Književne novine

KNJIŽEVNE

·NOVIN

intervju infervju intervju inf{ervju intervju infervju infervju intervju ie OMR a cd dr Be Va

i Uoči XXXIII kongresa Međunarodnog PEN kluba

SXXSNIII RONGRES Međunarodnog PEN kluba, koji za nekoliko đana počinje na Bledu, prvi je posleratni kongres PEN kluba u našoj zemlji. Tema, o kojoj će se na kongresu raspravljati, „Pisac i savremeni svet“, daje široke mogućnosti za plodnu razmenu mišljenja. Šta Vi, kao predsedavajući Zajednice jugoslovenskih PEN klubova, očekujete od kongresa i u čemu je, po Vašem mišljenju, najvažnija uloga naših pisaca koji će uzeti učešća u rađu kongresa?

XXIII KONGRES Međunarodnog PEN kluba, koji će se od 1. do 7. jula, pod pokroviteljstvom predšednika Tita, održati na Bledu, prvi je kongres ove organizacije u jednoj socijalističkoj zemlji. Ovo će biti kongres organizacije književnika u kojoj traje proces zbližavanja među kultu rama i narodima i Jugoslavija je za ovo najpogodnija zemlja. Treba primetiti da Međunaro= dni PREN klub, pogotovu u posleratnim godinama, pridaje sve veću pažnju malim literaturama i jasno se oseća da baš u ovome može biti njegova važna uloga i osveženje. Pre otvaranja kongresa 1. jula će se održati zasedanje Izvršnog odbora Međunarodnog PEN kluba, a 2. jula će biti svečano zvanično otvaranje. Pored plenuma veliki broj pitanja će se rešavati za okruglim stolovima, što će kongresu dati mnogo dinamičniji i savremeniji vid. Teme o kojima će se na Bleđu govoriti traže široku angažovanu diskusiju. Veoma poznati referenti iz različitih zemalja govoriće og Ulozi književnika u sadašnjosti, o komunikativnosti literature, o mobilnosti književnosti u odnosu na jezički i društveno različito razvijene i orijentisane zemlje. Sasvim je razumljivo da će i naši pisci imati prilike da govore o položaju našeg pisca u savremenom svetu.

Samo po sebi se razume da pisac u savremenom svetu ima veliku odgovornost, ali imam utisak da se literatura ne nalazi u punoj meri na nivou svoje odgovornosti. Pisac je odgovoran pred budućnošću, ali ja ne mogu da se ne pitam da li se može uticati na sudbinu sveta. S jedne strane izgleda da su mogućnosti tih uticaja danas veće nego ikada, jer su sredstva komunikacije razvijenija nego ikada; ali je isto tako istina da se ta sredstva najčešće koriste za prenošenje šunđa, ostvarenja sumnjive vrednosti, a ne ozbiljne literature. Sumnja u praktičnu delotvornost književnosti postoji svugde u svetu i ona utiče na formu savremene literature. Ako se ne može uticati na svet, zašto biti komunikativan — pišanje je koje se samo po sebi nameće. U toj ne=komunikativnosti počiva i jedna duboka sumnja u mogućnost uticaja na sudbinu sveta; ona je posledica velikog psihičkog pritiska koji defor= miše formu savremene literature.

Mi, jugoslovenski pisci, nismo u ništa drukčijem položaju od pisaca širom sveta, i kod nas su prisutni svi ti momenti. To će, sigurno, biti i osnova moga izlaganja na bledskom kongresu. Hteo bih još da kažem da mi kao pisci slobodu stvaranja koja nam je zagarantovana slabo ko= ristimo. Igramo se rečima umesto da vršimo svoju dužnost i utičemo na sudbinu sveta.

