Književne novine

E #

i e

\" , CB a Ca

Cesarec, koji &e cijelog svog Života aktivno, uštrajno i 2 neustrašivo borio, i kao knji| ______ževnik i kao publicista, za O| ___Branu napretka i bio nosilac nepomir___ljive borbe protiv fašizma, bio je ne|___pošredni &vjedok herojskog i plemenitog djelovanja naših ljudi u španjolskog građanskom ratu, pa je svoje doj____move iz 6&usreta ša svojim zemljacima

opisao u djelu »Spanjolški susreti« (štrana 100). Cesarčeva knjiga, koja je izdana 1938 u Torontu u Kanadi, samo je u rijetkim primjercima poznata u našoj zemlji, osim toga, u našoj štampi nije bilo osvrta na nju, pa je uglavnom bibliografski spominjana. Jeđan odlomak, koji je Cesarec objavio 1938 u časopisu »Književnik« pod naslovom »Lutanja po Valenciji«, pred-

stavlja u prvom ređu opis pejsaža „e.

_ istočne Španjolske, pana taj način ne može pružiti potpunu sliku o krugu pitanja, koja Je Cesarec obrađio u svojoj knjizi.

U podnaslovu svoga djela Cešarec je s pravom naveo, da je to »knjiga susreta s ljudima i gradovima«, ma da time nije u potpunosti označio svu raznolikost predmeta, koju je iznio. Kružeći pokrajinama, koje su se nalazile u vlasti španjolske republikan– ske vojske, Cesarec je iznosio svoje doživljaje i svoja zapažanja, koja su se odnosila na prirodu istočne i centralne Španjolske, On je opisao ljepotu i upravo »južnjačku raskoš« valen= cijške okoline, slikao je, na daljem putu prema središtu kopna, krajeve, kojima naročitu živost daju vinograđi 8 ređoslijedom maslina ili pak dugi ređovi platana, prikazivao je mrtvu, gotovo asketsku prirodu, koja se širi=la od Albacete prema Madridu, Svoju moć zapažanja prirodnih pojava, koju je pokazao slikajući prirodu s više ili manje detalja u razrim situacijama, naročito je ispoljio u opisu puta u Murciju (str, B4—85), a isto tako treba epomenuti živ i impresivan opis staroga građa Murcije, Dok še u mnogim drugim prigodama ograničio na· nedovrčenu skicu ili pak na mali, uski okvir, kojim nas postepeno uvodi u šsva-

Pa OV ŠIN ž ay a Zoe RAŠE TOT

· pagrim Mit „Šmiitlili ı

CAO (Povodom devetogodišnjice Cesarčeve smrti)

Wanja Rađauš: August Cesarec

kodnevna zbivanja (na pr. uvodno poglavlje »Na putu po La Manchi«), sivi i škrti okoliš Murcije prikazao je na široj osnovi, živo i stvarno, sa mnogo nijansa u opisu i s odnosom, koji nije statički prema životu prirode,

Veliki đio svoga zanimanja usmjerio je Cesarec na prikaz ekonomskih, društvenih; političkih i kulturnih prilika španjolskog naroda u prošlosti i sadašnjosti, U tim informativnim osvrtima Cesarec je prikazao važnije faze španjolske historije, da bi na iskustvima iz prošlosti obilježio značaj bcrbe koju je vodio španjolski narod. U poglavlju »Predđ galerijom slika i galerijom — historije« Cesarec je iznosio svoja zapažanja i svoje utiske o španjo]skim slikarima (Murillo, Velasques i drugi) zadržavajući se s naročitim priznanjem pred slikarskim djelom Goye, »nepokolebljivog privrženika iđeja Francuske revolucije, ovjekovječitelja, u slici, madridskog pokolja i ratnih strahota..., mrzitelja sve tiranije, i svoje đomaće«.

Književno stvaralaštvo

nacionalnh manjina Vojvodine

u Letopisu M

Prvi put 1948 godine 'Uredništvo Letopisa Matice srpske izdalo je jedan izuzetan dvobroj, koji je po svojoj interesantnosti i važnosti izbio u prvi red publil acija Matice srpske. Tom prilikom je Letopis doneo u prevodu isključivo originalne knjižševne radove (pripovetke, „pesme, članke) pisaca koji žive i rade u Vojvodini bez obzira na njihovu na= cionalnu pripadnost. Tako su se u tom broju našli pisci iz Vojvodine — Srbi, Hrvati, Slovaci, Rusini, Mađari i Rumuni zajedno. asopis je bio ilustrovan radovima savremenih VOjVOđanskih &likara, te je tako taj broj dobio još zaokruženiji oblik i pun značaj.

