Književne novine

_31L,M je od cipkusa postao | umjetnost. Umjetnik je sposoban da bilo kojim sledstvima slvori · umjetničko djelo. Napredak. je nezaduživ. Tako je zvučni film za mijenio nijemi, makar je ovaj značio veliku umjetnost. Ali i opel. su se našli talenti, koji su stvarali umjetnost. Napredak tehnike uvijek je. barem privremeno, ositomašio filmski jezik, iako ga je mogaog obogatiti. Uvijek je trebalo da prođe izvjesno vrijeme dok se al'akciona stana novog izuma ižijivila, i izvjesno vrijeme dok suse umjetnici „snašli, savladali nove zanalske Dbrobleme. da & većim sredsivima naslave graditi filmsku umjetnost. Krivo bi bilo boriti se protiv tehničkog napretka, a jed nako je krivo odbaciti staro

i stvarali sve. ispočetka, jem to ne bi bilo povećavanje

filmskih mogućnosti, već sa_ mo zamjenjivanje starih forma novima, što je izvjesno gubitak. Zvuk je obogaćujući elemenat. samo alto se nadopunjuje na vizualnost nijemog filma.

Cili je da gledaoci vizualno-akustičku. sliku, u život na filmu. To u prvom redu omogućuje snaga umjef

uđu u

nika, pa i na najmanjem platnu. Ali tebnika to može potpomoći.

Plastični film jie .činjenica. Koje se ne možemo odreći. Ako tehnički napredak za umjefnost: znači barem privre meno nazađovanje da bi kasnije nabredovanje bilo što veće, Onda Wu ovom momen= fu, a iz ranijih iskustava. freba dobro promisliti, i kad se već mora, onda napraviti

samo kotvak hafta8, HEIRPSIO tri,

Plastični sistemi unose novosti. Preba ih odrediti. po cijeniti i trebalo bi izabrati samo one lo je koisno,

Novi sistemi donose pseude plastičnosti slike, plastičnomt zvuka, promjenu ptoporcija ekrana i veliki ektvamn.

PSREUDOPLASTICNOST

SLIKE VI su novi sistemi izmišljeni baš radi plastič-

nosti slike. Mnogi pokusi nisu uspjeli i ostalo še pri sftaTome. sve dok konkurencija s televizijom nije prisilila producente, da se prihvate i tih lo: rješenja. Učihjen ie stanoviti napredak, ali i sada, ljuđi koji su vidjeli azne sisteme, pa i majplastičniju cineramu. uviđaju da fo još uvijek nije sasvim dobro: a plastičnosti, slike je postala novost. koja'majmamie znači. među ostalim novostima, koje je baš ema dušput donije}a. i

PLASTIČNI ZVUK

N APROTIV, plastični zvuk je svih oduševio. Va

Ne ćeme više gledati filmke viceve, kako se netko oRkreće na sve strane i.ne mo=že odrediti. odakle neki zvuk dopire. zato jeF fo gledalac nije mogao. U Hustonovoj - A fričkoj MRraljicie ne, bi nas đovelo ın gabunu Kkrčenje crijeva Humpbhreyv Bogata. BiJo bi nam odmah. u početku jasno odakle dopiru ti movi.

Kad ZOO jghHaI kako bi mogla izgledati scena »Ora bro nobis« iz Verganovog filma »Sunce još izlazi« u plastičnom zvuku uviđam koliko će povasti vijijednost zvuka ni

filmu. M1agB0 je „zvučnih. -efekata, koji će dobiti još veću snagu. a i mnogo će, se TnOVOp ! činili, .·Dramaturška

uloga vuka doći izražaja. i

Zvuk"će zauzeti bolje meBi u fimmu. Neće. više. biti ma vubu slike i ne će zatzimati. samo! desetinu površine sličice. kako govori Bertho„_mlen.. Bit, će to sedam rU7808 JLO IJ zvuka,

·Će vijke do

_PROPORCIE EKRANA PRoMJSNA" prapoeija e_

PIONO ma J?AČUMN dužine &. stem, koli

“3 Oe ramijePke. | 702 OV „roporćije otežavaju dobri Roppoziciju, {i

Novi format mije agodan za krupne planove. zato ih se iz bjegava. A koliko se time gubi? Filmovi zža široki ekran imaju stanovit odnos s »Napadom na vlak«. On je uveo krupni plam, a oni će ga uništiti. Izbjegavaju se i osabe koje stoje, Ograničavaju' se one mogućnosti koje su pije toga postojale.

podan je te format no Za, panoramske snimke, ali zar je neophodno polneban panoramski snimak” ako postoji filmska panorama pa-

jeci-

'nonramintanjem.

