Naša stvarnost

134 LJUDI — DOGAĐAJI — KNJIGE

U svakom slučaju ova velika Izložba je dokazala da za današnju Francusku ništa niije nemogućno, i da je, i pored zlovolje i nepoverenja izvesnih krugova, današnja Francuska sposobna za zamašne poduhvale, i da ih sa zadivljujućom upornošću oslvari. V.

PREDAVANJE DR. PODHORSKOG O ODNOSIMA IZMEĐU TEHNIKE I FILOZOFIJE | -

Dr. inž. R. Podhorski, asistent Tehničkog fakullela u Zagrebu, održao je 31 prošlog meseca, na beogradskom Tehničkom fakultetu, inferesanino predavanje sa femom Tehnika i filozofija.

Govoreći o vezama koje mogu poslojali između dva lako udaljena ljudska delovanja kao što su tehnika i filozofija, predavač je pokazao da je jedan od glavnih posrednika među njima nauka. Nauka je s jedne sfrane usko povezana s lehnikom, a s druge su slrane svi veliki filozofski sistemi u mnogom pogledu bili samo filozofski izraz naučnog mišljenja svoga vremena. Osim toga, filozofija je i ideološki izraz društvenog stanja jednog doba, a kako je društveno slanje u svako vreme određeno savremenim slanjem fehnike, fo je i filozofija na ovaj posredni način u slalnoj vezi s fehnikom svog vremena. Predavač je objasnio da vrđenje o određenosli društvenog stanja lehnikom ne znači poricanje opstojanja ili vrednosti duhovnih faktora i sila, već je lo odredjivanje isloriskog slanja i razvoja malim brojem objektivnih „veličina stanja” jedino mogući poslupak za naučno shvalanje istoriskog zbivanja. Predavač je ilustrirao svoje teze zanimljivim primerima iz istorije nauke i filozofije, pa je na kraju izrazio mišljenje da će u budućnosfi razvoj prave filozofije ići u pravcu sve većeg njenog oslobodjavanja od metlafizičkih elemenata. IDEOLOŠKI POZORIŠNI RAT U KOPENHAGENU

Najveći pozorišni uspeh za poslednjih nekoliko godino u Kopenhagenu imao je komad „izgubljena melodija” od danskog pisca Kjelda Abela. Siže je uzet iz života malih nameštenika. Činovnik Larsen, u večitom dolapu kancelarijskog života, gubi i ono malo želje za slobodom koju je nekada imao, i pretvara se u roba svoga šefa, svoje porodice, nameinufih navika. Abel prikazuje kako ga taj razvoj degradira do automala, i kako Larsen i njegova žena polaze u sve} da fraže izvor živog živola, i kako ga nalaze tamo gde je malograđanski ideal izoliranog živola zamenila ideologija solidarnosti svih radnih ljudi.

Komad je doživeo neverovafan uspeh i proslavio je već svoju čefrslolinitu preistavu. Ali Abelovo delo nije poslalo samo važan faklor danskog pozorišnog života, već i poliličkog. iz stubaca pozorišne kritike „slučaj Larsen” prešao je u uvodne članke. Stvorio se „Problem Larsen”", izbio na površinu, „Larsen” postaje parola pri izborima za narodnu skupštinu. Odjedared

· se pokazalo da „Larseni” postoje kao društvena klasa i da imaju pravo na poboljšanje svog položaja. Sivorila se podela na „Pro-” i „Anfi-Larsene”.

„Anfi-Larsenima” Larsen sa onolikim uspehom nepoželjna je pojava, i oni su mu profivstavili „Druga Hansena”, proizvod anonimnog aulora, koji se daje u pozorištu tačno prekopula onog gde se daje „Larsen”. Hansenova je dužnost da dokaže Larsenima i publici koliko bi to od njih bilo pogrešno da se odreknu svojih malogradjanskih tradicija. Radnici su tupe, polupijane individue koje ne umeju da koriste lekovine kullure, i u slvari su zadovoljni svojim položajem. Kolektivan rad znči svakome odozgo odredjeno zanima-