Iduće, :.409 godine, koristeći ranije iskustvo, Letopis je dao glavni deo jednog svog dvobroja vojvođanskim piscima-pripadnicima nacionalnih ma njina, tako đa su oni u prevodu na srpsko-hrvatski objavili pripovetke i pesme, delom i članke, dok su aktuelni materijal časopisa, preglede i hronike, obradili vojvođanski pisci i kulturno-prosvetni radnici koji pišu erpsško-hrvatskim jezikom. I ovaj je broj bio propraće., slikarskim prilozima, te je njegova vrednost jednaka ša sličnim čvobrojem izdatim godinu dana ranije.

Tako je julska &veska Letopiša Matice srpske od početka do kraja, O-

č buhvatajući sve rubrike jednog časopisa sa pregledima i hronikama, posvećena stvaralaštvu pisaca nacionalnih manjina iz Vojvodine sa pri-

|E lozima isključivo tih pisaca.

S U svesci su pripovetke Majtenji Mi-

a halja, Herceg Janoša, Latak Ištvana

{i Lerinc Petera, pesma Gal Lasla, radovi istaknutih mađarskih pisaca, od kojih su Majtenji, Herceg i Latak na i prikaze na najaktuelnije knjige mađarskih pisaca iz Vojvodi-

Osvjetljujući različite štrane španjolskog političkog i društvenog života, Cesarec je nacionalnom pitanju pogvetio posebnu pažnju razmatrajući ga u odjeljku »Katalonski problem«.

Krvava stvarnost španjolskog rata gleda se u opisu razorenih gradova i opljačkanih sela, u iznošenju teških posljedica od zračnih i artiljerijskih napada, u prizorima »bespomoćne djece«, koja sama ili s majkama lutaju ulicama ili ih sklanjaju na sigurnija mjesta.

Međutim, najveći dio kazivanja Cegsarčevih odnosi se na prikaz djelovanja jugoslovenskih boraca u redovima internacionalnih brigada, Svoje dojmove iz tih susreta Cesarec je iznio u najvećem poglavlju knjige. Putopis Cesarčev ima 4 dijela. i to: I.: u Madridu — na Termopilama kulture, III.: U Valenciji i Barceloni, IV.: Susret s junacima križnog puta od Iruna do Gijuma, te II. dio pod naslovom »Susreti sa zemljacima«, koji obuhvaća stotinu strana (39—132).

Obilježujući karakter svoje knjige, Cesarec je sa njemu svojstvenom skromnošću i istinoljubivošću napisao: »Ja nisam bio učesnik bojeva, da bih mogao što o njima reći po svojim vlastitim iskustvima, Pustio sam zato, da o tome govore drugi, oni, koji su zbilja u njima sudjelovali, Dokumenat, koji sam htio s time dati, dobio je tako, mislim, samo još više (uz nehotičnu možda koju griješku) karakter autentičnosti, dakle baš ono, što je najviše potrebno, kad je govor o nečem, što spađa u historiju. A da u historiju spada učešće dobrovoljaca iz Jugoslavije u španjolskom ratu za slobodu, to valjda istom ne treba dokazivati.. Sigurno je, da ona herojska uloga, s kojom se u velikoj epopeji borbe odlikovaše u Španiji i moji zemljaci, ispada najljepše baš u ogledalu istine...« (123).

Opisujući groblje u Puencavalu kraj Madrida, na kojem su pokopani brojni borci internacionalnih brigađa, Cesarec s tugom govori o mladosti, koja je »pod niskim četvororastim humcima utihnula zauvijek«, ali i s uvjerenjem, da će iz tog praha nići »nov život, svjetlija budućnost«,

Ne pojavljuju se pred nama svi bor= ci s takvom fizionomijom. Nježna i osjetljiva prirođa izbija u prikazu lika, koji sagorjeva upravo od ljubavi prema svome narodu i očinske brige za svoj dom,

PM. UR “bi ZM NYT LE 84.