Omijećr starog. klasie#og Tlormala je slučajan, ali je

toliko dobar da su ga. nakon uvođenja zvučnog ruba, nakon promjene Tomoata 24 Xx 18 mm na 32% x 18 mm. ponovo promijemili u priblizno isti odmos, 22 x 16 mm. U nijemom formatu imamo omer 1:1,9938, a u zVuČnom 1:1.3750

Uzeo sam Table za vicno polje i računao. Ako bi se binokulamo vidne polje (sumatrmo Vidno polje) ucetftalo u pravokutnik, onda bi taj imao omje 1.9857. Budući da oko vidi i predmete koji se nalaze iza Pavnine pboložene Kka'oz zjenicu (preko 90%. što se fumači jakim lomom ma površini Požnice, onda je omjer vidnog polja nešto ve_ “i, Ako to »nešto preko 90% isnosi oko 95" onda to odgovara omjeru formata mijemog filma, a alto iznosi oko 96 onda omjeru formata zvučne sličice.

U svakom slučaju dosadašnji omjer klasičnog ektvama najviše odgovara binokularnom vidnom polju.

Covjek prima utiske okoline svojim osjetilima, Na njima se temelje svi naši odnosi's vanjskim svijetcm.

Jeam Renoir je rekao, tumačeći modu šit'okog platna: »Današnji ljudi gledaju stvaii horizontalno. „Generacija prije nas gledala je na svijet vertikalno.s Ali Walteu Lassaly drži da »gradnja Winematognrafa, naročito zbog visećih balkona, nije dozvo-

ljavala razvoju visimu, već samo u širinu. Kad bi Re-'

noite ipak imao pravo filmska slika nije statična i novi pogled na svijet može se odaziti horizontalnim panoramiramjem: genetnacija prije maše lupofrebljavala bi više venrfikalne panorame a da {format ekrana ottane isti. Tormat, koji odgovara forŠmatu vidnog polia mora da nam je najprihvatljiviji,. jer njega stalno upotrebljavamo kod gsledanja, pa i u' mašti. U njemu se lakše snalazimo i komponi amo. Njemu odgo_ vara naša psihologija. Većina slika»skih djela ima taj format; naši blokovi, za crtanje fog su formata. j Ne bi frebalo mijenjati Tor mal, jer je to naš duševni for mat gledanja. Ono što se želi postići movim Tormatom može se dobifi panoramiranjiem, a ono što se gubi ne može se ničim nadoknaditi.

VRLIKI BRKRAN

.BLIKI ekran (riječ je sa~

910 o Voličini, a, ne.O O-

mjeru) je: četvrta novosti novih sistema. -

Nisem vidio cimenmascome, ali sam. gledao filmove na velikom ekranu. Pošao sam

u prednje redove. (među 'djecu). pred platno. .

Veliki ekran zahtijevat će dobru 'raspodjelu sjedaćih mjesta. bolju nego do sada. jer sjedanje sa strane dovest 'ee do većih :defo»macija. POovećanjem ekrana potvebno je povečati i sličicu, ili prošire= njem vrpce poput 'Poddovog sistema (70 mm). ili njenim postavlianjem' na 'howvizaontalu, Vrpće, ili malarxovo: posledmje samo ma negativu kalo ifmmn Vista Vision. ·

1. Na. velikom „eknanu me može. se cijela slika amjestiti.u centar pažnje „(u „fovelu

centralis), jednim, pogledoru. Ako je, ekvan velik. gleda „ga se pod velikim. vidnim. ku-

'tomu tako da. promatranjen)

radnje u centru tama dvora– me postaje/gamo uski crni = koncentriranjem Bug može! 'i potpuno nesta-

AS! "u. \šivot filma,

2. Veličina ekrana Već mo fime. što zahvaća veliki vidni kut kod panoramiranja i vožnje daje utisak plastičnosti prostora — slike.

3. Veličina impresionira. Djelovanje veće slike je. jače. Što su predmeli veći, mi smo im bliži, bliži smo Životu ekrana. Jeđan krupni plan gledan iz bliza postaje još Wrupniji. Unosimo se,u lice ljudi ma: još smao bliži Yılihovoj duševnoj fizionomiji.

