Narodno blagostanje

Смаост ага!

Mnogobrojne su potrebe kulturnog čoveka, počev od hrane pa do umefnosti. Jedan deo tih potreba podmiruje se dobrima, kojih ima u neograničenoj količini, a drugi, mnogobrojniji, dobrima i uslugama, koja se ne mogu nabaviti bez žrtava. Te potrebe primoravaju čoveka na privređivanje. Najveći deo ljudi najveći deo svoga života posvećuje privređivanju. Ekonomska delatnost ie glavna sadržina čovečjeg života. Covek |e pre svega ekonomsko biće.

Prema ekonomskom čoveku razno su se ophodili razni mislioci i vlastodršci. Jedni su ekonomsku stranu čovečjeg života oglašavali za porok, drugi su je ignorisali, treći suzbijali. Ali je molitva „Oče naš“ stavila ekonomski život na prvo mesto, učeći čoveka, da se moli za „nasušni hleb“ pre svega. Demokratija smatra ekonomsku stranu čovečjeg života za politički najvažniju činjenicu. Sociialni proizvod i njegova podela međ građane glavni su faktori nacionalnog blagostanja.

Na paroli „podizanje narodnog blagostanja“ izabran je g. Huver za predsednika Severno-Američkih Država, a sa istom parolom izašao |e g. Tardjeipred „ francuski parlament.

Ne živi se od intriga, taktike, deklamacija, dobivenih pobeda, konkursa lepote, lilmova i sevdalinki, već od proizvodnje.

„Narodno Blagostanje“ je za kult narodnog blagostanja. Njegov je zadatak, da idejno doprinosi podizanju narodnog blagostanja.

„Narodno Blagostanje“ pokazalo je u toku 1929. god., kako ono razume taj svoj zadatak. Po odzivu sudeći ono je naišlo na puno odobravanje od strane čitalaca. Uredništvo smatra ipak za dužnost da istakne da је znatan deo njegovog programa ostao neostvaren. Mnogobrojna aktuelna pitanja koja su se dnevno pojavljivala, menjala su i naš prvobitni program. Mnoga manje aktuelna ali ništa manie interesantna i važna pitanja, morala su biti odlagana. Tako je n.pr. o javnim finansijama pisano vrlo malo a isto tako o carinskoj politici. Socijalna pitanja takođe nisu mogla doći do izražaja. Saobraćaina takođe. „Narodno Blagostanje“ staraće se, — u koliko to do njega zavisi, — da kaže svoje gledište na sva aktuelna socijalna pitanja. Ono obraća pažnju čitalaca na sledeće radove, koji će biti objavljeni u toku iduće godine:

1.) Zbog čega nije valjala naša demokratija? — 2.) Korporativno (esnafsko) uredjenje države. — 9.) Poljoprivredna kriza kod drugih naroda i kod nas. — 4.) Istorija poreske tehnike i poreskog morala kod nas. 5.) Odgovornost organa akcionarskih društava i naše pravosudje. — 6.) Pravo i privreda. — 7.) Sudija i advokat. — 8.) Suzbijanje partija u francuskom i engleskom parlamentu. — Naš urednik g. Bajkić sredjuje uspomene na carinski rat izmedju Srbije i Austro-Ugarske 1906 god. Kriza aneksije Bosne;.i Hercegovine, koju mnogi istoričari obeležavaju kao početak našeg oslobodjehija, dremgpa je etapa. Prva ie carinskiirat ı 906. god. Dok se o periodu 1908 god. suviše mnogo pisalo, dotle |e ovaj jugoslovenski svetski istoriski dogadjaj ostao gotovo nerasvetljen: s jedne strane namerno, a s naše ıi osustvu podataka, jer је naša celokupna diplomatska*arhiva iz tog vremena potpuno uništena. Naš urednik, koji je bio član srpske delegacije na Baliplacu 1905 i 1906. god. sačuvao je svoju arhivu i namerava da je objavi u vidu uspomena.

Pretplata za „Магодпо ВЛагозћапје“ za 1929 софи (и Којој je izašlo svega 47. brojeva) izmosi 240.— Фпага, а ха iducu celu go= dimm (52. broja) 280.— dimaxva. |

Da bismo olakšali prefplai·micima slabije Кироупе smage, a 'oji se me imkteresujum za amalizu bilamsa, odlučili smo da amalize Њ:lazmsa izdwojimo zao dodatak a da pretplatu па „Махтодпо ВЛарозђавје“ bez log dodatka зризшто па 200.— Фил. (ili 50.— dim, izomesečmo).

Molimo preiplatmike Кој пе žele amalizm bilamsa, da mam to

dostave. UREDNIŠTVO