Narodno blagostanje

30. apr 1935,

"u prethodnoj nedelji, dakle za preko 1 mili{ardu manje. Iz ovih

brojeva vidi se da je bekstvo od belge uzelo ogromne razme-

:re. Karakteristično je, da se lombard kod novčanične banke povećao za više od 1 milijarde u toku 1035 godine, od čega najveći deo otpada na. mart. Menični portfeli takođe je porastao “ва 3,3 пи атде па 4 пи јагде franaka, Vladine mere, koje su usledile 17 marta, ograničavaju pošiljke novca u inostranstvo i zabranjuju privatnicima kupovinu zlata. One su imale za poslediću zastoi u navali na banke koje na duži rok to, ne bi mogle izdržati. Banke su na jednoj strani izgubile uloge, koji su plasirani od publike velikim delom u razne hartije od vredno- 54. То је izazvalo poboljšanje kurseva, što je bankama donelo sa druge strane koristi, pošto imaju velike stokove. Preovlađuje mišljenje da će Belgija sniziti vrednost valute; ne zna se još da li putem devalvacije ili napuštanjem zlatnog važenja. Engleska je već preduzela mere u vidu povećanja carina. Ona misli da će Belgija prići sterlinškom bloku.

— Ulozi na štedniu kod svih naših banaka i štedionica iZznosili su u decembru prošle godine 9,78 miliardi prema 9,66; 10,22 i 12,17 u istom mesecu prošlih godina.

— Belgija je donela zakom kojim se ovlašćuje nacionalno društvo za industrijski kredit, da može imdustriji, poljoprivredi i trgovini dati 500 mil. fr. kredita, bilo. neposredno, bilo puFem diskonta menica ovih preduzeća, koje se nalaze u drugim rukama. Za stvaranje ovih sretstava društvo će izdati 4% obligacije garantovane od države sa rokom 1 juli 1945. Kamatna stopa za ove kredite utvrđena je na 5.25%.

— Talijanska banka komerčiate završila je prošlu 90dinh sa dobitkom od 5.4 mil. lira. U izveštaju se napominje da kompenzacioni trgovački poslovi postaju za banku sve interesantniji. Veliko smanjenje dobiti prema 1933 (42.4 miliona lira) tumači se malom razlikom između aktivne i pasivne kamatne stope, kao i smanjenjem prometa.

_— Nemačka d. d. banka u prošloj godini odobrila je 95.000 kredita prema 118.000 u 1933. Najveći broj odobrenih kredita otpada na male do 300 mk. (37.4%), zatim od 301 do 1000 mk. 16%, од 1001 do 5000 mk. 22.4%.

— Vodeća francuska banka za finansiranje Banque de Paris et des Pays Bas zaključila je 1934 sa bruto dobitkom od 75.12 mil. franaka prema 101 u 1933. Po odbitku troškova čista dobit iznela je neznathu sumu od 788.000 fr. prema 25.26 mil. fr. u 1933. Najveće opadanje prihoda zabeleženo je u DOziciji državnih zajmova, akcija i obligacija: sa 23.66 mil. ir. u 1933 na 7.99.

САОБРАЋАЈ

— Ruzvelt је u jednoj poslanici kongresu predložio да se doprinosi pomorskim „društvima za održavanje poštanskih linija, smanje sa 30 na 3 mil. dolara кошко 5уатпо pretstavljaju efektivni troškovi prenosa. Vlada je pripravna da preduzećima isplati ji idiferenciju od 27 mil. dol., ali samo Жао subvenciju, kolju bi društva zahtevala.

— Od 1928 до polovine 1934 Sjedinjene Američke Države dale su pomorskim parobrodarskim preduzećima na ime subvencije 162.1 mil. dolara.

ЈАВНЕ ФИНАНСИЈЕ

— Skopljanska opština izvešće veće komunalne radove, koji će se finansirati iz zajma Državne hipotekarne banke od 36 mil. din. Predviđena je između ostaloga gradnja vodovoda, osnovnih škola i skloništa za nezaposlene radnike.

— Tuirski budžet za 1935 pg. je uravnotežen i iznosi 194 _ mil. turskih lira, za 10. mil. više nego u 1934 g., što je pro-

: uzrokovano većim izdatcima za industrijalizaci|u zemlje, melio___racije itd. Višak izdataka prema prošloj godini neće zahtevati “ povećanje poreze, jer je poreska snaga stanovništva po mišljeпји Min. fin. u međuvremenu porasla.

