Narodno blagostanje

трана 728

да задовољи можда и више својих увозних потреба него што “се засада предвиђа, али баш у вези са остварењем плана и отварају се: нови проблеми, и то: какав ће бити гположајгових земаља кроз неколико година у односу према ој и шта ће друге земље изгубити тиме што оне пређу у немачку интересну сферу. Немачка ће моћи да подмири своје потребе само тако ако буде увозила цео извозни вишак извесних артикала ових земаља, тако да им „не би преостало ништа да извозе у друге земље и према томе не би могла ни да увози ништа из њих. Ди оне саме морају да увозе артикле које не могу добити из Немачке, тако да се њима самима намеће да у својој спољној трговини не дођу према Немачкој у такав положај да остану потпуно без девиза. Мако је, дакле, немачка понуда, са високим ценама и гарантованим извозом, примамљиво за ове земље, ипак, с друге стране, она упозорава, да не треба напустити сваки интерес на другој страни. Уколико долази Енглеска у обзир да потискује немачку трговину из Подунавља Извоз ових земаља састоји се од артикала које Енглеска највише троши. Али Енглеска плаћа свој увоз девизама, по ценама светског тржишта. Те цене су тако ниске за балканског произвоЂача, да их он не би могао поднети. Ако би хтела да повећа свој увоз из оних земаља, Енглеска би морала да заведе преференцијални систем, дакле да на енглеског по-

НАРОДНО ЈЕЛАТ ОСТАНЕ 1 -

"Бр. 46

реског обвезника свали веће терете, да потрошачу поскупи живот,'и, напослетку, да ослаби своје везе с доминионима: То није у њеном интересу и зато она то не може учинити

Са енглеског становишта немачки трговински успеси у југоисточној Европи су безначајни, и ако су од огромног значаја и по те земље и по Немачку. Енглеска њима није погођена, а за Немачку то је природни правац развоја спољне трговине. Затим, уколико су постигнути какви резултати, треба их приписати режиму контроле девизног промета. Енглеска има увек плус пред свим земљама које су је морале укинути. Али ако у прошлости немачки клиринг није нанео штете енглеској трговини, питање је неће ли то бити касније. Јер треба очекивати да ће Немачка настојати да повећа број земаља с којима ће стајати у онаквим трговинским односима какви су са земљама југоисточне Европе већ сада. Проширење тако затворене немачке интересне сфере дошло би у сукоб са интересима енглеске привреде. Јер она је зависна од увоза сировина, а од њихове цене зависи и цена производа које израђује и извози енглеска индустрија. Засада њој не прети никаква опасност од било које земље, па ни од Немачке. Али пошто она може да се одржи само тако ако не превлада систем дискриминације и искључивости у спољној трговини, треба бити на опрезу пред последицама које би даљи развој могао да има.

Opšti nivo cena перготеnjen, ali se još jače raširile makaze u korist bilinih proizvoda

Septembar mesec doneo je nove promene u cenama. Kao i do sada, u centru ovih promena stoje bilini proizvodi. Njihov indeks povećao se sa 83,0 na 88,4 ili za 6,5%. То је u ovoj godini, za ovu grupu proizvoda, najveći porast. Sličan porast bio je zabeležen i u septembru prošle godine, dok su ranije dve godine promene bile minimalne. Ali dok je skakanje cene prošle godine u septembru bilo izazvano uglavnom porastom cene pšenice, ovoga puta na povećanje indeksa uticao je porast cene kukuruza. U septembru mesecu, kao što je poznato jz naših analiza robnog tržišta, tržište kuruza bilo je stalno u hosi. Stari kukuruz dostizao je cenu od 140—150 din., a negde se cena bila iziednačila sa cenom pšenice. Ovako visoke cene, pred izgledima za osrednju berbu kukuruza, izazvale su i vrlo visoke terminske kurseve za novu robu, koja je u,to vreme rađena po 118—190 din. Pored kukuruza skočila je cena i ostaloj stočnoj hrani, zatim pasulju, suncokretu itd. Usled toga septembarski indeks biljnih proizvoda manji је зато 2,9 poena od najvišeg indeksa u maju ove godine, kada je pšenica notirala 250 din.

Kod ostalih grupa proizvoda promene u cenama u septembru mesecu, prema avgustu, bile su neznatne. Indeks industrijskih proizvoda smanjio se za 0,3 % i to je već treći mesec sistematskog popuštanja ovoga indeksa. .·Indeksi stočnih i mineralnih proizvoda ostali su nepromernjeni. U skup-

nom indeksu prema avgustu mesecu pokazuje se porast za 1,5%/.

Prema septembru prošle godine, izuzev bilinih proizvoda, kod svih ostalih imamo popuštanje. Najviše su Dali industrijski proizvodi, sa 80,4 na 76,8 „ili Za” 6,19%. Stočni Droizvodi popustili su za 1,7%, a mineralni za 0,89%, Naprotiv, bilini proizvodi pokazuju porast za 10,7/. Prema Septembru 1936 godine biljni proizvodi sada su skuplji za preko 46%. Ovako veliki porast svakako је меота Кагак-

ТАЂАЈИ И ПРОБЈ

МИ

terističan za naše privredne prilike i naročito za naš Dpoložaj u međunarodnoj razmeni dobara, pošto je priličan broj bilinih proizvoda dobrim delom upućen na izvoz. Prema tome, sadanje visoke cene za izvozne biline proizvode mogu se objasniti jedino specijalnim uslovima unovčavanja, a za one koje ne izvozimo, nedovolinom proizvodniom.

Skupni indeks prema septembru prošle godine pokazuje neznatno smanjenje od 0,29%. -

Znatne promene nastupile su i u cenama na malo. U porastu Beograd prednjači sa 1,8%/5. Niegov indeks sada je samo za o,6 poena manji od stania cena u 1980 godini, ti. uoči krize. Za Beogradom ide Sarajevo sa skokom od 1,39%, zatim Skoplje sa 0,9. U Zagrebu i Ljubljani, naprotiv, imamo popuštanje, i to: za 1,3 odnosno 0,4% U skupnom indeksu za 10 gradova pokazuje se porast za 0,6%. U poređenju po skupoći pet najvećih gradova, na prvom mestu stoji Skoplje sa indeksom od 97,3 (baza 1930 godina), zatim dolazi Beograd sa 94,4, potom Sarajevo i Ljubljana sa 88,2 i, naizad, Zagreb sa 87,09. Kao što se vidi, između Beograda i Skoplia s jedne i ostalih gradova s druge strane postoji osetna razlika koja svakako dolazi do izražaja i u troškovima života.

Prema septembru prošle godine cene na malo u skoku su kod svih gradova. Ali i ovde na prvom mestu stoji Beograd. Njegov indeks skočio je za 8,1%. Zatim dolazi Skoplje sa skokom od 7,29, рогот Zagreb sa 4,7", Sarajevo sa 4,2%, i najzad Ljubljana sa 3,1%. Indeks deset gradova pokazuje porast za 5,83%.

Porast cena na malo izazvan je povećanjem cena Životnih namirnica i to kako biljnog tako i stočnog porekla. Pored toga nešto malo skočile su i cene ogrevnog materijala, naročito uglja. Cene industrijskih proizvoda, naprotiv, ne. pokazuju nikakve promene.

Iz relacije kretania cena na veliko i cena na malo vidi se, da je razlika između njih ponova počela da raste, poDevši se u septembru na preko 17%,