Narodno blagostanje — dodatak

Разуа "Glavnica 80.000 60.000 40.000 30.000 -Rezerva 9.265 8.056 7.135 4.500 Kreditori 11.448 25.759 23.393 15.969 _Prenosne stavke 430 5.801 4.708 1.994 ·Dobitak 16.777 11.996 9.607 6.423 :Ukupni bilanc 118.718 112.322 84.847 59.798

Nekretnine i investicije bilancirane su за 36 milijona prema 36.6 milijona prošle godine. Pored toga amortizirano je “kod investicija za 4.2 milijona. Po tome nove investicije bile su "izvršene za 15 milijona dinara. Međutim i usprkos tih novih investicija kređitori su opali za 14 milijona dinara. Povišena dionička glavnica za 20 miliona ne samo da je pokrila nove investicije nego je znatno reducirala i vjerovnike. Doduše tu је "igrala ulogu i činjenica smanjenje dužnika od 68 na 61 milijona dinara. Čisti dobitak povećao se je u prošloj godini za 6 miliona

155

svoje prilike i da konačno prebrodi krizu. Pojedine stavke bilance potpuno su pročišćene, ali ipak još ima da se riješe neka pitanja pre nego što se bude moglo kazati da su prilike definitivno sređene.

U prvom je redu dionička glavnica. Ona iznosi 5 milijona dinara. Investicije i inventar knjiženi su samo sa 10 milijona dinara. Razmer između vlastitih sredstava i investicija mije povoljan, ali ni tako strašan. Ali ti odmah dolaze efekti. Ti su bilancirani sa 30 milijona dinara ili šest puta više nego dionička glavnica. To su u glavnome akcije afiliranih poduzeća. Međutim nijedno od tih poduzeća ne plaća dividende. Prema tome poduzeće ima plasiranu nerentabilnu stvar, iznos koji je šest puta veći od vlastitih sredstaya. To znači da su u taj nerentabilni angažman plasirana i povjerena sredstva, za koja poduzeće mora plaćati kamate.

U drugom redu dužnici su bilancirani sa 100 milijona, a

vjerovnici sa 135 milijona. Teško je da poduzeće koje ima vla-

·dinara. Šteta što račun gubitka i dobitka nije detaljnije izkazan. | stitu glavnicu od 5 milijona, kreditira 100 milijona. A kako su to

Bilo bi interesantno vidjeti što je djelovalo na povišenje čistog

u prvom redu afilirana poduzeća, to sve ako ı plaćaju kamate

-dobitka. U prvom redu naravno fabrikacijoni dobitak. Obzirom а će biti minimalna. Dužnici za robu nisu tako znatni. Tu je u

na činjenicu da je tvornica ondje gdje se dobivaju i sirovine i -da ima na raspolaganju ieftinog ugljena jasno je da je fabrikacioni dobitak znatan. Poduzeće kako je poznato pretežni dio “svoje produkcije plasira u inozemstvu.

Saobraćajno Lukavac leži loše. Na uskotračnoj pruzi Doboj-—-Tuzla. U Brodu treba pretovarivati u normalne vagone. To traje dugo i veoma često nisu na raspolaganju. Izgledalo je da će normalnoiračna pruga Beograd T uzla—Doboj—Banjaluka da riješi i saobraćajni problem Solvay fvornica i daće ju priključiti na našu normalno-tračnu mrežu. Međutim оа fe pruge za sada nema ni govora. A produkcija neprestano rasfe ~ saobraćaini problem postaje sve očajniji.

Riješenje je bio u izgradnji normalno-tračne pruge Brčko— Ko uikavac—Brčko, koji je opet spojen sa Vinkovcima jednini od naših najvažnijih željezničkih čvorišta. Ako će Tuzla dobiti vezu sa Brčkom ima zahvaliti u prvom redu Solvay koncernu. Prugu bi imala graditi Drinska banovina. Ali osiguranje potrebnog kredita imao bi izvršiti Solvay koncern. A kako tai koncern ima u Bruxell-u jednu moćnu banku i kako je proširen po čitavom svijetu, realizacije foga projekta пајам 5е "и zadnjim pripremnim sfadijama. Normalno-tračna pruga Brčko"Tuzla moći se mirne duše prozvati Solvayeva pruga. Jer da nema Solvaya feško bi do oradnje došlo.