Ut} Sarajevska opera i Balel| u Beoqratu

ma jedna dobra stara latinska, [ dijalektička reč, koja kaže, da se »vremena menjaju, ali i mi u njima«. U izmenjenim Vremenima, na višem stupnju života, pod novim, savršenijim društvenim i ekonomskim uslovima, i mi postajemo drukčiji i drugi. I to se nipočemu tako očigledno ne utvrđuje kao u saznavanju onoga šlo juče nismo mogli, a što danas možemo. I kad čovek tako sagleda nova dela i postignuća nas drukčijih i drugih, moćnijih i stvaralačkijih, to je onda jedna lepa i živa radost. Tu radost smo osetili slušajući i gledajući sarajevsku operu i sarajevski balet »Žetva«, koji su nam tako ubedljivo i tako neoborivo posvedočili da doista danas možemo ostvariti što je do juče bilo neostvarljivo. Sa ovakvim mislima, ili, bolje re ći, u ovakvim raspoloženjima, koja iz ovih misli izviru, ostaje Se posle sagledan:h poštenih , solidnih ostvarenja naših novih pozorišnih i Operskih ustanova, Te misli i ta raspoloženja i mene gone da napišem ovo nekoliko rečenica o sarajevskoj operi i sarajevskom baletu, povodom njihovog gostovanja u Beogradu. Daleko od toga da bih hteo da pravim stručnu kritiku na njihove rezultate, za koju nisam ni pozvan, osećam potrebu i obavezu u sebi samomo da, kao javni radnik koji prati kulturne pojave i može u opštim linijama da ih oceni, povučem i ovaj dokaz duboke izmc ıijenosti našega vremena i nas u njemu i rezultata koje smo, sa vremenom izmenjeni, u stanju danas da postignemo, Ovo govorim ne podležući nikakvoj sentimentalnoj obzirnosti, već ocenjujući stvari savršeno objektivno. Rekao bih čak toliko objektivno kao da sam ih gledao očima stranca. I doista, ako stranci danas ostaju zadivljeni našim novim umetničkim ustanovama u skoro svim značajnijim centrima naše zemlje i našeg života, zašto bismo se mi pred tim nesumnjivo pozitivnim našim „ostvarenjima odnosili nepravedno i nepravilno Strogo, ili čak, što je još gore, o njima ćutali? Ako engleski muzičar Tajlor, na primer, može da napiše čitav članak O našim pozorištima, operama i baletima, orkestrima i horovima koje je video i čuo ne samo u Zagrebu, Beograđu ili Ljubljani, već baš u Sarajevu, u Splitu, na Rijeci, u Maribo-~

e ——

CANKAROVA PREPISKA — Prilikom tr. desetogodišnjice smrti Ivana Cankara,l1%8 godine, izdane su tri obimne knjige Canka-" rove prepiske (00 pisama sa komentarima). Međutim, time nije iscrpena sva pre piska niti su rasvetljeni svi momenti iz njegovog života. Sada se slovenački nauče nici bave detaljnim ispitivanjem onog đela Cankarovog života koji Je on proživeo – u Beču. Na ovome poslu su dosad radili prof. Franjo Baš, prof. Pavel Blaznik | prof. Anton Slodnjak. ŽŽ