KOJI su inostrani i naši pisci najavili svoj dolazak? U kojoj fazi se nalaze pregovori oko kandiđovanja predsednika Međunarodnog PEN klu-

pescar E

svesna svo je odgovornosti

ba, pošto je poznato da su istaknute kandidature dvojice pisaca, Artura Milera i Miguela Asturijasa? BLEDSKOM KONGRESU prisustvovaće veliki broj veoma poznatih svetskih pisaca, bilo da su članovi zvaničnih delegacija ili gosti Međunarodnog PEN kluba i Zajednice jugoslovenskih PEN klubova. Ja ću vam nabrojati, onako kako mi padaju na pamet, neka imena koja obećavaju da će radni deo kongresa biti veoma zanimljiv: Artur Miler, Ežen Jonesko, Miguel Asturijas, Pjer Emanuel, Ignacio Silone, Stivn Spender, Rozamund Leman, Jan Parandovski, Jan Kom, Luj Giju, Moris Nado, Rože Kajoa, Jelisaveta Bagrijana, Mario Soldati, Miroslay Holub, Žan Bloš-Mišel, Đula Ilješ, Gvido :Pjovene, Dijego Valeri, Timoteuš Karpović, Aleksandar Žebeljeanu, Hoze Bergamin. /

Preko, Saveza sovjetskih Kmnjiževnika pozvani su i sovjetski pisci i sugerisana su neka imena (M. Šolohov, A. Ahmatova, K. Fedin, A. Tvardo-

i; GO OR

DLS UR GUMA

vski, M. Solženjicin, A. Voznesenski). Poznata je da su sovjetski pisci, iako nisu učlanjeni u PEN klub, kao posmatrači već učestvovali i na prošloj radnoj konferenciji PEN kluba u Budimpešti. Sovjetski pisci su ljubazno odgovorili da prihvataju i naš poziv i da će uzeti u obzir. naše ·'sugestije, 'Kasnije je došlo do izvesnih komplikacija zbog izbora pozvanih ruskih pisaca koji je bio napravljen u Londonu. No sve te neprijatnosti su otklonjene i sovjetska delegacija, u svojstvu posmatrača, dolazi na Bled sa oko osam ljudi.

Što se kandidature za predsednika tiče, Miler je, tvrde u Londonu, bio kandidovan pre Asturijasa. Asturijasa. su Kkandidovali „Francuzi. 'Premda su se oni ranije saglasili sa Milerovom · kandidđaturom, smatrali su' da ih to me obavezuje

·da istaknu i drugog kandidata. S obzirom da je

'preovladavalo mišljenje da predsednik' treba da 'bude Amerikanac, jer će se idući kongres PEN 'kluba održati u Sjedinjenim Državama, ja sam, u' ime Zajednice jugoslovenskih PEN klubova,

MEĐUNARODNI KONKURS ZA DRAMSKA DELA

KAO PRVI konkretni rezultat Simpozija prevodilaca dramskih dela u Konstancu (13—16. marta 1965) i Kongresa književnih prevodilaca u Hamburgu predsednik Međunarodne federacije prevodilaca (FIT) primio je od intenđanta ·Staditheater-a u Konstancu sledeći tekst Me đunarodnog Rkonkursa za dramska dela. !

„Gradsko kazalište u Konstancu raspisuje konkurs za prevode ·dram skih dela. Traže se aktovke (jednočinke) dramskih autora Azije, Afrike, Južne Amerike i Jugoistočne Bvrope. Budući da je dramska literatura ovih zemalja slabo poznata, konkurs se ograničuje na autore spomenutih zemalja. Konkurisati mogu autori i prevodioci, spomenutih zemalja. Uz prevod „dramskog dela mora biti priložen „tekst originala.. Tekstove treba poslati

najkasnije do 15. februara 1966. na adresu: Staditheater R.onstanz, Bodensee. Najbolji komadi (po jedan zemalja)

iz svake od spomenutih

biće izvedene u okviru Simpozija Udruženja književnih prevodilaca u Konstancu, u proleće 1967. Inicijator ovog konkursa je Rolf Italiaander. U žiriju se nalaze intendant Gradskog „kazališta u Konstancu, Kraft – Alexander, dramaturg Ernst H. Hartung kao i nekoliko pozorišnih kritičara i prevodilaca, čija će imena · naknadno biti

objavljena. — Sve pobliže informa- ·

cije: Stadttheater Konstanz/Boden= see“.

