Narodno blagostanje — dodatak

2

Otpis nemnapl. ipotraž. 9 — 600 982 Spec. rezerva = = | 1.400 Dobitak 1.481 1.900 1 91904 2.792 Dobitak Prenos 204 181 125 30 Šećer i ostalo 38.810 29.418 37.223 64.853 Od efekata — — = 24 Мар!. оћр. рог. 3 6 — a Zbir 39.617 29.605 37.348 66.935

Ogroman porast proizvodnje nije toliko ostavio traga u računu izravnanja, koliko u računu gubitka i dobitka. Bolja godina u pasivi bilansa odmah se opaža, pošto su ostvarene ove rezerve, tako za kursnu razliku od 1.7 mil. din. i specilaini rezervni fond od 1.4 mil., kao i oporezovana rezerva od 395.000 din. Oblasni savez reparskih zadruga u Smederevu vodi protiv fabrike spor od 1.8 mil. din. ] ako on još nije konačno rešen a izgledi za fabriku nisu nepovolini uprava je predložila da se rezervišu 1.4 mil. din. za svaki slučaj. U пајvećoj meri u pasivi porastao је fond amortizacije za 4.6 mil. na 22.6 mil. din. Glavnica sa 30 mil. din. i ostali fondovi ostali su nepromenjeni. Celu ogromnu kampanju, dosada naiveću, društvo je svršilo ne upotrebivši kredite koliko u slabijim kampanjama u 1936 i 1937. Prema 1936—39 godini роverioci su porasli neznatno, sa 24 mil. na 25 mil. din. Odnos izmedu sopstvenih i tuđih srestava je i dalje povoljan, u DOslednjoj godini još nešto povoljniji nego što je bio u ranijim, zbog obrazovanja novih fondva i jače dotacije amortizaonom fondu. U minuloj poslovnoj godini popravio se dalji odnos između sopstvenih sredstava i investicija. Vrednost ovih

дтпозНа је 55 mil. din. prema 54,8 mil. din. u 1938/39 g. i 54,4.

mil. u 1937/38 g. Kao što se vidi vrednost investicija samo je malo porasla. To je s obzirom na jaku konjunkturu dokaz, da su one još u odličnom stanju i da su sposobne da izdrže i naiveći stepen iskorišćavanja. U prošlogodišnjoj analizi izraZili smo mišljenje, da je fabrika u zaostatku sa zmortizacijom. Iskustvo pokazuje da su investicije još u odličnom stanju, ali da su s obzirom na veliki stepen iskorišćavanja, potrebni veliki otpis. Svakako da su otpisi za vreme slabijih godina bili manji nego što su trebali da budu. Ali u to vreme investicije nisu ni iskorišćavane u velikoj meri. Vrlo је Verovatno da će potreba za što većim otpisima paralemo da raste sa porastom proizvodnje. U aktivi imamo još tri važne pogzicije »dužnike«, »materijale i »roba«. Dužnici su, sa 18,5 mil. din., nepromenjeni prema prethodnoj godini, ali veći nego u 1936/37, kada su iznosili 17,7 mil. i 1935/36 sa 15,6 mil. din. Oni nisu porasli u srazmeri sa poslovanjem, što je verovaftu5 u vezi sa odličnim likviditetom sel:aka. Zahvaljujući poslovnom uspehu uprava je mogla da rasčisti pitanje starih nesigurnih dužnika otpisom od okruglo 1 mil. din. Tu se radi o velikom broju većim delom sitnih potraživanja od zemljora:nika, čija je nenaplativost već utvrđena. Zaliha matarijala je žsa 8,7 mil. din. veća, nego što je bila u prethodnoj godini, kada je iznosila 7 mil. din., a naročito u jakoj meri porasla je zaliha robe sa 2 mil. na 8 mil. din. To je prirodna posledica znatno veće proizvodnje.

Kraiem 19839/40 poslovne godine na investicije je otpadalo 62% cele aktive, daljih 90% na dužnike i po 8% na robu i materiial. Ostale pozicije nisu značajne. Hartije od vrednosti iznosile su 768.000 din., prema 8.000 din. gotovina 128.000 prema 96.000 i prelazne stavke 454.000 prema 982.000 din.

гаса II ON O O O

U sledećoj tabeli upoređeni su podaci o prihodima -d proizvodnje i o konačnom rezultatu poslovanja za poslednjih trinaest godina (u mil. din.):

Godina Bruto prihod Amortizac. Čist dob. Gubitak 1927/28 65.70 2.93 5.38 = 1928/29 75.19 9.44 3.84 = 1929/30 63.05 280 = 0.12 1930/31 55.40 2.35 0.12 1931/32 46.90 9.98 _ 0.207 1932/33 35.40 0.16 = 1.35 1933/34 17.50 0.15 = 5.43 1934/35 8.53 9:81 = 12.50 1935/36 44.09 2.99 0.920 ___ 1936/37 38.81 2.31 1.27 == 1937/38 29.49 2.40 172 = 1938/39 37.99 3.83 2.17 1939/40 64.85 4.64 2.79 _

Za poslednjih jedanaest godina dobitak na fabrikaciji ni u jednoi godini nije bio veći nego u poslednjoj, sa 64,85 mil. din. prema 97.2 mil. u 1988 g. No čist dobitak nije u istoj meri porastao, pošto su se povećali troškovi — delom zbog predostrožne poslovne politike uprave koja je vrlo bojažljivo stvarala rezerve i povećala otpise, a drugim delom Zbog DOvećanja poreza koji su se utrostručili sa 700.000 na 2 mil. din. Povećanje poreza donekle se može objasniti porastom proizvodnje, a naročito prodaje. Ali dobitak koji je najvažniji sa poreske tačke gledišta, nije se povećao u takvoj meri da bi mogo da opravda tai ogroman skok poreze. Već smo рошеnuli, da je procenat šećera bio manji nego и ргебћодпој 2dini, što ie takođe nepovoljno uticalo na proizvodne troškove. Uz to su skočile nadnice kao i cene pogonskog materijala. Ali i uprkos svemu tome uprava je bez velikog obzira na trenutni interes akcionara povećala otpise, koji su sa 4.6 mil. din., i ako se tome doda otpis sumnjivih potraživania 5.6 mil. din. najveći otkako postoji fabrika. Svakako je u prvoj pslovnoj godini, koja je posle dugog niza godina stagnacije opet bila povolina, opravdano, pa čak i potrebno da se povećaju оћр: 51.

Dobitak od 2.8 mil. je nešto veći nego::u prethodnoj godini, kada je iznosio 2.2 mil. din., te je za dividendu odtređeno 7. za 1% više nego u prethodnoi godini. Prenos dobitka sa 30.000 din. ostao je na nivou prethodne godine.

Pretsednik upravnog odbora je ge. Mihailo L. Đurić, a članovi su: Adolf Minh, Bogosav Kučera, dr. Lesić, dr. A. Šaner, Frania Navratil, dr. Franja Brubec, Antun Mostahinić i inž. Franja Zajić. U nadzornom odboru nalaze se g.g.: Vačlav Vitak, Bogosav Tonuk, Bogosav Boukal i Dušan Ristić.

читајте наше Анализе биланса |

Пе