Književne novine

„.„Zltog: toga:

Godina IV. Nova serija, Br. 1-2

BEOGRAD, 15 FEBRUAP 1955

Uskoro u našim bioskopima

„BELA GRIVA”

tamo gde Rona utiče

u more, postoji skoro pusta zemlia nazvana Kamarg. Tu još žive stada divljiv konja.

»Bela Griva« je bio predvodnik jednog stađa. To ie bio gord i plah konj. Ali jednog dana ljudi odluče da ga zarobe i otađa počinje istorija »Bele Grive« među ljudima. Goneći, »Belu Grivu« po celoj pustoi zemlji, stočarski irgovac i njegove sluge — liudi koji tamo hvataju ij ukroćuju konje — uspeli su da ga uleraiu u tor i đa mu namaknu uže oko vrata.

„Bela Griva« se borio za svoju slobodu. On je mogao zubima da rastrgne ove ljude ili da ih ubije udarcem KkoDpita: ali omča kojom je bio vezam oko vrata gušila ga ie sve više i više.

Pri pomisli da će Ba neko uzjahati i njime upravljati po svojoj volji. »Bela Griva« se izbezumljeno prope, raskiđe uže i uteče.

Tolko, pravi mali divlji đečak. prjiateli svih Životinja koje ie sretao, stanovao je nedaleko odatle u jednoj potpuno beloj kolibi usned močvare. Toga đana, kao i svakog jUutra. dok je njegov deđa krpio mreže i dok se njegov mali brat igrao na suncu, on u SVO ijoi barčici ode u ribolov.

Bešumno je plovio kroz belo cveće koje je pokrivalo baruštinu — kad ugleda »Belu Grivu«.

Još nikad nije video tako lepog konja.

Dok se Dpitao zašto je »Bela Griva« iu, potpuno sam. začu iza sebe korake kroz vodu.

Bile su to sluge stočarskog trgovca koji su ponovo tražili »Belu Grivu«.

Ovog puta, umesto da uteče, »Bela Griva« se suprotstavi konjanicima i divljim rzanjem baci se na gBoniča, izbacivši ga iz sedla. Čovek, besan, ustađe i povika: »Pogane li životinje... ko je hoće... daću mu je!«

Folke se približi i blago reče: »Da li biste ga... i meni dali?«

— »Da, i tebi, mali. Samo, kad ga uhvatiš... tvoje će ribe... dobiti krilal« I smejući se grohotom, pakosno, kao da je hteo da se osveti što ga je »Bela ~ iva« zbacio, gonič ode.

Polko je bio vrlo tužam šlUo

mu se gonič rugao.

li u isto vreme govorio je sam sebi:

N AU JUGU TPFrancuske,

Veći i od „Nadnice za sirah"?

K

drugi ili griva, prve večeri, nije imala

ovaj put bez mprigovora,

sova »Bela griva«

zanih na festivalu. Ona je bila

već i najdraži film viđen tog proleća u Kanu.

Divan i poetičan u svojoj zamisli o drugarstvu dece i ŽivOtinja, epičan i dirljiv u svojoj ljubavi prema slobodi, ovaj Lamorisov film u kom odlično »glume«

i jeđan zec, pruža nezaboravan

grafija udružila se ovđe sa jednostavnošću filmskog izraza gotovo

ADA jje 1953 godine prikazan na Festivalu u treći film mulađog Albera Lamonisa odluka o velikoj nagradi Kluzova »Nadnica za strah«, okrutna, svirepa i snažna, prikazana konkuremcije. Ali kađ se završio festival, kađ su nagrađe bile podeljene, jedna mala anketa među pokazala je da »Nadnica za strah« nije na prvom mestu, iako je velika nagrada festivala predata u ruke A. Ž. Kluzoa., Lamorineosporni pobednik u metražnih filmova — stavljena je na čelo svih filmova prika-

Kanu »Bela

je već bila pala.

prisutnima

kategoriji kratko-

O OL O. OR UO

oglašena ne samo za najbolji,

dva dečaka, jeđan konj doživljaj. Čista i smiona fofo-

_____ _______ _______--

do te mere, đa se o filmskoj specifičnosti ovog dela jedva može

i govoriti.

