog toga što se radnja komađa odvija skoro u potpunoj izolovanosti od nekih najbitnijih svakodnevnih pojava u našoj stvarnosti na selu, zbog neisticanja jednog od osnovnih principa našega zadrugarstva — principa dobrovoljnosti, a zbog primarnog isticćanja i doslednog polenciranja Ssporednijih momenata ili prepreka u razvilku, s jedne a&trane, i idealiziranja nekih pozitivnih likova, s druge stra= ne, komad je doživeo potpun neuspeh, a rukovodstvo našeg teatra pokazalo se krajnje nekritično jer je izabralo komad koji je samo jedan dramski pokušaj sa mnogim osnovnim &labostima. koje mogu da se otklone samo jednom dužom i temeljitijom razradom, Pozorišni komad iz savremenog ži= vota na selu napisao je i Vasil Iljoski i on će uskoro da bude predmet diskusije u našem Društvu.

Poezija je i u toku prošle godine pokazala dobar produktivitet. Objavljena je zbirka stihova Ace Šopova »Na Gramos«, poema Slavka Janevskog »BEBgejska barutna bajka«, zbirka stihova Volče Naumčeskog »Viorno zname«, a jšto tako i zbirka stihova za decu Vanče Nikoleskog »Kraj ognište«. Stihovi Ace Šopova pretstavljaju siguran napredak u njegovom razvitku i u utvrđivanju njegove pesničke individualnosti, On unosi u svoje najnovije pesme raznolikost u izrazu 3 sižeu i upravo zbog toga treba da obe-

'ležimo kao opasnost u tom pogledu o-

nu banaliziranu sentimentalnost oko teme tragedije našeg naroda u Jegejskoj Makedoniji, koja se primećuje u nekim pesmama iz ove njegove zbirke. Međutim, kako njegova zbirka, tako i poema Slavka Janevskog »Egejska barutna bajka«, pretstavljaju optužbu, istinitu i sugestivnu, protiv izdajničkog akta servilnog rukovodstva Grčke komunističke partije, koje je, ostajući od početka do kraja, ropski verno svojoj moskovskoj naredbodavačkoj centrali, izneverilo svoj vlastiti narod i prodalo njegovu herojsku bor= bu za slobodu i nezavisnost. U tom smislu oba pesnika su izvršili jedan visok patriotski i javni dug.

Zbirka stihova V. Naumčeskog u nekim pesmama nosi izraz jednog neposrednog lirizma, a u nekim a&tihovima se primećuju i elementi uspele pesničke slikovitosti, Ali u zbirci se teško mogu izbrojati celovito izgrađene pesme i Vviđi se jasno da osećanja pesnika nisu u skladu. sa njegovom jasnom i logičnom mišlju, što znači da je u toj poeziji pojačana doza emocionalne stihijnosti.

Zbirka Vanče Nikoleskog »Kraj ognište« sadrži više pesama koje pretstavljaju prepeve iz narodne poezije, ali se teško može da otkrije u njima neki autorov stvaralački elemenat.

Neosporna je činjenica da još uvek u oblasti poezije imamo najsigurnije razvojne korake u našoj književnosti. Primećuje se raznovrsnost tematike, težnja ka raznolikosti metrike i ritma, težnja za savršenijim postignu= ćima u formi, Imamo već pesnike, kao što &u Blaže Koneski, Slavko Janevski Aco Šopov, sa utvrđenim stvara= lačkim crtama u svojoj poeziji. Neki od mlađih pesnika kao Srbo Ivanovski i Gane Todorovski u nekim pesmama značajno su nadrasli svoje ranije početničke pesme, Dobra je poja=va kod njih i kod nekih drugih naših pesnika što pokazuju stremljenje za pesničko izražavanje i nekih intimnih osećaja i misli iz duševnog života našeg savremenog čoveka, i već postižu dobre rezultate u tom pravcu. Ali hoću da podvučem da bi svako skretanje po liniji subjektivističkog u tom pogledu izolovanje od stvarnosti označavalo opasno skretanje od realističkog razvitka i socijalističkog duboko idđejnog karaktera naše književnosti. U toku godine napisani su scenariji za dokumentarne filmove od K. Čašule i B. Bojadžiskog a objavljen je odlomak iz scenarija za umetnički film od J, Leova. No to je samo početak, a potreban je uporniji rad s obzirom na narasle potrebe našeg filma.

Bilo je pomenuto i dosad da naša kritika u toku prošle radne gođine zaostaje iza produktiviteta ostalih književnih rodova. Dok je ranije kritika

redovno beležila naše književne poja-

JIŽEVNICI |

ve i blagovremeno reagovala nizu pitanja u vezi naše proze, drame i

sa razvitkom / poezije, da:

nas, kada jc ona pozvana da o beležava „sigurne smernice za og slobođenje od dogmatizma, za re

viziju niza »vrednosti«, za blagovre. meno signaliziranje na eventualne o pasnosti, zatim pr:ličnu pasivnost na | tom polju, Pred našim dosadašnjim |, radnicima na tom polju stoji otvorena, pitanje njihovog aktiviziranja, a za-| jedno s tim pred Društvom književ“! | nika i ređakcijom »Novog dena«, atoji | pitanje aktivizacije i đrugih naših pi. saca u toj oblasti. To je naročito va«? Žno kada a&e radi ne toliko o analiza“ torskim Rkritičkim osvrtima, koliko q kratkim recenzentskim prikazima, Zaključujući, smatram za potrebni da naglasim kao osnovne pretstojeći zadatke nove uprave: potrebu aktiv nosti u ideološkom rađu Društva, u on ganizovanju predavanja i diskusija pi pitanjima iz oblasti marksističke teo: rije književnosti i marksističke este tike; predavanja, diskusije i razmeni iskustava u vezi sa raznostranim hvatom i ođrazom naše stvarnosti ı našim delima; potrebu za &istemat, skim i temeljnim rasvetljavanjem vizionističke i macionalističke guštin zvaničnih informbiroovskih stavova ı vezi &a književnim st\aralaštvom i U: opšte potrebu za širom i plodnijon aktivizacijom pisaca u borbi koju predvodi naša Partija na čelu sa dru gom Titom, za odbranu markističko lenjinističkih principa od savremenoj informbiroovskog revizionizma, ·

