Narodno blagostanje

Страна 978

се састојало у мртвима и рањенима. Ова повлаче за собом жалост у позадини и бригу за рањенима и живима. Отуда је талас туге покривао зараћену земљу. Француз је имао нарочите изразе за то: »је

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр: 18,

сатага«, »је пот«. Данас тога нема. Осуство борбе. има да се захвали за безбрижност и спокојство гра- . ђана. Нама се догодило на једном свечаном ручку , да за три сата не падне ни једна реч о рату.

УШ СНАБДЕВАЊЕ И ЦЕНЕ

У Енглеској и Француској практично нема рестрикција. Има свега и свачега. Све су вести о окудици неосноване. По хотелима и по дућанима може се купити шта хоће. Како ће бити у ближој будућности, то је друго питање. У Енглеској се на пр. у ресторанима и хотелима добије мање бутера иако не постоји рестрикција. Постоји апел владе и то је доста. У локалима на које не дејствује апел владе, може се добити бутера и шећера колико хоћете. Француска је данас најјефтинија земља у Европи. Ми ћемо се згодном приликом вратити на то питање. Ми сматрамо за један од највећих успеха Француске пре рата и у рату њезина политика сузбијања скупоће. Француска је важила као земља која је неспособна да својом економском политиком

утиче на потрошњу и на стандард живота раван Ни за време Светског рата није она у томе ништа | успела. Док су Немачка и Аустро-Угарска имале потпуно везану привреду, дотле је Француска имала прописе о ограничењу и неограничено трошење. Француска није ни помишљала да може да утиче на цене. После јаке депресијације динара пре две године Француска је била приморана да отвори активну политику цена, да би спречила страховити скок цена. Она је у томе потпуно успела. Као што наши читаоци знају, постоје одбори и пододбори, али цела ствар лежи у рукама контролних органа чиновника експерата. Њихов начин контроле је врло прост — траже од продавца рачун о куповини робе. Ако је продајна цена већа од 25% следује казна.

| | YT

ДОГАЂАЈИ И ПРОБЛЕМИ

auuu IJ III ug: ||| m—— | Мохе ce гес да 51 od, sep-

tembra 1938 god. počele da skaču сепг Beogradu i da su se razvijale u tome pravcu sve do pre dva tri meseca. Kako na zemlii nikakve cene ne mogu da idu do neba, to ie i kod cena u Beogradu nastala reakcija. Kao

Neobična pojava na tržištu nepokretnosti u Beogradu

svuda kod kupoprodaje i ovde je visoka cena 1татуаја рго-

širenje i umnoženje ponude. Danas se nudi u Beogradu oko sto »palata« i velikih zgrada, — o manjim zgradama i O »рјасеуппа« да пе соуопто.

S druge strane visoke cene su smanjile tražnju. Do spetembra 1938 god. moderna zgrada oslobođena poreze nosila jie bruto rentu od 12—14%. Danas je efektivna brutorenta kod većih zgrada koje se nude na prođaju ciglo 7%. Apetiti su kod prodavaca naravno uvek neograničeni. To je osnovno pravilo u privatnoj privredi. Ali je to potpuno nerazumljivo kod javne ruke. A to je slučai sa Državnom hipotekarnom bankom. Skok cena nepokretnosti i usled toga

vrlo povolino unovčenje izvesnih objekata, koje je Državna .

hipotekarna banka morala da primi od svojih dužnika Као mrtvu ruku, koji se uopšte nisu mogli da prodaju, izgleda

da su stvorili skroz fantastične pretstave o realnim cenama ·

nepokretnosti kod njezinih funkcionera. Izgleda da su izvesni funkcioneri Državne hipotekarne banke zaboravili da postoje

dva kriterijuma za određivanje cena jednom obijektu: jedan je normalan i zdrav, to je rentabilitet, a drugi пелогmalan, to jest špekulativan. U drugom se пе gleda па

rentu, već traži zarada na ceni. Špekulativna cena kod nepokretnosti jie refleks uverenja da će da padne kupovna snaga nacionalnog novca. Kakav kriterijum imaju funkcioneri Dr-

žavne hipotekarne banke mi ne znamo, ali po izvesnim Zna-: cima bismo rekli da je drugi kriterijum kod njih u upo-

trebi. Evo jednog dokaza za to.

Državna hipotekarna banka raspisala je licitaciju jedne svoje zgrade koja spada u red objekata mrtve ruke, zbog

koje su ranije upravljači Državne hipotekarne banke dobijali teške prekore, a za koju je jedan njen funkcioner rekao,

da je nepojamno da su takvi objekti uopšte mogli biti kre-

nepokretnosti u-·

по,

ditirani. Time је опетосисауапо да зе stvore arhitektonske nakaze i stanbena rugla. Dotična zgrada je bila izložena jiavnoj prodaji pre dva tri meseca i postigla neverovatnu cenu od 3,12 miliona dinara. To je već daleko od onoga što se uopšte moglo očekivati. To je bilo u momentu vrhunca hose na tržištu imobilila. lako је tek pre dva tri meseca DOostignuta cena na licitaciji od 3,12 miliona, za novu licitaciju raspisana je počefna cena od 3,3 miliona dinara! Ako špekulativni obzir nile bio merodavan za povaćanje ove početne cene, onda se to ne može da objasni. Ako bi ta kuća odista više vredela, onda bi se svakako pojavili kupci koji bi platili više. Licitacija je za to tu da istera maksimalnu cenu. Koliko je apsurdna početna cena od 3,3 miliona dinara, služi kao dokaz činjenica, da prema današnjoj kiriji, pri toi ceni, kuća nosi rentu oko 5%. Teško da ima u Beogradu i kuće koja ima tako malu rentu. U zemlji u kojoj državni papiri nose preko #8%0, u kojoj gro novih zgrada nosi oko 8%, Državna hipotekarna banka raspisuje licitaciju sa робе от сеkoja даје гелши од 5%.

Nemaju svi ljudi, koji imaju para, i zdrav sud o elonomskim prilikama koje ih interesuju. Može se naći koji ratni bogataš ili baš početnom cenom uplašeni milioner, koji će u uzbuđenju da plati i ovu cenu. Ali bi za javni interes i za našu valutu bilo mnogo bolie da se ne hosira sa cenama na ovai način, bar ne od javne ruke.

Uostalom funkcionerima Državne hipotekarne banke nije nepoznato, da je na poreskoj konferenciji u Liubljani pomoćnik ministra finansija nagovestio porez na imovinu. To je razlog što je tako velika ponuda kuća. Za činovnike samo to može da bude razlog da cene idu gore. |

Проблем набавке сировина У-. садашњим ратним приликама поставља се двоструко: као питање изналажења могућно _ сти увоза и плаћања и као питање финансирања купаца. Прво је питање географско“. саобраћајно, трговинско-политичких веза и девизног. стока _ односно платног биланса. Друго је кредитно, дакле унутрашње_ питање. Рат је пресекао старе трговачке. путеве; |

Народна банка за сировине