Z

kao sa nekim osećanjem da le sve to na drugim stranama sveta mnogo bolje? Međutim činjenice govore obrat= no ovom našem osšećanju. Ni Francuska, ni Engleska, ni Italija, ni Amerika ne mogu da pokažu da u onome što je kod nas do juče bila provincija, vri tako intenzivan umetnički, naročito pozorišni i muzički život, sa rezultatima ovih kvaliteta kao što ih kod nas daju baš, na primer, opera i balet u Sarajevu. 7 I doista, balet i opera Sarajeva, pre svega, ne ostavljaju niukoliko utisak makar kakvog diletantizma. To su vr1. ozbiljne umetničke ustanove, dostojne da se zovu operomi i baletom. Mi nećemo zapasti u drugu krajnost, pa tvrditi da one ve postižu vrhovni nivo u svome radu. Oni, razume se, ne mogu još da se mere sa našim glavnim gradom i ozbiljnom tradicijom poikrepljenim operski? ı i baletskim ansamblima. Do toga višega ranga ima da se prođe još prilično dug i težak put. Ali i u operi i u baletu ansambli daju puno svedočanstvo da u njima deluju talentovane jedinke i da ih sve prožima visoka umetnička disciplina, puna svest o ozbiljnosti posla i zadatka koji iz vršuju. Pod prvoklasnom stručnom spremom umetničkih rukovodilaca, sa ečiglednom studioznošću u rađu'i neumornošću na poslu, u plemenitom oduševljenju umetničkim pozivom koji ih je udružio, i opera i balet Sarajeva se umetnički manifestuju kao ozbiljne umetničke institucije, dostojne da mogu biti s ponosom prikazane i našim i stranim ljudima. za potvrdu i ilustraciju ovoga prizna= nja za uspehe opere i baleta Sarajeva, i svih naših novih pozorišnih i opersko-baletskih kolektiva, navešću samo još ovo. Nedavno sam u Firenci imao mogućnosti da, u okviru fakozvanog »Muzičkog maja«, osmotrim jedan priznati talijanski provin= ciski opersko-baletski ansambl. TT mcgu sa punom sigurnošću reći da im opera i balet Sarajeva ni za jednu meru ne uistupaju. I čak bih- smeo dodati: naprotiv!

SAVETOVANJE MLADIH PISACA CGR. NB GORE — Na Cetinju je održano savetovanje mlađih pisaca Crne Gore, na kome. Bu O radu mladih pisaca podneli referate književnik Janko Đonović i Ratko Đurović,

Na kraju je savetovanje donelo odluku. đa se izda zbornik poezije i proze mladih, pisaca Crne Gore.

MUZEJ U GALIČNIKU — U Galičniku. je otvoren muzej Đorđa MBulevskog, znatog prosvetitelja Iz vremena makedđon= skog preporoda. Bulevski je izđavao ud}benike na makeđonskom jeziku i sakupljao narodne umotvorine. Povođom otvaranja muzeja u rodnom mestu Bulevskog govorio je Blažo Koneski, književnik i profesor Skopskog univerziteta.

|" met -

BIBLIOTEKA BALTAZARA BOGIŠIČĆA ~ || U CAVTATU — U Cavtfatu će uskoro biti otvorena biblioteka Baltazara Bogišića, ču. venog pravniWa iz druge polovine devetna= estog veka, naučnika i profesora Univerziteta u Odesi. Biblioteka sadrži oko 20.000 ienjiga brošura, časopisa i svezaka, među kojima se nalaze i đela Baltazara Bogišića. Naročitu vređnost biblioteke pretstavlja zbirka ođ preko devet hiljada bakroreza u kojoj ima i dela čuvenih svetskih bakrorezaca. |I

.. *

e 5afvo

BL e Cr.

SRE

TZLOŽBA NACIONALNE KULTURE MA-" KEDONIJE — U Ohridu je otvorena Izlo-. žba nacionalne kulture Makedonije, koja pruža posetiocima pregled razvitka makedonsite kulture u epohama koje su pret- | hodile Drugom svetskom ratu, u toku Ba" mog rata i posle oslobođenja zemlje. Na izložbi je prikazan razvitak školstva u NR Makedoniji „razvojni put makeđonske štampe, rađija i filma, bogatstva kulturnih spomenika 1 pođaci o razvitku napred= mih pokreta u Makedoniji.

RESTAURACIJA AMIDŽINOG: KONAKA U KRAGUJEVCU — Restauriraće se i do vesti u prvobitan izgled zgrada Amidžinog” konaka u Kragujevcu, jedan od zmačajnijlh istoriskih spomenika u Srbiji. Po zavi. šetku radova, u zgrađi konaka biće sme-

Uspon, porast i rascvet naših O OBE SON. al Koji je od JI M i e i n - i vanja do đanas sakuplo bogat materijal glavnih, starih pozorišta i oper, | oblasti arheologije, etnografije i istorije |

Narodnooslobodilačkog pokreta

koji doista nije mali i koji je nekraja. sumnjiv, i koji našu dramsku i operskwu umetnost stavljaju na ravnu nOogu sa priznatim pozorišnim i operskim institucijama sveta, veliki je ponos naše zemlje u njenom novome vremenu, u njenoj novoj epohi. Ali je ne manji ponos njen i svaka naša

ovoga | •.. i

OTVORENA JE IZLOŽBA VUKOVE PRMEPISKE — Vukov i Dosttejev muzej OTganizovali su izložbu prepiske našeg najznačajnijeg kulturnog radnika dđevetnae- || stog stoleća i tvorca srpskog književnog |,

