Narodno blagostanje

16. април 1932.

cionalna. Nastala je ponuda dolara iz Pariza ne зато па Раriskoj, već i u drugim evropskim berzama. I tako je došlo dotle, da dolar već nekoliko dana prema francuskom franku stoji ispod donje zlatne tačke. To je izazvalo takođe ogromno uzbuđenje u Americi, jer je ogromna ponuda dolara iz Francuske dala maha zaključku, da Francuska vrši ofanzivu protiv dolara što se u ostalom ne prebacuje prvi put Francuzima. U amerikanskom parlamentu pale su teške reči na račun Francuza. Član pret· stavničke kuće Daj rekao je da Francuska nije više prijateljska zemlja. Ona je zaboravila, da smo mi došli da spasemo Evropu, a naročito nju, za vreme svetskog rata. Francuzi na to odgovaraju, da oni nemaju nikakve veze s tim, što je jedan opskuran list doneo jednu difamirajuću belešku; da oni nemaju račuha da obaraju dolar pošto je to čisto zlatna valuta i da slabost do-

lara dolazi od vesti iz Amerike o velikom deficitu i teškom eko- |

nomskom stanju. Na to odgovaraju Amerikanci, da će francuski budžet pokazati još veći deficit prema tvrđenju samih Francuza, a da se na ustima svih Francuza nalazi reč kriza, pa ipak zato niko ne baca francuske franke. Oni poručuju dalje Francuzima da će se ovaj treći napad na dolar razbiti kao i prva dva s obzirom na to, da pored drugih ostalih povoljnih okolnosti Ametika ima 40% celokupnog svetskog zlata (4396 miliona dolara). Sasvim je sporedna stvar, da li su Francuzi vršili atak ma dolar i Englezi na amerikanske papire. Jedno |e van sumnje naime, da se to oboma ljuto osvetilo.

Pariska berza je u ponedeljak imala malu reprizu hose

(svakako uz službenu pomoć, a da bi se dokazalo da je madam

Hanau kriva za besu). Ali je u utorak opet nastupila besa i to i u Parizu i u Londonu pod uticajem Njojorške berze.

U Nemačkoj je 12. aprila prvi put otvorena efektna berza posle 7 meseca pauziranja. Bila je teška i duga. borba dok su se svi faktori saglasili na ponovno otvaranje berze. Ali je već prvi sastanak doneo veliko razočarenje l- ako su za isti bile učinjene grandiozne fehničke i novčane pripreme. Bila je u stvar: potrebna u početku nova orijentacija, pošto je kod sviju papira sa nepromenjljivom kamatom putem četvrtog dekreta od 6. decembra smanjena kamata za 25%. Kursevi su bili na nivou na kome su se nalazili u poslednje vreme u privatnom prome{u. Ali ono, što je naikarakterističnije bilo za prvi sastanak, to je mrtvilo na berzi, osustvo svake volje za velikim poslom. Na kraju berze je više od 60 kurseva moralo biti izostavljeno zbog toga, što mije bilo nikakvog obrta i ako su za vreme berze pominjani i ponuda i tražnja. Pitanje o tome da li je dobro bilo što je ponova otvorena nemačka berza u ovim prilikama biće predmet jednog od specijalnih članaka, pošto ono postaje aktu-

. elnim sukcesivno u raznim zemljama napadnutim od krize.

Peštanska berza je takođe zatvorena, ali izgleda da ne postoji nikakva potreba za njezino ofvaranje i ako se na tome radi. Od mnogo stotina raznih akcija kojima se trgovalo na Peštanskoj berzi ostalo je još 100. Ko zna koliko će još ostati do otvaranja berze.

I poslovi na beogradskoj efektnoj berzi stagniraju. Preovladava besistička tendencija; u toku ove nedelje kursevi pokazuju sledeće kretanje:

8.: Ра 12: 13: 14, 6% Вега - 38.2 99. — J/. — 3675. 36:50 4% Agrarci — == ни 2790 7% Bler 4850. 248.— 4750. 48: — | 7% Seligman 99 ~ 59 9 2275 5200 2: % Ratna Šteta 223—— 221—— 22250 — = Narodna banka — 4730.— 4730.— — Agrarna banka 230— 229.—" 22950 229— 230—

6% Begluci su kroz čitavu nedelju popustili — od 38.25 na 36.50, ali je obrt u ovim papirima sa 375 hiljada dinara pored obrfa u Ratnoj šteti bio ove nedelje maksimalan. 7% Investicioni zajam uopšte nije trgovan. Kod ratne štete terminskih poslova ove nedelje nije bilo, ali je znatno smanjen i obrt u prompt robi, koji dostiže jedva 600 hiliada dinara. Naši 7% do-

"НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 255

larski papiri su fakoeđr labavi, kao posledica opadanja njihovog kursa u Americi, ali ipak je kurs 7% Seligmana otporniji i za 3.5 do 4 poena skuplji od 7% Blera.

