Narodna milicija

ВКО ЊОЈ, Zam. naač. Krim. odelenja Min. unuflr. poslova i NJ

NEKE ZNAČAJNIJE FORME ŠPEKULACIJE

Jedna od glavnih бекоупа mnarodno-oslobodilačke borbe jesu aovi osnovi društveno-ekonomskog uredjenja naše države. Ti osnovi dobili su izražaja i najvišu potvrdu u Ustavu Federativne Narodne Republike Jugoslavije, po kome je opštenarodna imovina glavni oslonac države u razvitku marodne privrede, pa zbog toga stoji pod njenom naročitom zaštitom. Iz našeg privrednog razvitka uklonjena je stihija, i država, kojoj je radni narod položio temelje a toku oslobodilačke borbe i koja izražava i pretstavlja njegovu volju i njegove interese, daje pravac tom razvitku i našem privrednom životu, u cilju da bi se ma faj način najbolje zaštitili životni interesi radnog marodđa, podiglo njegovo blagostanje i da bi 44 pravilno iskorišćavale sve privredne mogućnosti i snage naše zemlje. .

Iz tih razloga nmapad na opštemarodnu imovinu, narodnu Dprivredu i državnu privrednu politiku, to jest delatnost kojom se povredjuju ili ugrožavaju opštenarodni i državni privredni interesi, a samim fim podrivaju i ugrožavaju društveno-ekonomski osnovi našeg državnog uredjenja, po svojoj težini spadaju u red najtežih krivičnih dela i sačinjavaju društveno opasne radnje prvostepenog značaja. Samim tim potencirana je i važnost borbe protiv svih nasrtaja na opštemarodnu imovinu, narodnu privredu i državnu privrednu politiku.

U tim ekonomskim krivičnim delima najčešće se susrećemo Ba raznim oblicima nedopuštene trgovine i nedopuštene špekulacije. U nekim primerima takva delatnost ima i karakter privredne sabotaže. Sva fa Krivična dela imaju prvenstveno za posledicu oštećenje interesa potrošača. U borbi protiv izvršioca takvih krivičnih dela, organi unutrašnjih poslova — Narodna milicija i organi kriminalističke službe — postigli su več značajne uspehe, blagodareći pre svega podršci i pomoći radnog naroda, koji je odmah predaju nadležnim organima na kažnjavanje da se uklone sa tržišta. -

Razni su oblici delatnosti špekulanata, ali zajednička im je crta, da oni neće da shvate društvenu sadržinu i ulogu trgovine, daleko su od foga da bi poboljšali razmenu robe izmedju sela i grada i obrnuto, već nastoje da nepošteno zaradjuju, kao рагаziti, na račun i štetu radnog naroda.

Značajna je uloga proizvodjača — seljaka u dopunskom snabdevanju stanovništva, vlastitim proizvodima. Oni mose svoje slobodne viškove na pijacu i obzirom na sistem dvojnih cena iste prodaju po slobodnim cenama. Ali i medju seljacima-proizvodjačima ima pojedinaca koji se ne zadovoljavaju postignutim cenama u slobodnoj prodaji, da bi postigli što veću dobit, oni vrše razne zloupotrebe sa robom. Tako nisu retke pojave na našim pijacama, da organi unutrašnjih poslova i organi unutrašnje inspekcije otkrivaju slučajeve mešanja mleka sa vodom, sipanje mlevenog pasulja u brašno, mešanje masti sa krompirom ili pokušaje obmanjivanja potrošača, nepravilnim vaganjem. Ti špekulanti kao narodni neprijatelji kod predaje obaveznih viškova žitarica, mešali su žito sa peskom ili zemljom, kvasili žito vodom, sve u cilju kako bi na taj način zadržali za sebe što veće Količine žitarica i oštetili naš žilni fond, da bi tim količinama kasnije slobodno manevrisali na račun potrošača. Takav rad tih proizvodjaća unosi nered na naše pijace i znači pljačkanje poštene zarade stanovništva, pa zato kod potrošača nailazi na najveći otpor. 1z tih razloga je pravilno, ба se fakvi špekulanti raskrinkavaju na licu mesta, na samoj pijaci u prisufstvu potrošača i da ih organi unufrašnjih poslova predaju nadležnim organima па kažnjavanje da se uklone sa tržišta.

