Narodno blagostanje

30, јули 1932.

Dr. Ivo Belin — Zagreb:

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 483 _

KONVERZIJA ZEMLJORADNIČKIH DUGOVA ı NAŠE NOVČARSTVO

Moj predlog „Konverzija zemljoradničkih dugova” objavljen u „Politici” polovinom maja ove godine nosio ie i podnaslov „Sanacija naših kreditnih prilika”. Ргоblem razduženja zemljoradnika dotično konverzije zemlioradničkih dugova, danas je gotovo aktuelniji radi stanja i prilika u našem novčarstvu nego kod zemljoradnika. Jer zemljoradnik je dobio zakon koji mu daje mira za 6 mjeseci i koji će se produljivati. Konverzija zemljoradničkih dugova sa gledišta interesa zemljoradnika može biti u tome da se kamatnjak za već postoijeće obaveze zemljoradnika ograniči i da se rok olplate predvidi na dugi niz godina.

Nemoimo se varati, problem konverzije zemljoradničkih dugova bitno tangira ozdravljenje i normalizaciju prilika u najvećem djelu našeg novčarstva. A sređivanje naših općih privrednih i finansijskih prilika moguće |je jedino onda ako naše novčarstvo ponovo konsoldiramo i izgradimo.

Naši novčani zavodi, naročito manji i srednji, kreditirali su zemljoradniku u raznim lIormama iznos koji se cijeni na 2—3 milijarde dinara. Ti krediti, po tormi mjenbeni, dakle kratkoročni, po svojoj suštini dugoročni su. I bez propisa zakona o zemljoradničkom kreditu, te 2—3 milijarde dinara, koliko duguje zemljoradnik novčanim zavodima, bilo bi nemoguće naplatiti iz razloga koje svi znamo. Nesreća |e kod nas što nismo poklanjali nikakove pažnie izgradnji sistema dugoročnih kredita. Novčani zavodi davali su zemljoradniku i kredite za nabavku zemljišta iz kratkoročnih sretstava. Ne samo dugoročne angažmane kod industrije nego i dugoročne angažmane kod poljoprivrede finansirali su naši novčani zavodi u glavnome ulošcima. Mi imamo novčanih zavoda naročito u Vojvodini i Srbiji, koji su do 90% uložaka plasirali u kreditiranje zemljoradnika. Danas su gotovo svi ti krediti zamrzli.

Teškoća našeg novčarstva dolazi dobrim dijelom od toga što su ulošci u znatnom djelu plasirani u dugoročne angažmane. U državi sa izgrađenom novčanom organizacijom, kreditiranje poljoprivrede naročito dugoročno vrši se iskliučivo sretstvima koja se dobivaju plasiranjem hipotekarnih obveznica. Kako je za te obveznice predviđen jednaki amortizacioni plan kao i za otplatu podjelienih kredita, nema velike opasnosti za novčane zavode koji se bave tim poslovima. Kod nas, s obzirom na činjenicu da se sretstva koja se svakog časa mogu ofkazati plasira|{u u angažmane koji se mogu likvidirati tek za nekoliko godina, bilo je jasno da će iednog dana doći do poteškoća, moratorija i sličnog.

I da nije bilo pada funte, do loma kod našeg novčarstva

moralo je doći iz jednostavnog razloga što su se kratkoročni depoziti plasirali u dugoročne.

Konverzija zemljoradničkih dugova gledana sa općeg gledišta, a ne samo sa uskog interesa poljoprivrede, mora pored olakšanja tereta zemljoradnika da omogući novčanim zavodima realizaciiu njihovih potraživania prema seljaku kako bi onda i oni mogli biti u stanju da udovolje eventualnim zahtjevima svojih ula-

gača. Pogreške koje su činjene već dugi niz godina i moj

koje su se sada pokazale latalnim, treba ispraviti ako nećemo da se prilike našeg novčarstva |oš Više poсог5аји. Ne radi se kod konverzije, koju ja zagovaram, da se spasu dubiozna potraživanja novčanih zavoda nego samo da se omogući realizacija zamrzlih tražbina. Ban. štedionice, pre nego što od pojedinih novčanih zavoda preuzmu obaveze zemljoradnika, najprvo će ispitati u kojoj su oni relaciji prema njegovoj imovini. Ako su tu slučajevi faktične prezaduženosti, naravno da će najprvo pokušati napraviti aranžman sa vjerovnicima

upogled redukcije dugovanja. U protivnom, kod takvih slučajeva neće doći do konverzije. Ukoliko se ne misli .

u ovakvim slučajevima na zakonsku redukciju dugova. Nu to su već specijalna pitanja koja sa načinom same konverzije nemaju mnogo zajedničkoga.

Konverzija zemljoradničkih dugova mora srediti i prilike kod novčanih zavoda koji su najveći dio uložaka plasirali u polioprivredu i koji su iznosi danas zamrzli. A da će to biti i sutra i prekosutra o tome ne treba tek raspravljati.. Najmanje dvije trećine naših novčanih zavoda stoji i pada sa konverzijom zemljoradničkih dugova. Ako ta konverzija ne bude uopće izvršena ili ne tako da novčani zavodi mogu na neki način doći bar do onog dijela svojih potraživanja kojeg traže ulagači, gOtovo čitavo naše novčarstvo, naročilo u provinciji doći će pod udar člana 5 Zakona o zaštit zemljoradnika.

Konverzija sa isplatom u gotovome poverioca zemlioradnika ne dolazi u obzir. O jednom zajmu za takove ili slične svrhe nema ni govora. A ipak treba naći jedan izlaz. Predlozi koje su izradili Udruženje poljoprivrednika dunavske banovine i Udruženje banaka u Vojvodini mogu se okrstiti kao čisto inflacionistički jer oni predviđaju porast орбсаја — bilo to u formi bonova ili državnih nota — za čitavu protuvrednost konvertiranih. dugova. Dakle fo bi značilo porast opticaja za 3—-4 milijarde dinara već prema tome koliko iznose dugovi koji bi se konvertirali.

Ja sam gledao da nađem jedan posredovni predlog, da se naime konverzija izvrši izdavanjem amortizacijonih obveznica-rasteretnica. Te obveznice-rasteretnice, da bi se time osigurao što povoljniji kurs, morale bi imati neke naročite privilegije. Ovdje se radi ne samo o tome da se pomogne zemljoradniku nego da se nađe izlaz iz novčane krize i da se naše novčano tržište doOvede ti stanje gde će ono biti glavni oslon i stub пазе privredne djelatnosti. A da se novčanim zavodima om0ogući da se rasteretnice po potrebi i unovče, predvideo sam naročiti privilegij u stvari širokogrudnog јотђагdiranja kod Narodne banke. Pti formuliranju moga predloga vodio sam mnogo računa i o nastojanjima drugih privreda da za zamrzla potraživanja svojih novčanih zavoda nađu likvidna sredstva kako bi opet novčani zavodi mogli udovoljiti zahtjevima ulagača. Jer ulagači se mire samo promptnim isplatama.

U br. 20 Narodnog Blagostanja podvrgnut je kritici predlog o konverziji zemljoradničkih dugova kao