4. Da bismo pratili pokrete aktera i Život na velikofn ekranu nije” dovoljno ravno gledati. Treba micati očima, "Treba čak micati i glavom. To su mali pokreti, ali dovolini da se shvate kao aktivno fjelesmo angažiranje. "To Ttjelesmo sudjelovanje jače veže gledaoca i čini ga su_ dionikcen radnje filma.

5. MBisenstein kad peovori o odnosima slike i muzike nalazi pravu vezu i odnos među mjima u osmovnim pokretima muzike i slike, između kompozicionih i strukturmih elemenata. koji treba da se slažu. Pokret KhWombpozicije treba da odgovara obliku dijagrama pokreta . očiju po glavmoj kompozicionoj liniji

kadua. On je pvonašao u primjerima iz svog »Aleksandyra Nevskog »potpuno poduda-

ranje između pokreta muzike | pokreta očiju po linijama plastične kompozicije«. Samo:·onaj gledalac koji vi di: ekran pod dosta velikim vidnim Kkutom moći Će se sav unijeti u pokvet kompoziciji slike. Onaj tko može. cijeli ekran (zato:jer je malen ili jer on sjedi daleko) zahvatiti iedninm: pogledcen ne će. mo ći gledati po linijama. kom-

pozicije sukcesivno, on će sve odjednom vidjeti, na alo će i pratiti: pogledom. linije

kompozicije .on ćc fo prije na praviti, nego da je platno veliko, bže tiego odgovara potebi dužine kadra i trajanju glazbene pratnje.

6. I pt:imo djelovanje kompozićije kadra, od onog najprimitivnijeg (vertikale monumentalnost. horizontale — mir i prostanstvo) do njihovog najsloženijeg psihološkog djelovanja, bit će jače istaknute veličinom ekrana i pcmicanjem pogleda po tim linijama.

7. Da bismo razgledali veliki ekran moramo se dobro prošetati pogledom po nje_

' ma

mu. liko puta veća nego ranije, njegovo razgledanje trajat Ge duže. To.isto vrijedi i za ono sa tko sjedi,u prvim redovipred klasičnim platnoni u odnosu na one u stedimi dvorane, da i ne spominjemo one pri kraju. A vrijeme, prikazivanja je i za. jedne i za druge jednako, Dužina kadua u prvim. redovima zbog tog dažeg vazgledanja ostaje relativno kraća, što vrijedi i za " prikazivanje na velikom ekranu u odnosu na mali do_

ašnji. (Razlika za· one iko "de blizu ili daleko uvijek će postojati.) Kadrovi postaju relativno kraći. što dovodi do ubrzamog ftempa gledanja, tempa koji ne da odahnuti. Gledaocima, koji gledaju ekmam pod Većim vid nim kutom film telafivno Wraće fraje, a njihovo uzbuđenje je jače.

Djeca

imaju razvijem smisao za sliku. Dijete, kad še pita »Koliko me voliš?«, apstraktni pojam »mnogo Vi zualiziza šireniem ruke. O njihovom izboru trebas voditi računa. A djeća najradije idu u pvve redove (i onda d nmiie u pitamju da su pr vi, pedovi jeftiniji. ni oemdum kad im me će smetati glave gledalaca pred mjin Idu u prve redove zato, da bi se izvela | jačem djelovanji predsfave.

· Pobjedu novih sistemn iz zvala je Televizija. Oni k je wmatraju ~ omkurentom znaju da ie u ufs!cmici, s Dia mon osvojila i boju. da ielevizija. enože riješiti i problem slike, pmw čak i zvuka. Ali'fele\ ne će moći postići v krana kakovu može kipematografija. Tu prednost .kinematografiia mora što bolje ix koristiti. je: je to vijjedno. Jer veliki ekran mile · samo ftebničko pitanje za konkuniranje. On ima i svoje psihološko djelovanje

U eri smo 3D filmova. Ne glasam ni za.ni protiv. Jer ono šio bi bilo najbolje ·(a vidljivo je iz napisanog: blastični: zvuk i veliki ekramn,.ali klasičnog formata) to se me će lako ostvariti. Ali, eto. iz nosim ovo zalo da smo barem svijesni toga. što dobivamo. a što gubime pabjedom novih sistema u kinematogra fiji,

tem plasi Čne plastičnng

M. Pansini

Bebna ih fiMwa BANMLN DŽON

Njegova ploha je neko-

U OVO

Vozi

Nemiri Bogart nm ulozi kapetana Myiga („Pobuna na Rejnu*)

