Narodna milicija

O nekim problemima kulturno-prosvetnog rada Narodne milicije u NR Sloveniji

Kulturno-prosvetni rad u Narodnoj miliciji NR Slovenije bio je u 1947 i 1948 godini vrlo aktivan. U 18 srezova imale su uprave NM svoje dramske alttive, koji su više puta go-

stovali u susednim srezovima, a u 15. sreskih centara postojali su pevački.

horovi. Sreske uprave NM imale su preko 42 biblioteke a mnoge stanice imale su manje stanične biblioteke. U Republici je bilo takođe 6 manjih orkestara NM, a mnoge kulturne grupe NM sudelovale su takođe ma raznim festivalima i postigle odlične rezultate. Dramska grupa NM iz Ptuja 1948 godine je osvojila II mesto u takmičenju amaterskih dramskih gru-. pa u Sloveniji, dok su neki od pevačkih horova imali čak i svoje samostalne koncerte preko radia.

Ta alktivnost je u ovoj i prošloj godini zamrla. Od brojnih kulturnih grupa rade jedimo još dve i to. u Kranju i INrskoj Bistrici, od pevačkih horova ostala su još samo dva, u mnogim bibliotekama vlada nered i knjige niko ne pozajmiljuje, dok kod orkestara nije ostao ni jedan. I ne samo to, da je zamrlo interesovanje za alttivnmo sudelovanje kod kulturnih priredaba, već i pasivno sudelovanje tj. posećivanje priredaba je slabo, čak slabije nego u prošlim godinama. Tako je napr: pre kratkog vremena u Domu NM u Ljubljani bilo organizovano nekoliko poučnih predavanja, ali su ona morala da otpadnu, pošto nije bilo slušalaca, i alko je istih moglo. biti uvek po nekoliko зђофита.

Osmovni. uzrok je u tome, što se taj rad svuda potcenjivao. Svi drugovi bilo da su se bavili sa vaspitanjem pripadnika NM ili mečim drugim, smatrali su Kkulturno-prosvetni rad nepotrebnim, ili ga čak više puta ometali. Ti drugovi su zaboravljali da bez kulturnog uzdizanja nema socijalizma, da je rad na kulturno-prosvetnom i političkom polju vaspitni rad i da može jedino obrazovan, razgledan i plemenit čovek, koji poznaje bogatstva domaće i strane kulture, razviti u sebi sve svoje sposobnosti u dobrobit zajednice. Zaboravili su takođe, da će obrazovan i kulturan pripadmniik NM lalkše i bolje izvršavati гуоје тада ке.

Родсепјууапје је bilo mnogo puta, možda čak i u najviše slučajeva, plod slabe uzdignuftosti tih drugova. Bilo je više primera da su pomoćnici šefoVa sreskih uprava NM gledali u radu i sanađivanju dramskih grupa ltd. prepreku za rad NM. Razumljivo, alo su oni posmatrali vežbe dramskih grupa kao gubljenje vremena, a ne kao čas učenja jezika, upoznavanja

16 , :

kulture i umetnosti sa strane igrača a kasnije i gledalaca. Razumljivo je što su videli gubljenje vremena u neuspelim priredbama i predavanjima gostujućih priređivača, pošto prikazana dela i predavanja nisu probudila interesovanje. Ako bi se pak malo udubili i zamislili, sigurmo bi uvideli, da bi bilo potrebno pre izvođenja drame, opere, koncerta, filma itd. o tom delu reći nekoliko reči i u tom cilju potražiti takve predavače koji ne bi svoje neznanje sakrivali iza fraza i nerazumljivih izraza. Baš u tom potcenjivanju kulturno - prosvetnog rada, takođe se odražava jednostranost vaspitnog rada u NM uopšte, jer mnogo pripadnika NM ne zna mnogo ili čak ništa o pozorišnoj umetnosti, filmu, folkloru, svetskoj.i domaćoj literaturi, istomiji kmjiževnosti, nauci o jeziku, istoriji, tehničkom napretku, o prirodnim naukama, nauci o zdravlju i td., ukratko rečeno, još o mnogo čemu sa čime bil kulturan čovek morao biti upoznat. Pripadnik NM mora biti kulturan, ako hoće da uživa ugled

· kod naroda tj. ako hoće da dobro

obavlja svoju službu.

