Narodno blagostanje

Страна 392

i 17 društvenih pravila. — Hrvatska sveopća kreditna banka

d. d. u Zagrebu, upis članova upravnog odbora Švarc Eugena

i d-ra Cuvaia Adolfa. — »Vrbas« rudarsko d. d. u Zagrebu,

upis člana upravnog odbora g. Hekenera Stjepana iz Zagreba..

— »Kroacija« osiguravajuće zadruga, upis promene čl. 7 društvenih pravila. — Propaganda d. d., prije Rudolf Mose d. 46 oglasni zavod, Zagreb, upis člana upravnog odbora g. Mautnera Grge. — Jugoslovensko Šel d. d. upis člana upravnog odbora g. Vojislava K. Petrovića iz Beograda. — Srpska banka d. d. u Zagrebu, upis člana upravnog odbora g. Berića Ivana: — Srpska štedionica d. d. u Plaškom, upis člana upravnog odbora g. Vukasa Marka. — Martinščica-Žurkovo d. d. za promet nekretnina u Sušaku, upis članova upravnog odbora g. g. Františeka Pavličeka i Nikole Koda. — Jugoslovenski film Warner Bross First National d. d. u Zagrebu upis promene čl. 27, 30 i 32 društvenih pravila.

Bibliografija: Inž. Bor. Stefanović — Kriza i oživljavanje nacionalne privrede i naša saobraćaina politika — Beograd 1936 —

str. 84 — cena 40 din. Inž. Bor. Stefanović objavio je svoju studiju o našoj saobraćainoj politici u periodu privredne depresije. Knjiga je podeljena na četiri poglavlia: u prvom se izlaže uticai krize na saobraćaj; u drugom razvoj saobraćajne politike u periodu depresije; treće je posvećeno uglavnom ispitivanju posledica naše saobraćajne tarifske politike, a četvrto sadrži predloge za oživljenje privrednog saobraćaja. Prikazujući ovaj interesantan rad, koji je izrađen sa dobrim poznavanjem materije i sa odličnom statističkom dokumentacijom, mi ćemo se zadržati uglavnom na pitanjima saobraćajne tarifske politike koja su naš časopis uvek interesovala.

Za ocenu položaja naših železnica od važnosti je, da one ne uživaju nikakvu subvenciju. Šta više, one su optereсепе 1 znatnim budžetskim rashodima koji nemaiu veze S eksploatacijom državnog voznog parka (izdržavanje Ministarstva

saobraćaja, plaćanje anuiteta za Južne železnice, otplata vici-.

nalnih železnica, plaćanje subvencija pomorskom brodarstvu i ribarstvu i 6. d)! Sem toga, njihov prihod opterećen je i vozarinskom taksom, koja je iznosila na robnom prometu 10%, a na putničkom: 15% bruto prihoda pa je početkom 1934 povećana još sa 5%. Svi ovi izdaci penju se godišnje na oko 300 mil. din. Oni su padali utoliko teže ukoliko se, usled privredne depresije, promet smanjivao, a sledstveno i prihodi. Da bi u ovakvoj situaciji održale finansijsku ravnotežu železnice su počele sa povećanjem tarifskih stavova i redukcijom ranijih povlastica u putničkom i robnom saobraćaju. Tako se još na samom početku krize osetila nesrazmera između cena železničkih usluga s jedne i kupovne snage s druge strane. Ona je tokom privredne depresije, ukoliko su sledovala nova povećanja tarifa, bivala sve veća. U vezi s ovim potsećamo na naše napise u br. 13, 17 i 48 iz 1934 godine iz kojih se vidi kako su rabadžiska kola postajala sve opasnijim konkurentom železnici i kako je sve veći broj građana bio lišen mogućnosti da se koristi ovim saobraćajnim sretstvom. Kada su posledice ovakve birokratske tarifske роlitike postale i suviše jasne, marta 1935 došlo је до najznačainijeg preokreta u našoj tarifskoi politici, na ime vozne cene za ·'putnike snižene su za 28% i uvedene povratne nedeline i praznične karte sa 50% popusta. Ispitujući dejstvo OVOg sniženja na finansijski efekat putničkog saobraćaja u 1935/36 pisac se slaže sa našim izlaganjima iznetim u br. 20 od ove godine. Izvesno minimalno podbacivahje prihoda pripisuje nepotpunosti sprovedene reforme, jer nije bila istovremeno rešena i komercijelno-saobraćajna strana prometa prema težnjama i potrebama putnika. Otuda je sasvim 'ispravan zakliučak pisca, da se gubici na putničkom. saobraćaju

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

1. __ Бр. 24

u periodu depresije :imaju pripisati našoj saobraćainoj politici: višokim tarifama i nepovolinom i nepodesnom saobraćaju. Saobraćajna politika išla. je u raskorak sa privrednim:

i finansijskim stanjem zemlje; rukovođena isključivo fiskalnim momentom ona je rđavo privredno stanje' činila još nepovoljnijim. Naimarkantnija mera za odbranu od uticaja privredne depresije na saobraćai, na ime povišenje tarifa »ne samo što nije imala uspeha, već je još i pogoršala Opšte stanje«. U istom pravcu delovale su i ostale mere kao što su: гедисјтапје saobraćaja, kredita za'· održavanje pruga, osoblja i njegovih prinadležnosti. Posledice ovoga ogledale su se u sve manjoj ekspeditivnosti i inicijativi; umesto da se služba komercijalizira, što je pretstavlialo težište napora inostranih železnica u periodu depresije, ona: se sve: više birokratižirala. Taj duh, kako lepo pisac primećuje, naročito se ogledao u

tome što je sve mere opravdavao svetskom krizom i Hjihove

neuspehe njoj pripisivao.

Knjiga g. Stevanovića odlikuje se jasnoćom i lepim stilom tako da se čita vrlo lako. Nećemo se prevariti ako kažemo, da je to najbolja stvar koja je napisana o našoj sa-

obraćainoi politici, te je kao takvu preporučujemo svakome

ko se interesuje ovim problemima.

PA3HO

— Услед немогућности продаје енглески рибари су бацили у море око 2 мил. харинга.

— Pretsednik Ruzvelt imenovao je bivšeg upravnika A. A. A., Čestera Devisa, članom uprave Federalnog rezervnog sistema, a Tolija (Toley), člana Giannini Eundation-a u Kaliforniji, upravnikom Ureda za zaštitu zemljišta.

Сваки напредак у производњи и употреби, сбе знање и сва искуства, што су их од године 1866 стекли специјалисти наше орга~

низације која обухвата цео свет, примењују се код фабрикације наших

GARGOVLE MASHBA

и дају им онај квалитет, који гарантује сигуран и економичан погон.

STANDARD — МУАСЦИМ

Oil Company of Jugoslavia Inc. SATDEB БЕОГРАД