Lamorisov film je sličan Plahertiju, Murnau, ali više nego to, on je svoj. Rađen dugo i naporno (škoro pune dve godine), on je ipak zadržao sveži dah prve inspiracije. To je i dah prirođe. Sniman pomoću savršenih tehničkih sredstava, om je jeđno-

stavan u svom filmskom izrazu. nekoliko

stabilnost i istinitost,

Mnogo velikih totala koji daju ubedljivih panorama, mnogo

izvrsnih i komplikovanih vožnji, to je sve čime je Lamoris baratao. A reč koja je pratila tu poetsku misao i koja je tako škrto dodđavana retko lepoj i samostalnoj slici, jednostavna je, neposredna i čista. Kađ je pročitate uverićete se da zaslužuje da je

stavimo za uzor svima koji

pišu

tekstove dokumentarnih fil-

ova. Bez potrebe da se stidimo ođ toga, priznajmo da mnogo,

beskrajno mnogo, možemo učiti

ya:

»Ako ga sada #Phvatim, »Bela Griva« biće moj!«

Polko je umeo da čita tragove po Zemlji i brzo je pronašao »Belu Grivu«. On mu se približi tiho, zadržavajući dah kao da je hteo da iznenadi neku veliku ribu.

Zatim naglo baci omču oko vrata konju koji se prope, poskoči i poče da trči u galopu, vukući sirotog malog ribara. Uplašen onim Što je bez prestanka poskakivalo za njim, »Bela Griva« je jurio u galopu dok god je mogao.

Ali Folko, mada napola udavljen, čvrsto je držao uže. Srećom »Bela Griva« se zaustavi i, iznuren, okrene se da vidi ko ga je tako dugo sledio. Vide malog divljaka, Dpolpuno isprljanog blatom, koji ga je gledao kao što se gleda prijatelj.

I kad Folko ustade i priđe mu, »Bela Griva« prvi put u svom životu pusti da ga neko pomiluje.

Mali Polkov brat vrlo se iznenadi kad ga ugleda s tim velikim konjem.

PFolko mu ispriča kako sa je uhvatio.

„.I ,,Bela Griva“ je ponovo bio jači...

V. P.

7

I deca dadoše svom novom prijatelju da jede.

Ali, najednom, začu se rzanje divljih konja koji su nedaleko prolazili. »Bela Griva« osluhnu i iznenada odgovori iz sveg glasa. Tako je mnoso voleo malog ribara, »Beloj Grivi« se još više htelo da galopira u slobodi sa divljim konjima.

I kad je čuo njihove glasove, nije mogao da Se odupre tom pozivu, Prope se na zaprepašćenje uplašene dece, pokida konopac i sruši ogradu, koju je Folko iz predostro žnosti bio zatvorio.

Ali jedan mladi vatreni konj već je bio zauzeo mesto »Bele Grive« na čelu stada u nameri da ga i zadrži, To »Belu Grivu« tako razljuti da odmah nasrnu ma nj. *

Izgledalo je kao da će se konji, ustremljeni jedan Dprotiv drugog u punoj svojoj snazi, međusobno rastrgati. A cnda maglo prekidoše bitku, udaljiše se jedan od drugog S nepoverenjem, zagrebaše besno kopitama zemlju i ponovo jurnuše u napad. Prašina se uzvitla prema mebu, zubi zaškripaše, kopita udariše u zemlju i začu se divlie TrZanje. Reklo bi se da boj lava.

na ovom primeru.

iju dva

Cena ovom dvobroju 40 din.

Ka ostrvu gde deca

Ali malo pomalo mlađi konj poče da popušta, a. »Bela Griva« dokaza da je jači.

Ali — bio jie ranjen. Krv mu je tekla niz nogu. On je uzalud lizao; krv je lila ne-

priestano. "Tada pomisli na svog malog prijatelja — ribara.

A kad ga Folko i njegov mali brat ponovo ugledaše, po češe plakati od radosti jer su mislili da ie »Bela Griva« otišao zauvek. I lečili su ga tako dobro da je brzo ozdravio.

Dok se »Bela Griva« Oporavljao, Folko ga veza i htede nežno da ga uzjaši.

Ali „Bela Griva« je bio divlji koni i nije mogao podneti da. ga meko uzjaši.

On se ritnu, poskoči, zbaci Polka na zemlju, raskida konopac i odjuri napuštajući Onoga za. koga je mislio da mu je pravi prijatelj. Hteo je da se pridruži divljim konjima, ali stočarski trgovac i njegove sluge spaziše ga i počeše da ga gone. |

»Bela Griva« pobeže i izgubi se u trsci baruštine. A trgovac, koji je doživeo da mu »Bela Griva« još jednom pobegne, naredi da se baruština zapali sa sve četiri strane pa neka izgori i konj: tako će i njemu postati jasno da su ljudi uvek jači.