Uredba o planskoj evidenciji preprođaje proizvoda vlađe PNRJ (Službeni list FNRJ, br.62—47), iz razloga pravilnog razvitka narodne privrede u okviru Petogodišnjeg plana propisuje, da u cilju planske evidencije rodnog prometa i zaštite seoskog i gradskog stanovništva od špekulacije, privatna lica moraju imati posebno odobrenje za vršenje kupovine robe u svrhu preprodaje. |

Medjutim, pojavljuje se, tako reći, kao osnovni tip špekulanata — čitav niz lica, koja nemaju nikakve dozvole za trgovanje ili imaju dozvolu za trgovanje samo odredjenim · artiklima, a trguju svim mogućim artiklima (kafedžije prodaju živu ribu i meso, poslastičari špekulišu brašnom, piljari nude živu prasad itd., na koji se način kafane, poslastičarnice, piljiarnice i slično pretvaraju u {(rgovine mešovitom robom). Isto tako pojavljuju se neke 7аnaflije koji svoju zanaftsku radionicu pretvaraju u dućan za trgovanje najrazličitijom robom. Ima slučajeva da obućari prodaju eksere, krojači tekstil (koji često dobijaju špekulacijom tekstilnim kartama) itd. Zanaflijama je data u Petogodišnjem planu značajna uloga, ali se ne može dopustiti nedozvoljeno iskorišćavanje njihovog zanata. Oni mogu prodavati samo proizvode vlastitog rada i svoje usluge, a ne mogu prodavati sirovine i mepreradjeni materijal i proizvode tudjeg rada.

Takvih elemenata ima i na selu. Oni nisu zemljoradnici, a uspevaju da kupe robu od zemljoradnika, nose je na pijacu (često odeveni u seljačka odela da bi prevarili organe narodne vlasti) i nabijanjem cena posredničkom zaradom poskupljuju proizvode.

Ti špekulanti pretstavljaju kočniecu u našem privrednom raz=vitko |I nanose poftpoešačimn velike čtete mahijaniem cema svojom

nepotrebnom posredničkom zarađom. Obične su to ljudi iz starog društva, kojima је kapitalistički poredak omogućavao da žive na tudji račun, koji još nikada misu ništa pozitivno uradili, koji su u doba okupacije — često saradjujući sa okupatorom — crnoberzijančili i iskorištavali teško stanje našeg stanovništva. Oni se ni u povim uslovima nisu uključili u proizvodnju, ni u opšte napore za socialističku izgradnju naše zemlje. Ali oni su suvišni u našem društvu i naša privreda ih neće trpeti. Po Zakonu o suzbijanju nedopuštene trgovine, nedopuštene špekulacije i privredne sabotaže imaju se takve pojave goniti i kažnjava se višestruko Dreprodavanje uvodjenjem nepotrebnih posredovanja u prometu životnim namirnicama 1 ргедте та masovne potrošnje (verižna trgovina).

Krupni oblik nedozvoljenog posredništva javlja se u onim primerima, gde se posrednici ne ograničavaju na direkitnu kupnju i direktnu prodaju robe, nego oni običnu tu robu i ne vide, već iskorišćavajući svoje nove i stare poslovne veze, samo posređuju u kupnji i prođaji i ubiraju proviziju od prometa robe. Oni obično trguju i veletrgovačkom obimu, kako bi na taj način postigli što veći iznos promefa robe i prema tome i veću proviziju. Takvi posrednici javljaju se u prometu пегасјошгапе robe i katkada uspevaju da monopolišu promet izvesnog artikla takve гође, Маime, radi se o tome da se takvi posrednici javljaju kao trgovački agenti, mešetari i stalni zastupnici izmedju proizvodjača i naših državnih, odnosno zadružnih irgovačkih preduzeća, ma dia naši privredni propisi ne dozvoljavaju takav oblik posredništva, već u odnosu sa državnim i zadružnim preduzećima samo zastupnike, odnosno nabavljače kao stalne organe, nameštenike tih preduzeća.