TRENUTKU

SIROM SVETA

POČETRU je moglo da

izgleda kako je u pitanju samo poneki pokret više uoćijiv no obično, način na koji se prelazi prstima preko brade, osobenosti u koracunju, pogledanju. ili na biranju čela. Ali u vreme o0nih uzbudljivih vraćanja na sveliost dana, pri napušilanju bioskopa i koje će uvek umeti da sačuva. meru Žžaljenja, pa i docnije, u hrpi dru gıh utisaka, erpljenih iz Živolila Šlo še odvija | uokolo, primefiće se kako neko mahanje rukom ili udarac, viden u prisutsvu gledanog fil ma ne ume da se bespovralino i Jednosliavno završi. Osetiće se neminovno kako iz vesna gesta zauzima u nasoj svesti ona izuzetna mesla, ko ja pripada,u samo najdražim predelima, stihovima koji se ne zaboravljaju ili izrekamn punim mudrosti i kako neki novi proslori dobijaju irenutak ispunjavanja našeg pamćenja.

Ta iskusiva doprineće otRkrivanju neke vrste nezadovoljstva. Sedeći ·za kakvim stolom, govoreći o nekoj umnoj stvari, osluškujući bat ih koraka po šljunku ili prateći odvijanje najraznovrsnijih radnji oko sebe, oDbrtanja kašičice u kakvod šolji ili udaranja nekog čeKkića. mi ćemo primetiti kako jedan deo ovih pokrela nije ispunjen krajnjom „jednostayv nošćn i zato pomislićemo, istinitošću, kako čitavi obredi Kucanja na nekoj maxkini ili zalevanja neke aleje, nisu t poipunosli i sa. najvećom lucidnošću obavljeni. Osećajuči odredenu nelaizodnosi, mi ćemo se upilati kuda su mogli da se denu svi ovi čvrsti

' njka Jugoslavije

Hemtri

delovi naših koraka, pogleda ili stavljanja ruke ma nečiji mek obraz, pa, ćemo morati da se selimo nečega, videnog već ranije u meckom Dioskopu. Upilaćemo sc da lie, nije li sve ono, Što smo iokom vremena nazivali i na vikavali da nazivamo ŽivDtom oko sebe, lažno i ubogo siromašno, i ne retko ćemo zaželeti da se nastanimo u kakvom -— filmu. A kraj svih rdzevih misli o našem ncukom,. polutanskom, plašljivom koračanju, otvaranju očiju ili kršenju ruku. prava istina će se naći ipak na dru goj strani.

Moguće je da se nalazimo pred jednim od osnovnih obeležja glumačke umcetinosti, koja je možda jedino u tome '(Qa .pojedine pokrete svojstve

"ne čoveku, najtačnije, najpre

Bogart

kao Mvig

ciznije i najpolpunije obavi. Birajući samo ono što je. naj presudnije w., izvesnoj radnji čovekovoj, glumac i ne slutieci vrši onu Vvrsiu odaDiranja, koja. pesniku pomaže da iz reči, dostupnih svim ligdima, slivori svoju nedosližnu pesmu. U iom smislu čini se Jednostavna upotreba sinteza ili lačnije naslede, pa izgleda da su milioni običnih ljudi Žžrivovali svoj bod da bi prohodao jedan Caplin. kao što su mijioni rcči ufroševi s najvccim razbacivanjem da bi pro govorio jedan Rembo. "Palo, jedno lice poslaje značajno za svct ničim drugim sem svojim postojanjem. samo zalo šlo u grćenju nekog miŠšića, osmehu izuzelno priladenom, možemo da osetimo

tugu ili radost čitave jedne

ak |

WP | 5

KOM i: |

PU ARI

UGLED

fJumskih radnika

DRUGOM broju zajednic-

kog »Informafivnog biltena Udruženie „filmskih proizvođaća | Saveza filmskih radobjayvliem je principijelni stay Plenuma UdruŽenja filmskih umetničkih saradwika Srbiie o tome da li aktivni filmski radnik može da bule umetnički direktor preduzeća za snimanje Ijlmova, Plenum „je to pitanie odgovorio negafiviz- na do, »prinćipijelno« ocenivVši, među ostalog,