REZOLUCIJA UDRUŽENJA KNJIŽEVNIH PREVODILACA SRBIJE

UDRUŽENJE književnih prevo-

dilaca Srbije donelo je· 22. maja na ·

godišnjoj skupšlini rezoluciju u kojoj se zahteva korenita promena odnosa izdavača, novina, časopisa i nmekih drugih pRkulturnih institucija prema prevodilačkom pozivu. Ističući da su članovi Udruženja pre=vodilaca svojim radom dali nesumnjiv doprinos kulture i kulturnom zbližavanju našeg naroda sa ostalim narodima sveta, a s obzirom na to da je moralni i materijalni položaj prevodilaca književnih i naučnih dela u Srbiji destimulativan za dalji razvoj umetnosti prevođenja, Udru·ženje je donelo Rezoluciju u kojoj se, između ostalog, ističe da

— Književnim prevodiocima treba obezbediti striktnije poštovanje njihovih moralnih prava kao stvaraocima, time što će se više pažnje posvećivati redovnije prikazivati prevedena de 'l1a i obavezno pominjati imena prevodilaca. — Od izdavača se fraži da imena

biće nagrađeni. Primljene aktovke ·

· nutrašnjoj trani prevedenog dela;

univerzalnosti naše ~

njihovim ostvarenjima,

prevodilaca štampaju u buduće na istakmutom muestu, ma naslovnoj u-

ovu obavezu treba da preuzmu i radio i televizija, kao i pozorišta.

— Od izdavača se takođe zahteva da se obavežu da će se đržati duha i slova postojećih propisa o au torskom pravu, i to poglavito u pogledu modaliteta' plaćanja honorara za prevođenje. :

— Podvlači se da :je nužno 'pristupiti reviziji autorskih honorara, na taj način što će minimalni iznos za plaćanje jednog autorskog fabaka „prevedene proze iznositi 15.000 dinara, preveđenog stiha 150 dinara. Perma NE

— Traži se đa se izdavači obavežu da firaž prevedenih dela neće prelaziti 5.000 primeraka kod proze i 3.000 primeraka kod poeziie, i da se svako povećanje tiraža smatra kao novo izdanje.

Istaknuta je potreba da se sklopi kolektivni ugzovor između pred-” stavnika Udruženja 'prevodilaca i predstavnika izdavača, i da se Uudruženju dodele prostorije u 'kojima bi nesmetano moglo da obavlja svoj rad. .

U Rezoluciji je, takođe, konstatovano da članovi Udruženja prevodilaca nisu uključeni u rad saveta kulturnih ustanova i organlzacija, izdavačkih kuća, pozorišta i televizije, kao" ni u rad žirija za dođeljivanje nagrađa umetnicima;

Sve što je rečeno u Rezoluciji Več odavno je postalo stalna tema 8BOtovo svih razgovora o neđaćama i teškoćama prevodilačkog poziva, Možda će, konačno, ovaj zvanični akt i apel javnosti pokrenuti s mrtve tačke mnoge: probleme ko ji se sa malo dobre volje, lako :mogu rešiti. aa izra

NA BLEDU 1. JULA, POD POKROVITELJSTVOM PREDSEDNIKA: TITA, POČINJE XXXIIL KONGRES MEĐUNARODNOG. PRBN KLUBA. TIM POVODOM ZAMOLILI SMO MATEJA BORA, PREDSEDAVAJUĆEG ZAJEDNICE JUGOSLOVENSKIH P E N KLUBOVA, DA ODGOVORI NA NEKOLIKO PITANJA. ·

prihvatio Milerovu kanđidaturu, smatrajući da je Miler, kao napredan pisac ličnost sasvim prihvatljiva za predsednika. Sigurno je da trenutna zategnutost međunarodne situacije utiče i na ovu dvojnu kandidaturu, te je Milerova kandidatura, zbog širom sveta veoma oširo osuđenih američkih spoljnopolitičkih angažmana, bez njegove krivice, mnogo nesigurnija nego što bi bila prošle gođine, kad je spoljnopolitička situacija bila mirnija.