. Naši narodni sudovi doneli su poslednje vreme nekoliko gnačajnih presuda, iz kojih se jasno vidi kako su pojedini špekulanti, odnosno saboteri naše privrede, pokušavali da se umefnu izmedju proizvodjača i naših trgovačkih preduzeća, odnosno роtrošača, kako su oni organizovali svoje daljne posrednike, to jest nabavljače, i na taj način produživali put robi preko mnogobrojnih posrednika, zaradjivali visoke sume i time dvostruko i trostruko poskupljivali proizvode. Iz primera sudjenja pred Okružnim narodnim sudom na Sušaku 23 decembra 1947 god. grupi špekulanata i sabotera Pehlovu, Troskotu, Božiću i ostalima, vidi se da oni nisu samo uspeli prodavati uz svoju visoku posredničku zaradu, robu nekim našim zadrugama, od kojih su uspeli da dobiju ovlašćenje kao zastupnici — a ne kao organi, nameštenici tih zadruga — već da su i vešto iskoristili dano ovlašćenje, koje im je služilo kao maska da pod fom firmom razviju sviju opštu posredničku delatnost za trgovanje najrazličitijom robom i sa najrazličitijim državnim, zadružnim i privatnim frgovačkim preduzećima. Oslanjajući se na sebi slične elemente, koji su uspeli da se uvuku u naš privredni aparat, za njih nisu važili nikakvi propisi o сепата, transportu i planskoj raspodeli, da im je pošlo za rukom, да, док Bu pijace Sušaka i Rijeke oskudevale u voću, liferuju u unutrašnjost vagonske količine jabuka iz bliže okolice Rijeke i Sušaka i Slovenačkog Primorja, i razume se, po visokim cenama i uz velike zarade, koje su rasipno trošili po raznim hotelima i letovalištima. Sličan tome je i slučaj neovlašćenog posrednika SŠljukića iz Zagreba, koji je kao bivši nameštenik ekspoziture državnog preduzeća i dalje nastupao i koristio veze i firmu svog bivšeg poslodavca. Na taj način je uspeo da se umeflne izmedju privatnih, državnih i zadružnih preduzeća kod kupovine i prodaje robe, da ubira proviziju i, koristeći se naslovom svog bivšeg poslodavca, traži da se njegove porudžbine što hitnije i u što većem obimu izvršavaju, kako bi time postigao što veći promet robe i veći posrednički dobit. |

wu vrstu takvih štetočina (#геђа ubrajati i neke ovlašćene nabavljače državnih i zadružnih preduzeća i u poslednje vreme poneke iz službe radničkog snabdevanja. Osim onih nabavljača koji se zaista staraju da preko svojih preduzeća udovolje.potrebama potrošača, ima i takvih koji taj svoj položaj ovlašćenog nabavljača koriste u sasvim druge svrhe. Oni ne samo da krše disciplinu time što se u mestu kupovanja ne javljaju nadležnim greskim upravama za otkup, već koriste državna i zadružna novčana sredstva kao kapital za svoju privatnu trgovačku delatnost. Obično fi nabavljači isporučuju samo deo robe svojim preduzećima, dok ostali deo prodaju drugim špekulantima sa kojima su povezani, dižu cene i obogaćuju se na račun potrošačkih masa. Često takvi nabavljači prave i druge malverzacije, kao wtaje i slično, da bi za svoju ličnu korist iskoristili dato im poverenje.

Navedeni primeri pretstavljaju samo deo onih formi u kojima se danas pojavljuje štetočinska delatnost protiv naše privrede. Svestranim zalaganjem organi marodne vlasti uspeće da te štetočine uklone iz našeg privrednog života, a п (оте će, bez sumnje, glavnu ulogu odigrati organi unutrašnjih poslova. Šetimo se reči iz govora maršala Tita uoči Nove godine: »Postoje i takvi, koji nikako neće da rade za zajednicu, već putem raznih špekulacija ili na koji drugi neproduktivan način dolaze do sredstava za Život, razumije se ma štetu zajednice. Samim fim, ovi poslednji postaju neprijatelji nove Jugoslavije, jer po pravilu svi ovakvi ne žele da uspijemo u izgradnji naše zemlje, naše bolje budućnosti.s Sprečifi takva nastojanja. maša je prvenstvena dužmnnst.