Narodno blagostanje — dodatak

Акта 1935 1036) | 1027

Gotovina 2778 1.860 || 2.872 _ Menice „0039 | || 6874, || 10.959 Dužnici 5.005 8985 | 13.782 Blek | 334 160 888

"Рата ЊЕ

Шол па Кпј се 1,220 1,657 2572 "лог: po (сек. таб. 4.588 6.912 11.692 -Моуе. татоф — tek. Tači 1.517 2.417 4.328 = Ротенос! | 2.022 6.895 9.157 - Zbir | - | 9.297 17.881 97.744

Zbir novih sredstava iznosi 27,74 miliona. Prema prethodnoi godini ie povećan za 55%, a u odnosu ma 1935 je ravno utrostručen. Ulozi dostižu 14,26 miliona, prema 8,57 miliona u 1986, što znači da su za G6,5% veći. Obaveze prema bankama su prošle godine takode porasle sa 2,4 mil. u 1936 na 4,3 mil. kra{em 1937, a poverioci sa 6,89 na 9,15 mil. din: Po- prilici pola novih sredstava odnosno 13,78 ти. din. је plasirano u aktivne tekuće račune, a 37% ili 10,95, mil. u nićnice: Gotovina je za 1 mil. din. veća nego u 1986 i iznosi 2,87 miliona. Svi novi plasmani su sasvim kratkoročni i potpuno 'Bkvidni.

Za bančiau budućnost је neobično važna činjenica da su i "ртозје godine gotovo sVa njena preduzeća pokazivala pObolišanje rentabiliteta. U svom poslednjem izveštaju bančina uprava veli o njima: »Naše indastrije pokazuju u glavnom dobre rezultate. Šta više i one, koje su važile kao slabije, sredile su svoje prilike i osposobile se za uspešniji rad, a neke od tih industri{a, pored kamate, dale su u prošloi godini i dividendu. Naši angažmani kod parobrodarskih društava pretstavljiaju dobar plasman... Naše ajilirano preduzeće Slavonska. agrarna štedionica u Osijeku razvija se дорго«.

. Glavne bilansne рожејје Jadransko-podunavske banke za četiri poslednje godine ovako izgledaju:

~ Račun izravnania

Aktiva 1934 1935 1936 1937 u hiljadama dinara

Blagajna 2.669 987 407 780 Метсе 62.028 49.280 48:/750 41.502 Риге 16.169 11.588 10.732 0.586 Hartiie od vrednosti 94.151 26.474 26.995 26.492. Vrednost penz. fonda — 2.551 2.503 2.468 2.167 МероКге този 28.577 98.262 27.670 271176 Ostave i garancije 117.114 111.477 118.591 135.208 »Novi poslovi« == 9.297 17.881 27.744

Рачуа | Glavnica 11.000 11.000 11.000 11.000 Prioritetna glavnica — 13.000 13.000 13.000 Rezervni fond = 0 39 100 Penzioni fond 2,551 9.503 2.468 2.487 Еопа гапћ репг. 500 500 500 500 Ulozi na knjižice 19.580 14.630 13.390 19.707 Uloži po tek. rač. 7.406 5.044 4.195 3.435 "Текис! — Banke 17.713 10.016 8.589 7.725 Роуепос! 77.324 61.502 59.549 57.268 »Novi poslovi« = 9.297 17.881 27.744 Čista дођи 71 193 378 ''280 Obrini kapital 136.145 197.686 130.985 136.947

Zbog priliva »novih sredstava« 1 ођтт Карта! газте. Krajem 1937 bio, je za oko 5,25 mil. veći nego u prethodnoi :godini i iznosi 136,25 miliona, od čega otpada 108,5 miliona odnosno 79,6%/o na sredstva iz »Sstarog poslovanja«. Kao što је već spomenuto, glavnica iznosi 24 пибопа, од Сета otpada 13 miliona. na prioritetnu glavnicu. Rezervni fond je iskazan sa 100 hiliada, Od čiste dobiti za prošlu godinu 260 hili. din. se unosi u novi fond za dividendu po-prioritetnim akci{ama. ·Banka ima i dva penziona fonda, koji iznose ukupno 3. mil.