Španjolski borci, koje je Cesarec opisao u &vom djelu, bili su svijesni to„a cilja i prožeti borbom i optimizmom u &”om životnom djelovanju. Omi su pretstavljali oličenje svijetlih i

atice srpske

ne. Među ovim „prilozima ističe

ru, u Novom Sadu, u Skoplju, i da u tome članku engleskoj javnosti otvoreno kaže da sve te ustanove sVOjim umetničkim kvalitetom ne ustupaju priznatim umetničkim instituci-

šte koji se danas kod nas ostvaruju pod novim pogodbama

nova opera i svako naše novo pozori-

izmenjenoga vremena i društva i sa nama drukčijim i drugima nego što smo bili. I

jezika — Vuka Karadžića. Izložba, koja sa~ || drži Vukovu pismenu polemiku sa pro- | tivnicima i prepisku sa stranim naučnim društvima, saradnicima i prijateljima, tvorena je u zgradi nekadašnjeg Dositejevog liceja. i

CJ

•.” : i

se izvanrednom psihologijom i duboko ljudskim darom pričanja Majtenji Mihalj. Njegovu p:: ovetku, pripovetku Herceg Janoša i pesmu Gal Lasla preveo je Mladen Leskovac. Pored toga što je ovu prozu preveo pažljivo i u odličnoj srpskoj frazi a sa sačuvanim mađarskim stilskim tipizacijama, Leskovac je Galovu pesmu prepevao u pesničkom nadahnuću, dajući tako i sam ' jiževni prilog. Svi mađarski prilozi imaju ozbiljne književne vrednosti, pisan: od iskusnih i talentovanih pisaca krili su svi članovi Saveza knjiže-mika Jugoslavije. Majienjeva i Hercogova pripovetka obrađuju okupaciju mađarskih šista u cjvodini, dok Lerinc piše O staroj Ju oslaviji. Latakova pripoVOR je iz naše savremene sivarnoSti, Skromniji po vrednosti odđ Mađara su rumunski pisci. Mihaj. Avramesku objavio je dve pesme, Rađu #lora, Jon Balan i Florika Štefan po jednu, dok je pripovetka od Pauna Brošteanua, Slovaci su objavili dve pesme (od Pavla Mučaja) i jednu pripovetku (od Miroslava Krivaka). Stevan Čakan je dao kratak osvrt na dosadanji književni rad Rusina.

U pregledu i beleškama pored mađarskih p'saca, sarađuju i rumunski (Avramesku, Flora Doban), koji pišu o stvaralaštvu kod Rumuna, (1. svesci je i Jismo književnika rumun= ske nacionalne manjine u FNRJ upućčeno književnicima Narodne Republike Rumunije, u kome izražavaju svoje zgražanje što su se neki književnici Rumunije pridružili besprincipijelnoj hajci protiv naše zemlje.

U svesci su i reprodukcije đvaju da-

rovitih mađarskih likovnih umetnika

(Hanđe Andraša i Almaši Gabora).

UBHS

fMOT CABEJA HynTyPHO-.TPOCBETHVX APYUJTABA BOJBODVME

AL... 80040.0. BU{}{y}- 0}

a usa Bolnnhswrvor sone eOyoD e

MU Novom Sađu je počeo da izlazi pozorišni list Naša scena. Kao dvoneđeljno glasilo u formatu novina, O-

vo je verovatno, jedini list takve VIste u nas. List je đobro i ukusno Uređen i stručno vođen, bogat aktuelnim pozorišnim materijalom koji obuhvata pozorišni život u Vojvodini.

Tako se prikazujući, list Naša scena ima razloga za izlaženje.1 ocrtava solidne perspektive.