U VEZI SA radom PEN kluba u našoj zemlji javili su. se neki glasovi kritike i nezađovoljstva. Da li to treba protumačiti kao izvestan znak otpora nekih jugoslovenskih pisaca prema PEN kluba 1, uzdržavanje od učešća u radu kongresa? x ı NAŠA ODSUTNOST iz PEN kluba nekoliko godina posle rafa nanela nam je dosta štete, Jer smo morali mnoge stvari koje bi nam inače bile sasvim dostupne, rešavati zaobilaznim putem ili na osnovu intervencije državnog aparata. Svaka velika akcija, što je razumljivo, izaziva reakciju

i otpor. Savez književnika doneo je odluku da

jugoslovenski pisci pristupe PEN klubu i ja mi-

slim, kad je već rešeno da postanemo članovi te

međunarodne književničke organizacije, da je normalno da u njoj buđemo alttivni i da se naše prisustvo oseća. Mi svoje prisustvo potvrđujemo i pripremanjem ovog kongresa. !

Ukoliko PEN klub kao organizacija nekome nije po volji to se nas ne tiče. Važno je jedino da u tim napadima nema laži i dezinformacija, a toga je, na žalost, bilo. Neki napadi na PEN klub (na primer Milosava Mirkovića u „Beograd“ skoj nedelji“ od pre nekoliko meseci) predstavljali su otrovni kafanski koktel laži, kleveta, dezinformacija i podvala, a sve pod plaštom kulturnog ogorčenja. Optužjvati svetsku organizaciju pisaca, koju subvencionira UNESCO i koja je odigrala toliko značajnu ulogu u antifašističkoj borbi, đa je tajanstvena, polutajna, masonska, servirati svakojake laži, to mogu samo neodgovorni ili zlonamerni. No takve pojave su nesum-= njivo jedno od naličia naše književne dezorganizacije, i one bi se, bez preterivanja, mogle nazvati literarnim huliganstvom.

Hteo bih, na kraju, da napomenem da će Bledski kongres imati još jeđan politički značaj. Svetski pisci, članovi PEN~ kluba, sastaće se na Bledu u trenutku, ili neposredno posle njega, kad je jedan deo strane štampe predimenziohirao slučaj Mihajlov. Sama činjenica da se u našoj zemlji održava kongres jedne organizacije koja u svojoj povelji veoma određeno govori o slobodi reči, demantuje pisanje te štampe. U vezi s celim fim slučajem, a to nameravam da kažem i na kongresu, mislim da bi bilo bolje da su sa Mihajlovom razgovarali kritičari. Ja se s njegovim. pisanjem ne slažem, ali smatram da bi to bio najuspešniji, najefikasniji vid jedne javne kritike. Konačno rešenje. slučaja Mihajlov io, uostalom i potvrđuje. Ne znam, sem toga, da li je slučajno ili simptomatično, da neki napadi na PRBN klub dolaze iz istih onih krugova koji su omogućili štampanje Mihajlovljevog teksta.

-OrOarZrKe

O gaa ge

ZR ai O Na

ZID ČUTNJE — ILI JAVNO PRIZNANJE?

:. RAM _ Ze aNJyk i . oo A i i . i . Ređakcioni O Glavni i odgovorni urednik Tanasije Mlađenović. Urednik Predrag Palavestra sekretar ređakcije Bogdan A. TV O Oe O SORLOTAK a O VI ara O ESip, x : Z žii i i a | drag Protić, yačić, Izet Sarailić, i :

ić, Momo Kapor, Dragan Kolundžija, velimir Lukić, Slavko Mihalić, Aleksandar Petrov, Pre 7 - iz M ćetN/

O IMMME (Lap .0 te draže Kabala Pojeđini primerak 30 dinara. Godišnja pretplata 600 dinara, polugođišnja 300, dinara. Za inostranstvo dvostruko. List izdaje ovi Pre ar ga Gde,

“TA * euška 7. Redakcija TPrancuska 7, Telefoni: 627-206 (redakcija) i 636-020 (komercijalno odeljenje i administracija). Rukopisi se ne vraćaju. Tekući račun broj 4101-11-1-208 5 RŠOOIE

dbor: Božiđar Božović, Dragoljub Rosta Timotijević i Petar Volk, Književne novine“, Beograd Fran Beograd Vlajkovićeva 8.

+ v