НАРОДНО _

БЛАГОСТАЊЕ Страна 219

— U 1934 g. prihod turskog monopola duvana, alkohola i soli bio je 30,2 mil. turskih lira prema 31,8 mil. u prethodnoj godini. :

— Uprava državnih dugova u Švedskoj odlučila ie da izloži upisu zajam. 21/ % od 50 mil. kr. sa rokom od 12 godina i emisionim iIkursom 96:/%. 15 |

— Posle zakona o davanju izvozničkih kredita od strane Narodne banke u Čehoslovačkoj u cilju veće mobilizacije 20tovine, vlada je podnela parlamentu i drugi projekt zakona о izdavanju blagajničkih bonova od strane države za isplatu liferacija. Bonovi će biti izdavani na G meseci u iznosu najviše od 600 mil. kr. Plasiranie bonova na tržištu zabranjeno je. Zakon predviđa takođe mogućnost produženja roka važenja i konverzije. | |

КРИЗА И КОЊУНКТУРА

— Portugalska vlada podnela je iparlamentu, Кој зе 82staje u ovoj god. prvi put posle osamgodišnje pauze, zakon o privrednoi obnovi zemlje. Vlada g. Salazara, koji je ujedno ı ministar finansija, uspela je da stalni deficit budžeta do 1928 god. pretvori u suficit merama štednje, reformom poreske poclitike i odvajanjem budžeta kolonija. Fundirani državni dug }e smanjen sa 7,45 milijardi eskuda na 7 milijardi a leteći dUgovi u iznosu od 2,1 milijardi su likvidirani (1 esk., = 2,5 din.). Po vladinom planu, koji se odnosi na petnaest godina, višak budžeta od poprečno 130 mil. esk. služiće za podlogu zajma od 2 milijarde esk. Služba zajma iziskuje oko 100 mil. sa koiom se svotom smanjuju u budžetu predviđeni iznosi za јаупе radove od 350 mil. Preostali iznos za petnaest godina preistavlja sumu od 3,75 milijardi. 700 mil. esk. stoje vladi na raspoloženju u likvidnim sretstvima. Ove svote ukupno preistavljaju 6,5 milijardi esk. Vlada svojim petnaestogodišnjim planom predviđa upotrebu OVOZ iznosa Za moderniziranje saoObraćaja, reorganizaciju vojske i mornarice, izgradnju zgrada, asanaciju gradova Lisabona i Portoa itd. Pored ovih ciljeva produžiće se melioracija zemilišta, što uglavnom pada u deјоктцо opština i pokrajina. Na ovom polju postignut ie odličan uspeh, što se najjasnije može videti na udvostručenom prinosu pšenice u 1934 g. (6 mil. mc. prema 3 ти. те. и 1926 god.). Portugalija, koja je još u 1926 god. bila zavisna od inostranstva u pogledu snabdevanja životnim namirnicama postala je u toku vremena u velikoj meri nezavisna.

— Broj mezaposlenih u Italiji polovmom marta bio je 055.533. Na: ijavnim radovima uposleno je oko 200.000 radnika.

— Švajcarska savezna vlada ipodnela je hitan zakonski predlog parlamentu, koji predviđa kontrolu cena onih privrednih grana, koje uživaju carinsku zaštitu ili su kartelisane.

— Opšti indeks cena ma veliko zagrebačke Radničke koтоте ш zlatu (1934 = 100) iznosio je m januaru O. g. 12 ртета 76 и кбот тезеси ртобје содтпе; indeks cena na malo 85 prema 80. Indeks #*noškova života jednoga radnika 80 prema 79 i radničke porodice 73 prema 80.

___Početkom druge polovine marta broj nezaposlenih u Francuskoj iznosio je 499.813 prema 350.656 u istom periodu prošle godine. |

— Broj nezaposlenih u. Austriji, koji su uživali pomoć, krajem marta iznosio je 327.662.

— Broj nezaposlenih radnika u Poljskoj u poslednje vreme znatno se povećava i dostigao je cifru od 520.200.

IZ POSLOVNOG SVETA:

Zborovi akcionaraskih društava.

30 mart. — „/Lučeaferul” d. d. zavod za štednju i kredit u Vršcu. — Tvomica gumenih proizvoda „Rekord” Josifa G. Čuljkovića: a. s, u Beogradu (Prethodan). — Jugoslovensko

Šeler__Bekman Feniks Сенк 4. а. и Zagrebu. — Srpska pri-