___Akcije Narodne banke su trgovane po kursu od 4730.za 47 hiljada dinara, a one Agrarne banke po 220.— do 230.— za 187 hiljada dinara. Ukupan obrt je ove nedelje iznosio 1.84. miliona prema 2.17 miliona u prošloj.

Na beogradskoj deviznoj berzi iznosi obrt iz ove nedelje

2.06 miliona prema 2.54 milona u prošloj. Najviše je trgovano

u devizi Prag za 435 hiljada, Njujork za 348 hiljada i t. d. ZAGREBAČKA BERZA

Novčano tržište. Član 5. predloga zakona o zaštiti zemljoradnika ponovno je uznemirio ulagače. Čak i one koji su do

sada bili potpuno mirni. Naime ulagači se boje da bi i nji-

hov zavod, ako ne danas a:ono sutra mogao poslužiti fim paragrafom i proglasiti u neku ruku moratorij. Pored toga postoji

ioš uvek opasnost da novčani zavodi uloške koje su plasirali

u zemljoradničke dugove tako lako neće videti natražč. Devizno iržište. Narodna Banka daje dnevno najviše 100 hiljada dinara. Mogućnošću da udovolje svojim obavezama

prema inozemstvu polaganjem dinara na zatvorenim računima.

kod naših banaka služi se samo jedan dio uvoznika. Ostali čekaju. Čehoslovačka je već poduzela represalije i naša potraživanja stavila pod sekvestar. Intervenirala je i Italija. Prema tome današnje stanje na deviznom tržištu teško da će se moći održati i biti će potrebno pokušati nove korake.

Državni papiri. Promet u Šteti znatno varira. Jednog dana bude zaključaka i za milijon dinara a drugog dana ni jedan dinar. Kurs je poslednjih dana nešto u popuštanju.

Kod dolarskih papira promet je još uvek znatan, Međutim ipak'izgleda da je prošlog tjedna bio rekord. Kursevi znatno osciliraju. Od 54 pre nekoliko dana 7% Blair bio je pao na 41.5. Polovinom tjedna opet.se je popeo na 49—50.

РОБНО ТРЖИШТЕ Пшеница На светском тржишту тенденција је стално чврста. После најниже цене пре три недеље од 50 доларских центи за бушел, она се стално поправља. Беса је била изазвана изјавом претставника америчке владе да ће она форсирати продају своје пшенице. Међутим, после су дошле изјаве прет-

седника Фармборда да се неће вршити никакве демпинг про-

даје, што је зауставило бесу. Хосистички фактори ове недеље били су извештаји о неповољном стању усева, затим повећана тражња Француске, Италије и Немачке и смањење америчких видљивих залиха за преко 6 милиона бушела. На чикашкој берзи пшеница је нотирала 12. ов. мес. за термин мај 61 доларски цент за бушел.

На домаћем тржишту пшенице цене су ове недеље нешто ослабиле. Разлог за то лежи у великој куповини жита са стране млинова у првим данима слободне трговине, тако; да је сада понуда много већа него тражња. Цена је просечно за горњо-бачку и потиску робу 132 динара, а за сомборску

и банатску 130 динара, према просечној цени од. 134—136

прве недеље слободног промета. _ » Стока“. Тржиште стоке било је код нас и ове недеље без икаквих већих промена. Догони су додуше били врло слаби због

великих поплава, али то није ни најмање деловало на цене.

Оне. су остале исте. Једино су скочиле за 0.50—1 динара по

кг. за телад за увоз у Аустрији, јер нам је за ову недељу

био контингент телади нешто повишен услед повећања тра-

жње у Бечу и нешто. чвршћих цена. Иначе су на бечком тр-.

жишту цене лабаве, и износе за свиње 1.15—1.25 шилинга, а за волове 0.70—1.10 шилинга.

Код нас су се цене кретале за свиње 5—6 динара, док.

су цене волова за прима робу биле 4—6 динара, а за слабију 2 и по до 3 динара, · 0