Narodno blagostanje — dodatak

ме koncentrirala kod Obrine banke, stavila ioi ie na raspolaganje i znatne kredite. Tako su svi izgledi, da su sve krize prošle i da zavod ide u susret iednom jačem razvitku.

Tai bi razvitak mogao biti i zamjeran, ako Obrtna banka preuzme i filiialu Češke industrijske banke u Liubliani.

KOMERCIJALNA BANKA D. D. ZAGREB

· Osnovana ie 1922. godine pod imenom Dobrovoliačka banka. Osnivači su bili naši dobrovolici, koji su DO UZOTU čehoslovačkih dobrovoljaca smatrali, da ie potrebno, da osnuiu svoji vlastiti novčani zavod. Kako ie kod riiešavanja pitania agrara, uloga dobrovoliaca bila znatna, neki su mislili, da bi se ta njihova uloga imala osjetiti na svim poliima naКес javnog Života, pa i na novčarstvu. Mediutim izgleda da u dobrovoliačkom novčarstvu niie bilo onog nesebičnog duha kojim su se odlikovali naši dobrovolici kod Soluna i na Dobrudži i da je prevladavao poslovni interes, i to interes samo nekolicine niih, koji su čitavu stvar uzcli u svoie ruke.

Posliie prvog oduševlienia nastalo ie i prvo jače razOčaranje. Poslovi nisu išli naiboliž, a sa ulošcima se ie kubuто та да зе je mislilo da će upravo iednom ovakovom Zavodu biti moguće da koncent:ira znaine uloške. Kako su mnogi dobrovolici bili na uplivnim miestima, nastoiali su da pomognu svoi zavod. Tako se ie primjerice pravila presiia

na dievoike koje su bile folrirane u Zagrebu, da moraiu sed-

mično ulagati iedan minimalni iznos u uložnu knjižicu, a ta knjižica bila ie od Dobrovoliačke banke, jer ie dotični referent policiie bio dobrovoliac pak ie mislio da i na tom miestu mora zaštititi svoi zavod.

Mediufim poslovi ipak nisi se razvijali kako je bilo za očekivati. A kad su u vodistvu nastupile i neke nezgodne stvari o koiima da nas niie oportuno govoriti, moralo se ie potražiti utočište kod iednoz jačeg zavoda. I kud naravniie nego da se ie fo utočište našlo kod Legio banke u Pragu koia ie upravo tada bila u iakom razvitku.

Oslon na Legio banku značio ie da ie ona vremenom dobivala sve dominantniii položai, dok idenoz dana niie Dpostala gospodar situaciie. Upotriiebila ie iedan zgodan momenat, riješila se čitave uprave, pretežnoz broia činovništva i postavila tamo svoje ljude i svoiu upravu. A kako ime dobrovoliačka banka niie u našem novčarstvu ioš ništa značilo, dapače је raznim {iransakcilama na niega bila bačena i izviesna senika. Legio banka mislila ie da ie potrebno i izmieniti ime. Tako ie nestalo sa površine Dobrovoliačke banke i rodila se ie današnia Komrciialna banka.

Pored centrale u Zagrebu, Komerciialna banka posieduie i filijalu u Liubliani. Kod nas su obično samo iaki zavodi podržavali svoje fililiale u drugim privrednim centrima. Kod Komercijalne banke naprotiv, imamo protivno, da iedan таli zavod ima kuraže i računa da podržaie vlastitu filijalu u једпот јасет поубапот септи.

Bilanca za tri poslieednie godine pruža slijedeću sliku:

Aktiva: 1928 1927 1926 Blagaina 340 794 574 Banke . "340 · 468 503

. Valute | 350 169 = Devize : 2.302 1.500 Mienice · 0.732 2.368 2.848 Егеки 1.660 940 1.382 · Dužnici ___21.308 14.028 12.503

_ Готђата. | 1.551 4.374 3.892 | o“ Inyentar. Пе 298 262 350

Pasiva: | Glavnica. 5.000 5.000 "5.000 Rezerve 900 840 | 840 Ulošci na knjižice 7.116 5.005. | 229 Vierevnici 16.547 12.704 13.097 Кеезкотр! 750 |... 909 218 Рођнак 51 ı 568 241 Ukupna bilanca 30.450 25.647 | 22048

