Narodno blagostanje

| |

| | 14 |

7. мај 1938.

= -увозили би као владини агенти. Са млиновима, рафинери"јама и другим предузећима за прераду пољопривредних производа склопиће се уговор по коме ће добивати одре"Бене количине, док ће се производи, који се не морају гпрерађивати, давати велетрговинама а ове ће их даље предавати детаљистима. Сваки трговац водиће списак својих муштерија и недељно ће добивати одређену количину намирница. За свој рад они ће добивати унапред утврђену провизију, а робу ће морати продавати по сталним одреБеним ценама које ће бити у целој земљи једнаке. Да би у случају рата служба исхране могла одмах да почне са радом, у новембру 1937 влада је одредила 15 чиновника који имају да створе у заједници са месним властима на-

-рочите организације за раздеобу хране („зћадох огсалза-

бопо). У Лондону ће тај рад вршити Уред за исхрану. За време рата било је око 2.000 таквих организација са изврним чиновницима које су имале знатну власт. Главни циљ плана који се израђује, је да се створи еластична организација исхране, способна да становништву обезбеди довољну количину хране. | Образлажући буџет за 1938/39 министар финансија г. Сајмон је изјавио да су створене залихе пшенице и шеће-

· ра, које могу да подмире потребе земље за дуже време н _да је влада тиме завршила свој програм стварања залиха.

Kanada ima dva privredna Dpodručja, ledno iskliučivo polioprivredno i drugo industrijsko. O 0 Poslednjih сошпа роцортуке“ da je oštećena jakim sušama, kojima su izvrgnute perijske provincije, specijalno Alberta, Saskačevan i Mafitoba. Kolika je važnost ovih provincija po formiranje kanadskog bogatstva vidi se po tom što su one od 1910 do 1936 proizvele pšenice u vrednosti od 10,3 mili{ardi dolara. Pošto suše imaju uzrok ne samo u specifičnim atmosferskim prilikama koje su vladale u Severnoj Americi poslednjih godina, nego i u tom što je zemljište postalo osetlivije za sušu i kod nesmanje-

Borba Kanade protiv suše

nih oborina, bilo je potrebno da se izrade planovi borbe pro-

tiv suše. Tako је isto Lu SAD izrađen plan za očuvanje zem"ljišta, kome je glavna tačka da ublaži delovanje suše i evemntualno da ukloni nien uzrok. Federalna vlada u Kanadi donela je zakon o oporavlianiu prerijskih farmi i na osnovu njega izvršena su ispitivania samog zemljišta da se upoznaju uzroci suše i osetlivvost prema njoj. Povedena je akcija da se što veća površina zaseje travom, tako da vetrovi ne odnose zemlju kad se u letu sasuši; organizovana su udruženia sa zadaćom da sade šume, a država ie besplatno delila sadnice; farmerima se preporučuje da ne zadiru plugom u prerije koje još nisu uzete pod kulturu.

Drugi deo programa je u navodnjavanju. Poteškoće izvođenia njegovog poliču otud šio velike reke koje protiču 'ovim provincijama dovlače vodu iz Roki Mauntins, tako da su bez pritoka i zbog toga se ne može navodnjavati drukčije пето да зе сгре уода iz ovih reka, što znači da se зато пајbliža okolina reka može oteti od suše. A ovakvo navodniavanje je uvek skuplie, tako da se mnogi planovi moraju odbaciti iz tog razloga. Zato se program za sada zaustavlja na tome da u ovim provincijama osigura od suše bar onaj minimum zemljišta na kom će se proizvoditi u prvom redu za domaće potrebe. Prema tome ne predviđa se zasada navodnjavanje kojim bi se povratila negdašnia plodnost ovih provincija.

Pored navodnjavanja, program borbe protiv suše sastoji se u tom da se sačuva vlaga u zemlji koja potiče od snega. Akcija se vodi u dva pravca. Šire planove konzerviranja vlage izvode opštine, a posebno farmeri, svaki za svoje potrebe. Kod izgradnje. opštinskih. planova učestvuje država, a farmeri rade po privatnoj inicijatiyi. Da bi se ona potakla, država deli

HAPOJIHO BJIAFOCTAFbE

Страна 297

potporu od 70 do 150 dolara prema obimu radova. Kopaju se bazeni u koje se kanalima dovodi voda od otopljenog snega i konzervira. Za veće planove konzerviranja vode daie se pomoć do 350 dolara. Do kraja oktobra bilo je predano 9.369 molbi za pomoć, a od preduzetih programa ostvareno je 3.000. Opštine konzerviraju vodu u ravnicama Које do sada misu obrađivane i parcelišu ih, pa zatim naseliavaiu farmere iz daljih krajeva, kod kojih su takve prilike da ie упо teško izvesti ma koji plan konzerviranja vlage.

