Narodno blagostanje — dodatak

АНМАКАХА

BILANSA,

Dodatak „Narodnom Blagostanju“

BROJ 23 ВЕОСЕАР, 6 ЈУНИ 1936, GODINA VIII Povećan broi IIC Задтхај: »Putnik«, društvo za saobraćai putnika i turista u Kraljevini Jugoslaviji Savez nabavljačkih zadruga državnih službenika,. Beograd Новосадска фабрика кабела д. д, Нови Сад „Монтаника" д. д. у Загребу Пипаузка banka, Beograd »PUTNIK«, DRUŠTVO ZA SAOBRAĆAJ PUTNIKA IT URISTA Prinos od Prinos od U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI Godina jug. turista stranih turista Ukupno Unapređenje turizma sve više prelazi okvir unutra- u milionima dinara

- i 1 OE JEO E ; : 1930 207. 328,3 605,3 šnje privredne politike čiji je cili da pDostavlianiem izvesnih

OL a 7 5 7 5 1931 279,5 951,5 530,8 minimalnih zahteva i kontrolom upravnih vlasti obezbedi put-

5 А ; А - 1932 276,83 216,6 492,9 nicima udobnost i higijenski uređaji prevoznih sredstava, ho- 20 9736 7011 tela, banjskih uređaja itd. Merkantilistički talas u trgovin- 1. 60 309. ali skoj politici poslednjih pet godina prouzrokovao je jače in- 1 510 317 8791

teresovanje države za problem turizma, u vezi sa bilansom plaćanja. Pored trgovinskih sporazuma u poslednjim godinama sve češći su i furistički sporazumi koji prvenstveno regulišu platni promet u vezi sa turističkim prometom. Našu politiku turizma vodi Otsek za turizam Ministarstva trgovine i industrije. Ali najvažniji praktični rad na unapređenju turizma je domena Putnika. Tako su u 1935 g. uz stručnu saradnju društva zaključeni turistički sporazumi sa Austrijom i Mađarskom, a produženi oni sa Poliskom i Čehoslovačkom. U iavnopravnom sektoru rada na unapređenju turizma Putnik je uzeo vidnog učešća, a u interesu našeg tiurizma treba želeti da mu fa uloga ostane i ubuduće. Godišnji izveštai Putnika, prikazujući verno rad društva, pretstavlja i pouzdan izvor za proučavanje kretanja našeg turizma u ргоšloi godini. Broj turista porastao je sa 946 hilj. u 1934 god. na nešto preko 1 milion u 1995 god. i iznosi skoro dvaput više nego u 1932 god. (512 hili.) a znatno nadmašuje broi od 884 hilj. iz 1933 god. Broi jugoslovenskih turista je u 1935 god. porastao za 56 hili. (8%), a onaj stranih za 7 hili. (3%). U prošlogodišnioj analizi imali smo prilike konstatovati baš obrnuto, naime da je broji stranih turista u jačoi meri porastao nego onaj domaćih. Uzrok ovogodišnjem razvitku је izostanak velikog broja austriiskih i mađarskih turista zbog deviznih ograničenja, koja su u slučaju Austrije povremeno imala oblik turističog rata. Porast broja turista u zemlji pak, nesumnjiva ie posledica izvesnog privrednog poboljšanja, a sa druge strane izgleda da je veliki broj onih koji su ranije putovali u inostrane banje prešao na domaće, usled vrlo efikasne propagande Putnika.

Zaključeni turištički sporazumi sa Čehoslovačkom i Poliskom povoljno su delovali na naš turizam; broj čehoslovačkih porastao je sa 59 hili. na 67 hilj. za 8 hilj., a iz Poljske sa 8 hili. na 11 hili., za 3 hilj. Porastao je broj i nemačkih turista sa 25 hili. na 28 hili. Novo zaključeni platni sporazum, čiju smo suštinu prikazali u br. 16, verovatno će ioš povećati broj posetilaca iz Nemačke. Srazmerno brojnom povećanju turista za poslednje tri godine, povećava :se stalno i 'prinos od posete turista, kako nam pokažuje sledeća tablica"

I naipovoliniji turistički sporazumi su samo mrtvo slovo na hartiji, ako se ne oživljuju propagandom naših najvažnijih turističkih krajeva. Putnik je zato najveći deo svojih prihoda upotrebio za propagandu. U 1935 god. društvo је izdalo za propagandu 4 mil. din. prema 2,7 mil. 2 mil. i l mil: u prethodnim godinama. 12 омог izlazi da se propagandistički rad udvostručio prema 1933, a učetvorostručio prema 1939 godini. Od 1924 do 1935 god. na propagandu ie izdato 16,4 mil. din. Sav ovaj iznos nabavio je sam Putnik svojim komercijalnim radom; država iz budžetskih sredstava nije dala ništa. Ali izgleda, i nagli skok izdataka je najbolji dokaz za to, da ubuduće ta sredstva neće biti dovolina. Koпјипк шта turizma se u ovoi godini nešto pogoršala usled poskupljenja životnih namirnica i povišenja putničkih tarifa, Putnikov zadatak biće da pojačanjem propagande ove пероvoljne elemente svede na najnižu meru. Za to su potrebna nova sredstva; i njihovo obezbeđenje biće naivažniji, ali i najteži zadatak u tekućoi godini.

Kao i ranijih godina, težište propagandističkog rada bilo je i ove u izdavanju turističke literature svake vrste i plakata. Tiraž propagandnog materijala povećao se sa 57 hili. komada u 1932 god. na 146 hili. u 1933 god., 654. hili. 1934 god. i 713 hilj. u 1935 god. Fotografska propaganda je u 1935 god. pojačana za 50%. Broj fotografija iznosio je 16 hili. kom. prema 9,4 hilji., a povećanih slika 3,5 hili. prema 1,9 hili. Slike su izrađene u vlastitom fotografskom laboratorijumu Putnika. U saradnji sa »Jugoslovenskim prosvetnim filmom« i »Jugoslovenskim privrednim filmom« izrađeno ie 2000 metara propagandnog filma i 500 metara novih kopija. Predavanja, organizovanja turističkih paviljona na stranim izložbama i novinska propaganda bila su, osim toga, glavna. sredstva kojim se Putnik služio i kojima će se, po svoj prilici, služiti i ubuduće.

Komercijalni rad društva sastoji se iz: prodaje voznih karata, bankarskog: i deviznog poslovania, prodaje turističke literature, Železničke reklame i organizovanja društvenih i

'paušalnih putovanja. Promet putničkim kartama bio je skoro,