Kako vidimo zavod se posliednjie vrieeme konstantno razviia. Ulošci su za dvjie godine znatno porasli. Zavod ie u mogućnosti, obzirom na svoje uske veze da prima i uloške uz garanciju isplate sa strane Legio banke. Isto Тако 1 мјеrovnici su u porastu. Doslijedno tome i dužnici su mogli biti iači. U prošloi godini biliežimo iedan porast od skoro 7 mi|опа ili 50% stania koncem 1927. Zavod u сјаупоте сан kontokorenini posao. Mienica ie sve manič i manie eskomptirana i ona kod Komercijalne banke igra sporednu ulogu. Seliačke kliientele nema, a obrinici, manji trgovci i privatnici nisu pouzdani Dplatioci potpisanih mjenica. Prema tome skoro је 1 Боце Шт se poslovima uopšte ne baviti. Barem se nema toliko okapania. : :

Zavod je svih poslijednjh godina iskazao čisti dobitak ali ne opet u visini, da bi mogao pristupiti plaćaniu dividende. Kad bi se baš htielo platiti dividendu, poteškoća ne bi bilo, ier zavod posluje dobro. Ali Legzio banka za sada ne ide za time, da ioi akciie Komerciialne banke Које опа а, позе znatnu dividendu koliko da oiača: sam zavod i da mi omogući formiranie tainih rezervi. Jer izgleda da Legio banka ide ozbilino za time, da proširi poslovanie Komerciialne banke. U posliiednie vriieme stavliala joi ie na raspoloženie i veće iznose koji su omogućili Komercijialnoi banci da financira i veće poduzeće. Tako ie ona imala finansirati i ono dioničarsko društvo koje se ie formiralo sa centralama u Zagrebu, Liubliani i Beogradu. a koje ie imalo uzeti u zakup čitav naš monopol soli. Nu pregovori su se. kasniie razvili, i to društvo oslonilo se je na iedan drugi zavod.

Pristunilo se ie i povišeniu dioničke glavnice na 10 miТјопа dinara. Te akciie opet ie preuzela Legio banka. Povećana vlastita sredstva, poćavanie inozemnih kredita kao 1! ргоširenje kruga poslovnih priiatelia Da i onih koji znaiu biti i aktivni, omogućiti će Komerciialnoi banci da u naiskoriić vriieme ioš više proširi оуоје розјоме. Ме тоХда ро орзееи 570ga poslovania, ali obzirom na usku vezu sa Legio bankom, Komercjiialnu banku ubraiaiu već u jače zavode i за роујеreniem gledain na nien dalini razvitak.

ČEHOSLOVAČKA BANKA D. D. DARUVAR — ZAGREB

U kraiu oko Bielovara i Daruvara ostoji već dulie eodina iača čehoslovačka Kolonia. Bave se polioprivredom i mogu služiti uzorom svojim susiedima Hrvatima i Srbima. Osiećajući se financiialno dosta iakima. osnovali su godine 1921. i svoi novčani zavod »Čehoslovačku banku«. Centrala

| ie bila u Daruvaru, a odmah zatim osnovali su i fililala u

Hercegovcu. Kasnije je ta fililala bila prenesena u Bielovar.

Dionička oeTlavnica iznosila ie 1,000.000 dinara, podielieno u 10.000 dionica a 100 dinara. Godine 1924. pristupa зе роvišeniu dioničke ојаутсе о4 1 на 2.5 топа dinara. Mediatim otvara se i filijala u Zagrebu, koja ie okupila oko sebe čehoslovačke privrednike. koji su rasiani u mnogim miestima zapadnih dielova naše države. Malo po malo poslovi zagrebačke filiiale bivaiu: sve veći i Veći, dok iednoz dana njie stvorena odluka da se cehtrala iednostavno prenese u Zazreb. Tako danas Čehoslovačka banka, pored centfale u Zagrebu