Na listu piše da je Naša scena list Saveza kulturno-prosvetnih društava Vojvodine. Kao što znamo, program rada tog Saveza nema neposredne weze sa rađom profesionalnih pozorišta kojima je međutim, u ovom broju organa tog Saveza posvećeno (nimanje ni više) preko dvadeset napi__8a i rubrika. Zašto pozorišni list izdaje taj Savez, kad državna pozorišta nisu kulturno-prosvetna društva, te ___i ne spadaju pod administrativno rukovodstvo niti u delokrug rada i interesovanja tog BoTOSb

a Za profesioTaipa n državna pozorišta brine se, naravno, narodna vlasi. Može se u Op-

~ =

ivdanje reći kako je ovaj list ipak

AV e ~ tra 0 ka OPNCME 69 Marota par bw ite

Igrali"

doneo napise i o amaterskim pozorištima i po jedan napis o kulturnoumetničkim društvima, narodnim igrama, filharmoniji i. duvačkim orkestrima,. koje vrste rada spadaju u delokrug Saveza. No, onda izlazi da Savez prvenstveno i u nesrazmernom odnosu interesuju državna pozorišta, dok za ostale svoje sektore pokazuje malo interesovanja. A tek što će biti sa drugim, ovđe neobuhvaćenim i nepominjanim oblicima rada Saveza na kulturno-prosvetnoj delatnosti? Zar Savez ne interesuje rad narodnih čitaonica i biblioteka, pa opisme= njavanje i drugi oblici tog rada! Zar neće ništa'objaviti o radu svojih važnih i razvijenih sekcija, kao Što su one za Slovake, Rusine, Mađare 1 Rumune! Ili će Savez za ta pitanja pokrenuti poseban list, pošto ti pro> blemi ne mogu „đa se tretiraju u Našoj sceni? Ali kako je bilo mozguče raspravljati u Našoj sceni o kulturno-umetničkim društvima, folkloru, filharmoniji i duvačkim orkestrima, | kad — kao što je jasno — ni to nikako nisu pozorišna pitanja? B. C.

borbenih koncepcija, za koje se je Ce-

jama njegove zemlje i Zapada uop-

sarec neumorno zalagao cijeloga svoga života, i primjerima svoga vlastitog rada potvrdio svoje uvjerenje,

Vice ZANINOVIĆ

Vukova prepiska

(Povodom otvaranja izložbe Vukove prepiske u Vukovom i Dosifejevom

fa-

J. Ubavić: Vuk Karadžić

manjeg rasta, u kaputu »dugač-

kih krila ,kakav se onđa još vi-

đao na starim provincijalnim

građanima«; leva mu je noga u kolenu savijena pa se oslanja na štulu ,zbog čega ide vrlo Jagano; »...lice mu je — kaže jedan njegov učenik i prijatelj — jedno od onih lica koja se mogu videti samo u Ukrajini i Srbiji: nekako rouglasto, izbočenih jagodica, upalih, malih, kestenjastih, sjajnih očiju, širokih obrva i velikih brkova, odlučna, gotovo surova izraza, Takva, originalna, Vukova figura privlači pažnju prolaznika u Beču«. Stanuje odavno u malom stanu od tri sobe, u kući s dvorištem i ftremom; dve sobe pune su

šte,

zašto bismo mi, neshvatljivo skromno, i štetno skromno, kad o njima govorimo, ceiili ih kroz naj-

gušće sito proceđenim rečima i uvek

muzeju u Beogradu)

ska gostoljubivost; ali ubedljivo izlaganje i živopisno pričanje Vukovo naročito. Upoznavši se s Vukom, jedan strani putnik zapisao je u svoju putničku beležnicu: »Pričali su mi o živosti njegova duha, ali ono što sam video prevazilazi sve što mi rekoše o njemu«.

Pisma Vukova čine razumljivim ove i ovakve podatke o njemu; ona uostalom osveliljavaju ceo njegov žŽivot i svu njegovu aktivnost; ona zamenjuju njegov dnevnik, ili memoa= re koje je nameravao da piše. ... Posle osvete turske 1813, kada je razbesneli osmanliski asker ponovo napojio atove pod Beogradom, Vuk se sklonio u Beč. Od toga trenutka, njegov revolucionarni put i razvoj može se pratiti u pismima iz godine u gOdinu, često iz meseca u mesec, gdekad iz dana u dan: od trenutka kada je seljačkom svojom „nesprelnom smelošću počeo da probija vrata kroz koja su proste narodne mase mogle da nagrnu u srpsku kulturu, do trenutka kada je, godinu dana pred svoju smrt, sa radosnim suzama u očima, slušao pozdrave omladine koja je slavila njegovu pobedu.