Što je potrebno učiniti, da se [0 stanje popravi.

U osnovi je potrebno promeniti odnos prema kulturno-vaspitnom radu i gledati u njemu jedno od važnih sredstava za dopunjavanje opšteg Obrazovisnja svakog pripadnika NM te zbog toga taj rad svestrano potpomagati. ;

Svuda, gde je moguće organizovati razne kulturne grupe (dramske alkti-

. ve, pevačke horove, orkestre itd.),

predavanja, kružoke itd. Učesnici tih grupa i kružoka učiće i stečeno znanje prenositi kroz svalkkidašnje razgovore na drugove.

Gde je zbog rada i) drugih poteškoća nemoguće oformiti samostalne grupe, potrebno je organizovati kolektivne posete pozorišta, opera, filmskih i drugih pretstava, predavanja, izložbi, muzeja, istoriskih spomenika itd. Kod svih th poseta je dobro pre ili posle posete dati kraći pregled, o tome što se videlo, pošto će na taj način svaki sa većim interesovanjem pratiti rad,

· ako je napr: razgledao Prešernov spo-

menik, znaće koga i što pretstavlja. Sa prethodnim komentarom o sadržini knjige, ocrtavanija društveno-

ekonomske epohe, upoznavanje čitao-

ca sa piscem knjige itd, treba probuditi interesovanje za čitanje knjiga. Kod čitanja knjige čitalac uči jezik, istoriju, kod njega se razvija ljubav

· prema maternjem jeziku i upoznaje

kulturna bogatstva svog ili nekog

drugog naroda.

Последица лошег и успеси доброг вршења службе

На терену Отрумичког среза примећено је непознато лице чије је кретање било вумњиво. Да би ово проверила, Среска управа НМ предузела

(је потребне мере преко станица На-

родне милиције.

Тако је командир Станице НМ Костурино одредио једну патролу од три милиционара дајући им задатак да одрже заседу на једном делу терена, како би проверили да се ту то лице не крије. Задатак је био олако схва-

ћен. како од командира, тако и од ми-

лиционара који су ишли на извршење. задатка, Наиме, командир дајући задатке милиционарима није их упозорио на непредвиђене тешкоће, чак није ни одредио вођу напроле тако да је то допринело нежељеним последицама које су се десиле.

Око 19 часова навече, патрола милипнонара, кад је пошла на извршење задатка, свратила је у једну башту у којој је било и воде.с намером да, вечерају а потом да оду на одређено место. Улазећи у башту милиционари су приметили једно непознато лице где седи. Том приликом су се не опрезно понели, ни пушке са рамена. нису скинули; а поред тога нису их ни напунили, и такви неспремни ишли су у правцу непознатог човека, Када су се прближили на десетину корака овом лицу чуо се узвик: »Ко иде!« Један милиционар је одговорио: »сељаци, а ко је тамој« Одговор непознатог био је »сељак«.

Милиционар Мустафа Ибраимовски посумњао је у одговор »сељака« и већ је био легао на земљу. Милиционари Киро и Пано Костовеки нису то учи“ нили већ су и даље ишли у правцу »сељака«. То је учинио и милиционар Ибраимовски устајући са земље и пошао за њима, Када су милиционари дошли на три-четири корака близу усељака« он је отворио ватру из оружја на њих. Ту су задобили повреде милиционари Киро Костовски и Мустафа Ибраимовеки, док се трећи позукао да, о овоме обавести командира. Мако рањен, милиционар Мустафа, Ибраимовеки је отворио ватру на не познатог и успео да га погоди што му је потврдио јаук бандита. Мислећи да га је убио, Мустава, је кренуо у правцу јаука и том приликом повредио рањену ногу тако да касније није могао никуда кретати. Обавештен поново о случају који се десио дотични командир Отанице немарно се поново понео према друговима који су рањени. Није им на време упутио помоћ тако да су другови дуже остали на месту где су рањени. Поред тога што су два рањена, милиционари су и даље срљали у неправилност самим тим што је трећи милиционар отишао што није смео учинити. Тако је бандит иако рањен несметано умакао и сакрио се,

Овај случај показује до каквих последица може довести неодговорно и олако. схватање вршења службе. Рањавање двојице. милиционара резул тати су недавања прецизних задата“ ка п неодређивања одговорног, недовољно обучавање људи за такве, при-