Izvođenie ovih planova ireba da osigura minimum ргоizvodnje i da osveži travnjake, a postepeno, podizanjem šuma trepalo bi да se povećaju oborine i tek tad da se povrati nekdašnia plodnost.

Nemačko hotelijerstvo zapalo je u krizu. Mada se putnički saobraćai poslednjih · godina pojačao i u 1936/37 dostigao cifru-od 27,18 mil. putnika sa 104,46 mil. provedenih noći u raznim prenoćištima, ipak je hotelilerstvo od toga imalo slabu korist, jer prosečno iskorištenje kapaciteta nemačkih hotela kretalo se u 1929, naipovoljniioi godini, oko 60%-. Dakle, ono stoji ispod američkog proseka od 73%.

Ukupan broji hotela i gostiona iznosi 44.741 sa 535.000 postelia, ali naziv »hotele prema >»Deutscher Hotelfuhrer 1997« smelo bi da nosi svega 43.200 ugostiteliskih radnja sa 196.000 postelia. Kad se uzme u obzir da u Nemačkoj ima 57.000 raznih ugostiteliskih radnia sa 739.000 postelia, u kolima je moguće provesti godišnje 260 mil. noći, onda se vidi da na hotele otpada svega !/+ od ukupne ponude postelja. Tai odnos se Još više menja, kad se priračuna broi postelja privatnih stanova koje se iznajmljuju, a za koje nema podataka.

Iz navedenih brojeva se vidi da hoteliierstvo ima jakog konkurenta, što je jedan od uzroka stanja и Које је харајо. Ali, uglavnom, njegov se položaj pogoršao zbog promena u saobraćaju, koji je u znatnoj meri moftorizovan, što je smanjilo svraćanje putnika u hotele i njihovo zadržavanje a.DOovećalo troškove održanja. Raskoš velikih hotela liči često na onaj u filmu tako da su investicioni troškovi zajedno sa visokim cenama zemljišta dosegli visinu od 25.000. RM ili 487,500 din po jednoj postelji. Želia za modernim dovodi do toga da uređaji brzo zastarevaju, često puta pre nego što su se amortizirali. Tako visoke troškove pri sezonskom karakteru posla dobrog dela hotela teško je pokriti.

Čine se razni pokušaji da se nađe izlaz -iz. krize. Žavedene su predsezonske niske cene, koje su trebale da privuku Što veći broi putnika pre tradicionalnih ferija, što dosada nije uspelo. Zbog toga se pokušava proširiti krug mušterija otvaranjem restorana, kafana, prodavaona vina ili trafika, zavode se poludnevni pansioni za putnike koji se kratko vreme zadržavaju i hotelski čekovi.

Nedavno su u Beogradu održali svoju skupštinu naši hotelijeri na kojoj su tvrdili da ne mogu da modernizuju svoje radnje zbog visokih taksa i zbog bespravnog rada nekih radnja koje nemaju sa ugostiteljstvom nikakvog posla. Ti razlozi nisu tačni. Takse postoje i u drugim zemljama a tako isto hotelijerstvo ima jakog konkurenta u gostionama i ргvatnim stanovima pa ipak se ono razvija i nastoji da modernizuje svoj uređaj. Uzrok zaostalosti naših hotela leži na drugol strani. ;

Delomice on je u neznanju sopstvenika hotela, što se vidi po tome da je otvorena gostioničarska škola. Svakako da oskudica i skupoća kapitala ima veliki uticaj, jer je teško vršiti velike investicije pri visokoj kamatnoi stopi koja vlada kod nas, treći uzrok je u preteranoj želji za bogaćenjem kod nekih koji bi hteli da preko noći steknu milione. 5

U nemačkom Rhnofelijerstvu investicije iznose oko 500.000 din. po iednoj postelji