U Upravni odbor ušla su sledeća gospoda: Louis Solvay, Brisel, kao pretsednik; Josef Benes, KarlIsbad, kao potpredsednik i članovi: Eudore Lefevre, Brisel; Dr. Šefkija Behmen, Sarajevo; Vjekoslav Jelačić, Sarajevo; Pero Stokanović, Tuzla; Robert Genđebien, Brisel; Dr. Vasibie J. Jovanović, Beograd i Emile Tournay-Solvay, Brisel. ;

U Nadzorni odbor izabrana su sledeća gospoda: Makso Antić, Zagreb; Vaso Puškar, Zagreb, i Camille Lefevre, Brisel.

DIONIČARSKO DRUŠTVO ZA EKSPLOATACIJU DRVA ZAGREB Poslovni uspjesi Dioničarskog društva za eksploataciju drva za godinu, koja je svršila 31. oktobra 1929., bili su jednaki poslovnim resultatima predhodne godine. Čisti dobitak iznosio je 40 hiliada prema 30 hiljada godine 1928. Obzirom da dionička Slavnica iznaša 5 milijona dinara to znaći da ni ove dvije poslednje godine nije uspjelo bar toliko zaraditi da se može pristupiti isplati ma i najčednije dividende.

Ako pak uzmemo u obzir da se ukupna suma bilance približuje iznosu od 150 milijona dinara, onda dobitak od nekoliko desetaka hiljada dinara ne znači upravo ništa. On dapače najbolje pokazuje da poduzeću nije još uspelo da potpuno sredi

prvom redu obrini kapital afiliranih poduzeća. Vjerovnici su težak teret. To su u prvom redu krediti novčanih zavoda. Neka su to i strani krediti oni ipak znače teret. Sve da i uspije zaraditi godišnje par milijona dinara, sve to ide za kamate.

Dioničko društvo za eksploataciju drva trebalo bi u prvom redu povisiti dioničku glavnicu. I to u znatnim dimenzijama da ima toliko vlastitih sredstava koliko se dolikuje poduzeću njenih dimenzija. U drugom redu trebalo bi riješiti pitanje afiliranih poduzeća. Kad bi grupa koja ima u svojim rukama gros akcija eksploatacije drva, preuzela u vlastiti portefeulle akcije njenih afiliranih poduzeća i izravno ih finansirala, situacija bi za Eksploataciju bila skroz druga. Pozicija „efekti bila bi reducirana na jedan čedni iznos a drugo i pozicija ,„dužnici” bila bi mnogo manja. Kao poslijedica i „,vjerovnici” bili bi mnogo manji, a po tome i teret kamata.

Engleska grupa koja ima u svojim rukama dionice Eksploatacije i koja tamo ima odlučnu riječ tako da može lako da podnese i žrtve sanacije.

Koncernu Eksploatacije dotično njenih glavnih akcionera pored Bosanskog d. d. za iskorišćivanje drveta Banjaluka i „Mirbo” u Virovitici pripada danas i novo-osnovano poduzeće Jadransko šumsko d. d. Dubrovnik, koje je pristupilo eksploaftaciji crnogorskih šuma i koje u Risnu ima veliku pilanu. Najnovija je akvizicija koncerna „Krivaja” iz Zavidcvića. Danas se može kazati da grupa Mr. Freemena, koji je glavni faktor Eksploatacije, ima dominantni položaj u našoj industriji mekog drva. | kad bi se sva poduzeća koncerna fuzionirala u jedno jedino, dimenzije bi mu bile znatne i mnogo veće nego ma kojeg drugog našeg šumskog poduzeća. A možda da će to i biti solucija budućnosti. Jer čemu podržavati nekoliko poduzeća kad se koncentracijom dadu polučiti daleko bolji rezultati? Međutim za sada ni u jednoj grani naše industrije djelatnosti sistem afilacija i decentralizacije nije tako jak kao kod šumske industrije. Možda i radi teritorijalne udaljenosti jednog poduzeća od drugog. Nu možda da će ncm anglo-saksonski duh i na tom polju pokazati nove puteve.

Bilanca za 4 poslijednje godine pokazuje slijedeću sliku:

Attiva 1929. 1928. 1927. 1926. Gotovina 279 274 204 86 Efekti 29.353 37.472 38.208 47.955 Roba 2.104 1.588 1.491 20.851 Rimese 3.507 2.617 2.129 7.530 Investicije i inventar 9.592 9.525 9.635 12.135 Dužnici 100.438 115.666 ~ 110:827 125:5095 Gubitak = == 54.189 1