Polko je skočio čim je čuo izbezumljeno mrzanje »Bele

U engleskim filmskim ateljeima, pored niza novih engleskih filmova, snimaju se i američki u koprodukciji sa Englezima. Među najambicioznije filmove iz te saradnje spada nesumnjivo Džon Hjustonov »Mobi Dik« po romanu Hermana Melvila sa Gregori Pekom u glavnoj ulozi. Pored foga, i američki režiser Robert Rosen namerava da u Engleskoj snimi neke scene svog velikog filma »Aleksandar Veliki«, čije snimanje tre ba uskoro da počne. Međutim, pažnja je usretsređena uglavnom na one filmove koji su tek završeni ili Roi se nalaze pred završetkom. Nesumnjivo da je najveća senzacija Loreng Olivijeov mo numentalni film po Šekspirovoj tragediji »Ričard III« koil je posle snimania eksterijera u Španiji prešao u entcrijere, u ateljeima u Tilstriju. Pored Olivijea u filmu nastupa i Džon Gilgud, jedan od najboljih živih tumača Šekspira na sceni i izriziti protivnik Olivijea u stilu tumačenja Šekspira. Engleska štampa uglavnom komentariše i snimanje iz te perspektive. Kler Blum i Ralf Ričardson tumače ostale glavnije uloge u »Ričardu« pored čitave galerije istiknutih engleskih glumaca. Film se snima u bojama i u sistemu »Vista Vision«. »London-film« je dovršio još tri zanimljiva filma: »Malaga« sa Morin O! Harom je film o krijumčarima na sredozemnoj obali, dok su »Lepotice iz pansionata SV. Trinian« burleska na život u jednom engleskom »otmenom« pansionatu za mlađe devojke. Pilm je rađen po karikaturama Ronalda Sirla, a glavnu dvostruku ulogu igra poznati komičar Alester Sim. Baleri-

i životinje žive u večitom prijateljstvu ...

Čovek i priroda,

kinematograjije bio tako

taj lajtmotiv oca filma Roberta PFlaertija, teško da je ikad

dokumentarnog u, istoriji

poetski, a ipak skoro do

simbola uprošćemo obrađem — kao u delu savremenog francuskog reditelja Albenia Lamorisa »Bela Gripa« (»Grin-Blanc«). Objavljujemo potpuni tekst pripovetke »Bela Grivoa«, koji su po istoimenom filmu rnwapisali

A. LAMORIS & D. KOLON DE DONAN

Grive«. Privučen dimom koji se dizao prema nebu, on dotrča i vide »Belu Grivu« sa svih strana Wokruženu plamenom. Baci se u vatru da spase SVOE mDrijatelja.

»Bela Griva« uznemiren plamenom koji je izbijao odasvud i dimom koji ga je Zaslepljivao, nije znao kuda da kreme. A. kad se Folko pojavi i uzjaha. ga, on se ne Usprotivi osećajući da samo dete može da Ba spase.

»Bela Griva« je bio u pravu što je verovao svom prijatelju: izašao je iz plamena sa svega nekoliko opaljenih dlaka.

Ali goniči su bili ubeđeni da će ga lako preoteti od tog jahača-švrće. »Istina« — reče trgovac, — ja sam mu dao tog konja pošto je uspeo da Ba uhvati. Ali sve je to ipak bila samo šala i mi ćemo malog lako prevariti.« i

< ==snapneiiiua a Iz: filmshih aleljea u RNGLBSKOJ

na Moira Širer, koju znamo iz filmova »Crvene cipelice« i »Hofmanove priče, tumači glavnu ulogu u kolor filmu »Čovek koji je voleo riđokose«, film je, takođe, nedavno završen.

U studijama organizacije Renk dovršena je nova komedija sa popularnim komičarem „Normmanom fVizdonom (»Veseli Norman«) koja nosi naslov »Jedma dobra prilika«. Njegova partnerka u ovom filmu je mlada Džoan Rajs, koju smo gledalj u filmu »Ucenjena«. Glinis Džons se pojavljuje kao morska. sirena u filmu »Luda za muškarcima« koju je u koloru snimio režiser Ralf Tomas. Poznati komičar i karakterni glumac Alek Ginis (»Pozivnica«, »Kapetanov raj) završio je vedru komediju o Parizu pod naslovom »U Pariz, sa ljubavlju«. Partnerka mu je mlada francuska glumica Odil Versoa

Režiser Čarls Krajkton dovršio je film »Razdvojena

srca« koji obrađuje sudbinu malog Ivana Pirečnika i koji je delimično snimljen u Jugoslaviji. Ivana Pirečnika tumači Rei.

devetogodišnji Majkl

K. CC.

Polko je Ss mukom uspevao da se održi na konju, a »Bela Griva« je s velikim naporom jurio u galopu Do peščanim

sprudovima, sa detetom na leđima. Goniči su se mribližili i

Folko je već čuo šum njihovih glasova. Sluge su bile zadovoljne. Oni su sada bili sigurni da će uhvatiti konja i dečka koji su jurili pravo prema Roni, reci koja ie brza i neprelazna.