Referat druga Mitreva pobudio vrlo Živu diskusiju u kojoj je uče stvovao veći broj članova 1 kanđiđat Društva, i

Na kraju skupštine izabrana je no va uprava Društva književnika Makedonije u koju su ušli Kole Čašule, kaj pretsednik, Vasil Iljoski, kao potpret: s8ednik, Jovam Boškovski, kao'sekre tar i Aco Šopov, kao član uprave, ~

Sa skupštme su poslati pozdravni telegrami drugu Titu, Lazi Kolišev&kom i Savezu književnika Jumosla:

PISMO VENKA MARKOVSKOH |

»Nova Makedonija« donoši pismo makedonskog pesnika Venka Markov: skog povodom lažnih vesti koje se Q njemu šire u Bugarskoj preko štampi i radija. U pismu se kaže:

»Ne odgovaraju istini tvrđenja'b garske štampe i radija da se nalazim u zatvoru, da sam mučen i zlostavljan, da sam ostavljen bez sredstava za Ži: vot i da mi je onemogućeno lečenje. ”

Ja se ne nalazim u zatvoru, v6ć za jedno sa svojom porodicom živim pot« puno slobodno. Od strane narodnih vlasti nikad mi nije ograničavana lič. na sloboda i slobodno kretanje. Prema tome nije tačno da se nalazim u domaćem zatvoru. |

Zajedno sa mojom porodicom živi: n potpuno slobodno, Imam stan u ulici Vladimira MajakovsSkog broj 3, |

Omogućeno mi je lečenje i po mojoj ličnoj želji redovno me leči vanredni profešor skopskog Medicinskog fakulteta dr Muratovski. .|

I pored toga što sam dve i po gođine bolestan i nisam na poslu, još uvek držim svoju funkciju prosvetnog sa-|) vetnika »prosvetnog dela«, i do današ sam dobijao sve prinadležnosti koje mi pripadaju, Pored toga, 27 marta 1950 godine dobio sam pomoć od 30.000 dinara od. Ministarstva za nauku i kul-

Mi

turu, Isto tako dobio sam pomoć od

10.000 dinara od Saveza književnika i 15.000 dinara od Narodnog teatra za prevođ opera,

BIBLIOGRAFIJA |

Svetolik Ranković: Seoska nwčiteljica, DOE: Državno eanvačid pređuzeće HIagreb » latini - > a. fee tinicom, str, 204, Ce. ran Mažuranić: Mladost-rađost, Izdavai Zora, Državno izdavačko pođuzeće HrvafSe OSEIO 1950, latinicom, str. 993, cena Josip Kosor: Izabrane pripovjesti. Suvremeni hrvatski pisci, Državno „izdđavačko poduzeće Hrvafske, Zagreb 1950, latinicom, St PB CGŠ 683 din. fi ugus esarec: Bjegunci, roman, Iza“ brana dela Augusta Cesarca, knjiga sed“ ma, Državno izdavačko poduzeće Hrva Sata „ZaBreb 1950, latinicom, str. 289, cena

Iuka Perković: Bkrinja, novele. Izđavač Zora, Državno izdavačko poduzeće Hrvat" ske Mala biblioteka, Zagreb 1950, latinicom | com, str. 59, cena 11 din. _

Anton Ingolič: Na prelomu, novcle, ĐT žavno izdavačko pođuzeće Hrvafske, NU | rodna Knjižnica, Zagreb 1950, latinicom; | str. 89, cena 19 dinara. |

Josip Pavličić: Zapisi o đetinjstvu, Izda” | vač Zora, Državno izđavačko poduzeće Hr | vatske, Zagreb 1950, latinicom, str. 49, ce“ | Ca 12 ot - |

to Šole: Noć, poema. Izdavač Zora, Di | žavno izdavačko poduzeće MHrvatske, 78" greb 1950, latinicom, str. 65, cena 18 i

Ivan Ivanji: Živeću uvek prolećem, PPR. me, Izdanje »Nopok«, Beograd 1950, i com, str. 54, cena 2 đin. i

———z—Ž+—2ž4A I

Redđalcioni odbor

Jovan Popović, Ceđomir Mindđerović, Marijan | „Jurković, Ivan . Pofrš, Vjekoslav Kaleb, Isak Samokovlijb Janko Đonović i Dmitar MitreV

PRETPLATA ZA KNJIŽEVNE NOVINE Za našu zemlju na 3 meseca 35 dihaT» na 6 meseci 70 đinara i na godinu danš

140 đinara, Za inostranstvo: na 3 meseca 50 đinar" na 6 meseci 100 dinara i na godipw. danš

đinara Rukopisi se ne vraćaju. Broj čekovnog račnna 1-2060378 Poštanski fah 017

_“”—žtkX-:——"""- ___ __ __ _____ __ —

Odgovorni urednik: Jovan Popović, Beograd, Francuska broj — Stamparija »Borba« Beograd, Karđeljeva šL,