...Uporan revolucionarni stav, nepomirljiv i nepokolebljiv, đovođio je Vuka više puta u tešku materijalnu

doista, sarajevskom operom i sarajevskim baletom možemo se ponosi-

ti. Milan BOGDANOVIĆ

oskudicu. U prepisci ima o fome dosta svedočanstava. Često je morao prodavati i svoje najpotrebnije stvari pošto su hteli oni koji su kupovali, da bi ih posle ponovo kupovao pošto su hteli oni koji su prodavali. Naročito u Srbiji njegova reforma je nailazila na surov olpor, a on sam doživljavao je u njoj teške dane; ipak, u njoj i od nje on je strpljivo podnosio uvređe, i bez zlopamćenja primao mržnju za ljubav i klevete za usluge. Ali, iako je podnosio uvrede nanošene njemu lično, nije otrpio ni oprostio siledžisku, pustahisku Miloševu vladavinu nad narodom: on je prvi u Srbiji koji je, u svome znamenitom zemunskom pismu, podigao glas protiv Miloševe samovolje i tiranije, protiv turskog režima u srpskoj verziji, režima batine, kandžije, cerića i sekire. Samo to pismo — da ništa drugo nije uradio ni napisao — bilo bi dovoljno da mu ovekoveči ime u srpskom narodu.

Vukov život, koji se tako neposređnc i jasno otkriva u njegovoj prepiscl, -- to je simbol borbe srpskog naroda za svoju slobodu i svoju kulturu. Ma gde bio, ma šta rađio, njegova glavna misao i briga uvek je —

"narod. Đ. GAVELA

_____________________ _ ——ŽBIBLIOGRAFITA posteljica, kolevki, dece, u (rećoj, »majušnom kabinetiću«, radi on, sedeći na sofi, za stolom pretrpanim knjigama, rukopisima, fišama, pismi-

· ma, sa štulom pored sebe, vazda u

fesu. Tu u taj kabinetić stižu pisma od Njegoša, Šiškova, Nadeždina, Grima, Kolara, Štura, kneza Miloža, Save Tekelije, Mušickog, Stanka. Vraza, i mnogih drugih, domaćih i stranih najčuvenijih ljudi toga vremena. Tu svakog dana svraća Kopitar, »ne Obzirući se ni na kišu ni na blato«; docnije, tako isto, Branko Radičević i Đuro Daničić; svake srede dolaze Miklošić, Utješenović, i drugi; mladi ruski naučnik Sreznjevski, prvi biograf Vukov, za vreme svoga boravka u Beču stanuje naročito radi Vuka u istoj ulici, na uglu, i svake večeri dolazi tu da uči srpski jezik i da s Vu-

· kom čita narodne pesme. Vrlo često Vukova kuća je puna srpskih đaka i

studenata. I Srbe i napredne strance privlači tu i Vukovo revolucionar= no ime, i njegovo prosto, trezveno | slikovito izlaganje, i smeo, nepokole"bljiv stav u borbi protiv aristokratske srpske kulture, i — seljačka srp-

Oi: yA 44 NP riaprikaia

opović, Beograd, Francuska broj ? — Štampa riža »Borbae Beograd, Kardeljev.

Miroslav Krleža: „Gospođa “GlembajeVl, drame. Izdanje »Zora«, Zagreb 1950, latinicom, str. 702, cena 133 din.

Henry PFielding: Josip Andđrews. Preveo s engleskog Josip Horvat. Izdanje »Matice hrvatske« Zagreb 1950, latinicom, str. 314, cena 96 din.

Jovan Jovanović Zmaj: Pesme o đeci 1 za decu, odabrana dela knjiga II. Izdđanje »Prosvete« Beograd 1950, ćirilicom, str, 282, cena ?

Mihailo Lalič: Tri đana. Izđanje Državnog izdavačkog pođuzeća Hrvatske »Zora« Zagreb 1950 latinicom, str. 41, cena 9 din.

Jovan Popović: Janči. Izđanje »Matice srpske« Novi Sad 1950, ćirilicom str. 16.

Braća Grim: Bajke, preveo s ruskog A leksandar D. Đurić. Izdanie »NopoM« Beograd 1950, ćirilicom str. 71, cena_?

Pran Levstik: Martin MKrpan. Izdanje »Nopolc«, Beograd 1950, ćirilicom, str. 35.