Ali »Bela Griva« je više VOleo da se baci u Teku nego

ŠNOVINE

TJST ZA KNJIŽEVNOST I DRUŠTVENA PITANJA

REDAKCIONI ODBOR: Oto MBihalji-Merin, Dušan Matić, Slobodan Galogaža, Zoran Gluščević, MTanasije Mladenović, Rađomir Konstantinović, Vicko Raspor

i Risto '"Tošović

ODGOVORNI UREDNIK: Risto Tošović

UMBTNIČKA 1 TEHNICKA OPREMA:

Dragomir Dimitrijević

METERI:

Drago Ilić, Škavo Vlada i Steva Milanović

List izdaje novinsko-izdavačko preduzeće »Književne novine«

Redakcija i administracija: Beograd, Francuska br. 7, telefon 21-000

Cena pojeđinom broju Dinara 30 3 Pretplata za BOdinu Dinara 600, za pola godine Dinara 300; za inostranstvo dvostruko + Čekovni račun kođ Narodne banke u Beogradu broj 1092=T'-208

List izlazi ı i 15 u mesecu

Rukopisi se ne vraćaju

Štampa: Štamparsko preduzeće OMLADINA#+, Beograd, Bulevar Vojvode Mišića br. 17, telefon 50–9021

Rosi-Drago,

da ga uhvate ljudi koje je

mrzeo. Na strmoj obali reke trgovac i njegove sluge zaustaviše se, zaprepašćeni. Struja je nosila »Belu Grivu« i dete prema moru. Trgovac, kog je grizla savest, povika: »Vrati se, vrati, mali. Dajem ti konja! Tvoj je! Vrati se! Čuješ 1]i vrati se!«

Mali ribar nije poslušao trgovca i njegove sluge koji su Za već jednom slagali.

Pred očima ljudi, on se izgubio sa »Belom Grivom« u morskim falasima.

Plivali gu dugo, dugo. I »Bela Griva«, obdaren velikom snagom, odneo je Folka na prekrasno ostrvo gde deca i životinje žive u večitom prijateljstvu. Folko, teško iznurem,

2

Želen i Šarl Ramel.

Rukopisi Lava Talstuaja na filmu

Lenjingradski stuđio naučno-popularnih filmova stvorio je veoma interesanlan film »Rukopisi Lava “"'olstoja«. uoznato je da je "Tolstoj, pišući svoja aela, mnoBo menjao, doda vao, proširivao tako da su prepisivani ImnoBO puta pre davanja u stampu, a i za vreme samog šlampanja. To je doiazilo otuda što je 'olstoj neprestano zahvatao sve nove i nove socijalne, filozofske ı eličke probleme, sto je sve više i više produbljavao psihu svojin ličnosti (što je Černiševski nazvao »dijalektikom duše«, što je neprestano stilski usavršavao svoje delo, što je, kako je sam Bo

" · " · " " " " · · · " · " " ·

tukopisi

vorio u umetnosti neu-

morno sejao pesak da bi

ostalo čisto zlato. Stvaraocima filma nije

bio jedini cilj da populari-– šu 165.000 tabaka 'Polstojevih rukopisa, (koliko ih je do danas sačuvano), Već da pokažu genezu njegove stvaralačke zamisli, razvojni put njegovih pojedinih dela. Oni su se najviše zadržali na dva primera tipična za Tolstojev način rađa, na rukopisima o BOorodinskoj bici (Rat i mir) i na liku Kaćuše Maslove (Voskrsenje). Primera radi navođimo da u prvih nekoliko redakcija „Borodinske bitke nije uopšte bilo divnog lika Platona Karatajeva. Tek kasnije, Tolstoj uvođi u radnju i ovog seljaka kao novi stalež. Lik Maslove beskrajno je menjan i prođubljivan. Sovjetska štampa mnogo hvali film i njegovu zaista lepu i korisnu zamjsao. čvrsto je držao uže...

Jr Ara aaaaar i Pri nr aranamr uname Osni arranan uan mru mu numuuuzam=z ppeduzečke za,jzZ re jraljiN/ aArajefalthmo Vr a

»Minakedomije«« skopJE

u ioku ovce sezone priprema za prikazivanje nekoliko Kvalitetnih filmova:

Y*ROMEO TI JULIJA« englesko italijanska koprodukcija u tehnikoioru kojl je dobio I nagradu na festivalu u Veneciji 1954 god., režirao ga je Renato 'Kastelani. sAFERA MORICIUS« francuski film po romanu Jakoba Vasermana, u Jana Divivie u glavnim ulogama: Anton Volbrik, i Daniel

režiji Madlen „Robinson, „Eleonora

iri

TEREZA RAKEN« francuski film rađen po romanu Emila Zole u »: agućrarše! Warmea, glavne uloge tumače: Simona Simona Sinjore dobio II nagrađu na međunarodnom festivalu u Veneciji 195” je st

i Raf VeDProlaae {i je

svssso.eGGnzreeuuveeeer neue rune uevu eee