Naša stvarnost
DANAŠNJA RONJUNKTURA 49
Zafo je važno da, posmafrajući opće oznake današnje konjunkture, poznajemo i islorijski okvir u kome se ona odvija i koji joj daje specijalne odlike. Opće oznake konjunkture: vrše se inveslicije (akumulacija kapitala); raste obim proizvodnje i promelfa robe; opada nezaposlenost i može da nastupi nedostatak radne snage; cijene skaču; nadnice fakođe; obrt kapitala brz; kamafa u prvoj fazi niska, zatim raste, a pred konac konjunklure toliko je visoka da dolazi do sloma kredita. Emisije kapitala rastu; međuna– rodna frgovina i izvoz kapitala cvalu i tf. d.
Vidjećemo kako stoji sa ovim oznakama konjunktlure u slučaju sadašnje. Istorijski okvir u kom je posmalramo lo je poslijeralni period, koji se odlikuje zaoštrenim odnosima u proizvodnji zbog politike monopolskog kapitala i napefošću međunarodnih odnosa zbog kolonijalnog pitanja. Čitav faj period nosi u sebi elemenfe krize, bez obzira koju fazu ciklusa posmatramo. Tako n. pr. u konjunkfturi do 1929 nije mogla da se likvidira nezaposlenosft, ni da se iskoristi čitav proizvodni aparat. Kriza poslije 1929 bila je žešća i duža nego ma koja ranija, upravo zbog epohe u kojoj se pojavila. Depresija, koja je nastupila 1933, imala je takođe naročifi karakfer. On se pokazao u dužini depresije, u pofrebi da država nađe izlaz iz krize, dok je kapital u ranijim sam nalazio faj izlaz; u zaošfrenosti međunarodnih odnosa. Podaci o sadašnjoj konjunkluri ofkriće nam odmah njezin naročili karakter.
Industrija. Indeks industrijske proizvodnje u glavnim zemljama krefao se ovako: (1928 = 100):
1932 „1936 april 1937
Belgija 64 79 92 Njemačka 54 108 119 Francuska 76 78 83 Engleska 88 124 130 Italija 73 — Poljska 54 72 84 SAD 58 95 106 Japan 117 182 201 S.S.S.R. 183,4 414,2 Cio svijet 69 110 —
Prva karakteristika je da konjunklura nije opća. U ranijim ciklusima 'pojedine zemlje razlikovale su se samo po intenzitetu konjunkiure. Sad, međutim, jedna velika zemlja, Engleska, proživljuje konjunkturu sa 30% iznad 1929, a Francuska je još duboko u depresiji. SAD, po bogafstvu najveće, koncem 1936, dakle za fri godine, nisu mogle da se vrate na negdašnji stepen. A Japan je udvosfručio svoju proizvodnju prema 1928.
Svjetska frgovina. Opće učeslvovanje u ranijim konjunkfturama nije slučajnost. Konjunktura u jednoj zemlji povlači za sobom i privredu druge zemlje, ako ova još nije sposobna da se samosfalno pokrene. Ali sve fo uz jednu preipostavku, da spoljnoj
4