Narodno blagostanje

1; април 1939, · НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ Срана 207 рађена по 13.85. Тражња је била слаба. Увоз раног по- 14-11-1939 148 3 57.139 61.930 врћа из Прчке изазвао је живљу тражњу, која је повољно – 21-11-1939 148 5 57.235 62.042 деловала и на курс. Курсеви су били следећи: 98-11-1939 148 5:/> 57.263 62.065

"Грчки

Лондон Берлин Мадрид Милано _ бонови

24.111 258—— 1.880 — — 31Званични 238.— — — — = Стаб. са 28,59 пр. 208.10 1.778.75 — 283.70 27-1 258.— 1.880.— — — 31.50 28-Ш 258— 1.880. — — — 31.29-III 958. 1.380— _ — —= | = 30-III 258.— 1.380.— — — —

Обрт је износио 26 мил. према 21,8 мил. дин. Берлин је рађен за 13,2 мил. према 12,5 мил. Лондон 121 мил. према 12,3 мил. Грчки бонови 371.000 према 484.000 итд.

Курсеви девиза ка циришкој берзи су следећи:

31-XII-36 31-ХИ-37 31-ХИ-38 93 30-Ш Лондон 27.37 21.62 20.63 20.84 20.83 Амстердам 238.30 240.60 240.85 236.12 236.13 Њујорк 435.14 432.50 443 — 445 — 445. Берлин —— —— 177.60 178.12 178.50 Париз 20.320 14.680» 11.62,20. 11.76/2; 11.782 Брисел — — 74.70 74.872 74.80 Београд 10— 10— 10.— 10.— 10.—

теста

Реперкусије последњих догађаја на девизна тржишта нису биле велике. И упркос знатном струјању капијала у С.А.Д., девизни курсеви с“ били стабилни. Швајдарски франак који се највише колебао, стабилизовао се у току извештајне недеље истина на доста ниском нивоу према долару. Француски франак и фунта само су незнатно попустили према долару.

Тржиште злата

Стабилност европских валута објашњава се на тај начин, што су они капиталисти почели да иду са својим новцем у С.А.Д. који су досад сматрали да је пласман у злато најсигурнији. Искуство у прошлој септембарској кризи, међутим, показало је да и злато има своје незгодне стране. Његов транспорт је тежак, у случају рата скоро немогућ. Употреба злата као платежног средства у земљама погођеним ратом, наилазиће на тешкоће, због вероватно јаче контроле државе која ће настојати да сво злато концентрише у своје руке. Ратна опасност је због тога, у супротности са досадашњом праксом, довела до јаче понуде злата на тржишљту у Лондону. Цена је била стабилна, пошто је арбитража прихватила понуду. Међутим, У односу према долару (који је скочио), цена злата релативно је попустила. Премија према њујоршкој цени је повремено нестала, а једног дана појавио се и дисконт. Под тим околностима извоз злата у С.А.Д. узео је велике размере. Мисли се да ће у току марта у С.А.Д. приспети злато за 390 мил. дол. У септембру прошле године отишло је за 521 мил. дол. злата, а у октобру за 662 мил. дол. То су и највеће количине које су досад забележене. Просечни месечни увоз злата у С.А.Д. иначе је много мањи.

Цена злата се види из доње таблице:

шилинг пенса Дин. Дин. (по унци) (по кг.) прим 1933 126 6 40.405 1934 141 40.345 1935 141 2) 54.409 1936 141 54.569 1937 140 il 54.312 1938 140. 0 0 ' 57.652

Robno tržište

ROBNO TRŽIŠTE

Pšenica. — Situacija na svetskom tržištu pšenice u ovoj nedelji ostala je nepromenjena. Kursevi su bili postojani. Australiiski izvoz upućen je na Kinu tako da se s ove strane ne oseća nikakav pritisak na evropsku pijacu. Ali se za to oseća sve veći pritisak за strane Argentine, jer je ova prinuđena da veći broj tovara upućuje u razne pravce radi traženja plasmana. Žurba Argeniine sa prodaiom posledica је stalne velike ponude u zemlji pošto proizvođači nemaju poverenie da bi se sadanja minimalna cena od 7 pezosa Za kvintal mogla da održi do kraja kampanje i zato se debarasiraju viškova. Veliki pritisak ponude u Argentini primorao je ovu da izvesne količine proda i na bazi kompenzacije što ona inače nerado čini, budući da se održavanje minimalne cene finansira iz razlike na kupovini i prodaji deviza. S.A.D. od 1 jula do 18 marta prodale su inostranstvu ukupno 250.000 vagona. Prema tome, za izvršenje izvoznog programa u ovoj kampanji one treba da prodadu još oko 30.000 vagona. Pored ovih zemalja na engleskoj pijaci javlja se stalno i francuska pšenica koja se jedno vreme, usled međunarodnih zapleta, nije prodavala. Stalna ponuda francuske pšenice takođe je jedan od razloga labavoj tendenciji na svetskoj pijaci. Rumunija se nađa da će plasman svog viška pšenice iz prošlogodišnje žetve rešiti tek posle sklapanja privrednog sporazuma sa Nemačkom. Uspeli da Nemačkoj odmah proda veće količine ona će prestati sa politikom favorizovanja izvoza za devize na bazi izvozne premije od 13.000 leia po vagonu koja važi do 9 aprila. Ta politika nije dala želiene rezultate; jedva je mogla da bude izvezena jedna trećina izvoznog viška, a državni budžet opterećen je ogromnom sumom.

Evropske uvozničke zemlje, poslednjih nedelia, per saldo kupovale su nešto manje no u istom periodu prošle godine i ako su neke od njih nabavile veće količine za rezerve. Ako bi se politička situacija primirila nije isključeno da bi nabavke ovih zemalja budućih nedelia bile još i manje, jer su sve one snabdevene robom za duže vreme, Danska је, па озпоуџ novog trgovinskog sporazuma sa Engleskom, odlučila da ubuduće pšenično brašno uvozi isključivo iz Engleske. Uvoz brašna u Dansku nije tako veliki, ali je karakteristično da se jedna uvoznička zemlja obavezuje da uvozi brašno iz zemlje koja uvozi pšenicu. Belgija nastoji da smanji uvoz pšenice pa je naredila da mlinovi kod meljave upotrebljavaju najmanje 40% domaće pšenice. Italija kupuje manie količine u Mađarskoj, Rumuniji i Jugoslaviji. Kao novi kupac na svetskoj pijaci iavlia se Španija. Prve kupovine izvršene su u prekomorskim zemliama.

Terminski aac na svetskim berzama

izgledali su sredinom nedelje ovako: |

|| V VII IX-X | LO | šil. mtc. 9/1 9/21/» 9/5 Roterdam hfl. mtc. 3,55 3:72 3.83 B. Aires pez. mtc. 7.01 7.06 Čikago centi buš. 675/s 675/5 685/4 Vinipegz centi buš. 60.— 61.— 692.—

Na domaćem tržištu nije takođe bilo nikakvih prome-

na. Veća tražnja mlinova, naročito iz Srbije, Južne Srbiie i Slovenačke, a i ostalih zbog pretstojećih praznika, teško se zadovoliava, Prva ruka nije dovoljno nudila i izvesne manje količine prodavala ije druga ruka čije su zalihe veoma male.