dinara. Tuda sredstva iz »starog poslovanja« bilansirani su:

sa 81,19 mil. prema 85,72, mil. u. prethodnoi i 122,09, mil, din, krajem 1934. Od toga otpada na stare uloge samo 16,14 mil. dinara. Banka je i u prošloj godini, izlazeći u susret svim opravdanim zahtevima smanjila svoje obaveze prepBia starim ulagačima za 1,56 mil. Pored smanjenja obaveza po ulozima, ona je u srazmernoj meri smanjila i svoje obaveze kod re-

eskontnih poverilaca. Inače, u toku poslednie tri godine. sta--

rim ulagačima i poveriocima je isplaćeno ртеко 30 ту: dinara. »Poverioci« iznose 57,27 mil., a pasivni tekući računi (banke) 7,72 mil. dinara. ;

Ako: izdvoiimo »nove poslove«, vidimo da |e nešto пзаhie od pola obrtnog kapitala plasirano u menice i aktivne tekuće račune, jedna četvrtina u nepokretnosti i jedna četvrtina u hartije od vrednosti. Krajem 1999, kada je obrtni

kapital Jadransko-podanavske banke bio najveći (806 miliona. prema 136 mil. din. u 1937), na dužnike i menice otpadalo. je

oko 66% obrtnoz kapitala, na hartide od vrednosti IG%oD i na nepokretnosti 12%. To znači da su dužnici i menice nailače reducirani. Preko računa hartija od vrednosti knjiženo

je i bančino učešće u raznim industriiskim, parobrodarskim ı

druzim preduzećima. Što se tiče nepokretnosti, one. su · ĐOslednjih godina usled preuzimanja izvesnih obiekata od dužuika i povećane. Uprava napominie u svom poslednjem izveštaju, da se za ove od dužnika preuzete nekretnine avlija živlii interes, tako da postoji nada da će se znatan deo Već u .toku ove godine moći realizovati. To .će takođe ubrzati likvidaciju »starih poslova«.

Račun gubitka i dobitka

Rashodi 1934 1935 1936 1957. : u hiliadama dinara Troškovi 2.499 3.174 9.762 · 2.715 Porezi ı takse 654 605 479 41. Kamate 4.844 3.963 3.049 3.611 Otpisi 9 — — 574 Čista dobDit · — 195 373 286"

Ретов | Kamata 5.091 37660. 3.958 3.486 Ртоу је 1 газт 1.459 2124 2.174 2.058 Мероктге този 12587 1.278 1.076 1.149 Napl. otip. potraž. -— — — 657. Prenos dobitka — 71 155 250 Zbir prihoda 8.087 7.936 6.663 7.598

Pasivna kamata iznosi 3,6 miliona i veća је za o26 Bili. nevo u prethodnoj godini. To je posledica priliva »novih« tudih sredstava. Interesantno je da su izdaci za kamatu čak za 195. hili. din veći od aktivne kamate. To dolazi otuda, Što Banka dvama svojim preduzećima nile uopšte računala kamatu, da bi im omogućila budući siguran rentabilitet. “Por ie тега Која istovremeno pretstavlia i unutrašnje jačanje same banke. O)tpisi iznose 574 hili. din. To ie više nego nadoknadeno mprihodima od naplate ranije otpisanih potraživanja (657 hili.) Prihodi od nepokretnosti su nešto porasli, ali su po prilici za jednak iznos provizije i razni prihodi manji. Uprkos proširenom obimu posla, troškovi su nešto reducirani.. Banka ie uspela da i 1937 godinu zaključi sa dobitkom. Uopšte svi bilansni podaci ukazuju ma to, da ie prošla г0dina zaista značila | na. bolje.

U upravi su 2. 2:: Р-т Седеол. Dunderski, (pretsednik), Svetozar, Gođevac O) d-r Svetislav, Šumanovć. Dragutin Prica, Stevan Karamata, Avram Filipović, Lazar Ladević, d-r Božo Čerović, Stevan Tubić, Milan Mih. Ste--

Panović i d-r Miloslav, Radivović., U nadzornom odboru su.

gp. «а: Р-т Сизбау OGregorin. (pretsednik), „Josif Stojanović (potpretsednik), Ivan Berić, Svetislav Jovanović, Dragutin Dimitrijević i d-r Strabinja Banović.

| 1 || |

_____-____ | - Ona