Vladan Desnica: Zimsko ljetovanje. TZdanje Državnog izdavačkog poduzeća HFvatske »Zora«, Zagreb 1950, latinicom str, 198, cena 41 din.

Boris Ziherl: Romunizam 1 otadžbina prilog pitanju khomunističkom moralu, Izdanje »Kulture« Beograd 1950, ćirilicom, str. BL cena 9 din.

Svetozar Vukmanović-Tempo: O narodnoj revoluciji u Grčkoj. Tzdanje »Kulture», Beograđ 1950, ćirilicom, str. 143 cena 18 d.

a 31 : a : ar. a a Naca“ , 53 CV 7 Š Y

GOSTOVANJE JUGOSLOVENSKOG DRAMSMKOG POZORIŠTA U CRNOJ GORI — U toku svoje turneje po Crno] Gori, Jugoslovensko dramsko pozorište dalo je četiri pretstave u Kotoru i jednu na Cetinju. Završnu pretstavu na ovoj turneji pozorište je dalo u Titograđu 13 jula u čast Tana ustanka maroda Crne Gore. a:

•. e. |

POZORIŠTE TURSKE MANJINE U SKO- | PLJU — U Skoplju je tursko manjinsko · pozorište prikazalo kao svoju prvu premijeru »Sumnjivo lice« od Branislava Nušića, -

LETNJA POZORNICA U VALJEVU — U Valjevu je završena velika letnja pozorni- |. ca koja će moći da primi oko 1.500 gledalaca. Poređ pozorinših pretstava na po zornici će biti prikazivani i filmovi.

• Li • ? KONCERT BEOGRADSKIH UMMTTNI-" KA U ZRENJANINU — Poslovnica za kulturmo umetničke „priređbe Ministarstva prosvete NR Srbije organizovala je OV dana u Zrenjaninu koncert beogradsicih umetnika. Na koncertu su sudđelovali članOvi beogradske opere Nađa Šterle i Dragomir Ninković, članovi beogradskog baleta Branko Marković i Natalija Minić, zatim pijamistkinja Jelema Nenađović. Izvedena su dela Verdija, Pučinija, Dvoražka, Čaj kovskog, Griga i Konjovića. %,

Ih: |

•...*

VESELO POZORISTE U LJUBLJANI Ljubljana je ovih dana dobila veselo 7 zorište. Prva pretstava je održana 13 ju u sali Opere. Umetničko voćstvo OVvVOgE por zorišta je preuzeo Božo Podkrajšek. ZN prve pretstave spremljen je program koji obuhvata mnoge satirične i humorističke i tačke. X

TILM »VRATA OD GRADA« — Hrvatski književnik Vjekoslav Kaleb mapisao

scenario ma flim »Vrata od grada« koji ce

|| | | i | ||| | | | | | | stuđiju »J8" | |

uskoro početi da se snima u dran-filma« u Zagrebu. Yilm režira Šimatović. a • • j : „LOVA |

PRVI DOKUMENTARNI FILM š, CWRN-PFILMA« — Ove godine »Lovćen-fi}nt preduzeće za proizvodnju filmova NR Si ne Gore snimaće svoj prvi dokumen film, Film će prikazati rađove na m

raciji Skađarskog Jezera. ii}

ISPRAVKA

UW pjesmi Olge Jovanović »Na granicić (koja Je izvorno imala devet strofa) Pe krala se čtamparska greška, U ŠP l strofi, umjesto stiha: »da se Jjaruga začu“ di« — treba đa pBtoji: »da se maruga zažuđić,

Ređakcioni odbor

Fran Albreht, Jovan Boškov

ski, Joža Horvat, Dušan KO stić, Tanasije Mlađenović, JO“ van Popović, Mehmed BSelim0” vić, Petar Šegedin, Risto To-|| šović, J

NOVINE,

35 dinnT

dinu OM Š

PRETPLATA ZA KNJIŽEVNE Za našu zemlju na 3 meseca na 6 meseci 70 dinara | na BO 140 đinara, ar. Za Inostranstvot na 3 meseca 50 Gina | ga 6 meseci 100 dinara i na godinu 0 dinara |" Rukopisi «e ne vraćaju. e Broj čekovnog računa 101-903305 Poštanski fah 67 „