·DA AKTIVNI FILMSKI RADTIK -- NEPOSREDNI RE.ALI"ATOR FILMOVA, KOJI BI E'"ENTUALNO BIO, POSTAV„EN ZA UMETNIČKOG ' DIHEKTORA NE BI BIO U STANJU DA. DOVOLJNO OBJEK-

ti! šta

TIVNO 1] MERODAVNrC) SUDI DELIMA DRUGIH FILMSKI STVARALACA, NJBGOVIH FESIONALNIH 'TA.«

PRO KONKURENA-<

Iz toga se filmskim ski

Jasno

radnicima umetnički Doista,

vidi

misle saradnici

ocena stručnih Wwvalitefa nika! Na MNonzresiı skin radnila Jugoslavije, od 14—16 februara 9.8. u Ljubljami,

filmSrbije. etičkih .i Tilmskih rarSaveza film

lepa

koji se održava biće interesantno ču | o koj (preventivnoj) jedinici iz vladanja, kqiu sn dobili od Plenuma Udruženja filmski} umetničkih saradnika Šbbije;

Je,

misle obtali filmske r s i radnir i1lms nIci Ju

Y.B.

šta o

nacije. Ova privilezija, koja je sadržama u nošenju najboljih osobina kretanja i go vora miliona ljudi, pripada naravno samo najredim među umetnicima filma, ali ona na drugoj strani čimi da se odlazak jednog od njih iz sredine živih, niukoliko mne ıčini definitfivnim. U ovom smslu glumačka umetnost može da se pokaže efemernom jedino ukoliko dopusti. mo da i život dobije ovu or. naku i ona se možda tck ne-

što brže kreće na put gde. značaj svih ljudskih postignuća pretvara u #značenje sveta.

ii ARO ima da se shvati i smr{ izvesnog glunica» Ako je umeo da iz majzaba», cćenijih ugiova ljudskih lica izvlači iskre, značajne wa ostale ljude, pokarujući onima. oko sebe neku varijantu le-, pole ili rugobnosti, necko ko se zvao Hemfri Bogart može da bude siguran u drugi deo. ovih razmena. Neko, ko je dvadeset pet godina tako su vcreno gospodario domenom filma, može da bude sigu-. ran da će čilav niz sZdsvim' jednostavnih mimičkih radnji nekih ljudi koji možda to, i ne slute, biti upravo one» koje je on ı izvesnom smislu' otkrio, da će niz jednostavnih i mnogo manje upečat-. liivih lica ulaziti u već golove forme, koje je on umeo da označi. Tako, lice jednog glumca može da postane mestom ·kome se oni ostali neprekidno i bez pravog sazna, nja o tome, s manje ili više uspeha kreću. kao što se u razgovoru nepofpune vrednosti učesnici nesvesno približavaju majlačnijoj reči, napisanoj već u nekoj knjizi. s To ije bilo samo jedno od neohično mnogo pilamja koje

bi bilo moguće „pokrenuti pri razmafarnju jedno živola. što je u sebi sadržao

wme{pičku istinu i životnu hrabrost. da pomenem samo dve od niza konvencionalnih oznaka,„ 5

Pijetetom izgovaranih vw O" vom frenutku širom Veta,

ra pelama jednog umetnika, koji ic posle boravka u pteko sedamdeset filmova tispeo, da se nastani nm iednom par

ku. Bora Ćosić jomini . KNJIŽEVNE

NOV || NE

il List za WnjiyavnObti M

umelncet ! kulturu

Direktor: ASIJE MJIL,ADENOVIĆ

Odgovom) urednik: RISTO TOŠOVIĆ

Uređivaćki odbor:

PANA

Oto „Bihalji- ] . pušsn

Matić. 'Pana Mladeno- | M V1ć, Vicko Drago- }j'

šlay iisto "o

|) Pehničko- umafnička oprema ; Dragomir Dim:trijevid ji List d: _ Yačko pie OM O ja ne novine", rad, Jr cuška #7, tel, 51 -000, tačun: 10— K,. HB. žŽ — 208

"an tk.

— 4

List,izlazi svake deuge nme-

ea Pojedini broj Jin,

: Godišnja pretplata Jin. a olugodišnja Đin. 500, Ža jnostanstvo dvoštruk0o „Borba“, Beograd

Štampa | Dečanska' sl

svakog

Urerništyo brima

radnog dana od 13 do 14, i čašova, Rukopisi ss ne 42 vraćaju