Naša stvarnost

DANAŠNJA KONJUNKTURA 51

promefa deviza. Da se plati pasivni saldo frebalo bi imali zlafa. Pa ako ga i ima, strah da se ono neće više vrafili kad ode iz ruku, ne dopušla da se ono pusti u oplicaj. Kad su se devizni i zlatni problem pojavili kao posljedica zastoja svjelske frgovine, došla su razna zakonodavsiva koja su još jače ograničila promet zlata i deviza. Tako se posljedica preivorila u uzrok produžene depresije frgovine.

Izvoz kapitala. Dok se frgovina još kako tako počela da oporavlja, izvoz kapitala, može se reći, ne postoji. Doskora najznačajniji faktor ekspanzije zemalja bogatih kapitalom, i koji je konjunkiuru jedne zemlje preko noći prenosio na druge, prestao je da funkcioniše. Izvoz se kretao (u milionima nac. valuta):

1928 „1931 1932 1933 1934 „1935 1936

SAD (dol) 1319,1 253, 26 D,1 0D D,D 23 Francuska (frs) — 146 '#}5 16 — 9 O Pl Holandija h. f. „242,34 37,50 23,6 — „0,27 — 0,44 Engleska f.š. 675 „i„259 . 102 125 131 61 48

U engleske zajmove inosfransivu uračunafi su i oni dominionima. Udio inostranstva u pravom smislu smanjio, se sa 60%/o 1927 na 7%/% 1934. Pa i kad se daju zajmovi, odlučuju pri, tom politički razlozi.

Ne samo šfo se ne daju zajmovi, nego postoji obrnut proces, da amorlizacije i kamate koje pritiču od ranijih zajmova iznose više nego novi. 1936 Engleska je otuda dobila 185 miliona funti sterlinga (1929—300). U SAD priliv je bio fakodje veći od izvoza kapitala. Kriza izvoza kapitala oštra je i zbog političke krize u svijetu. Ova je uzrok što je izvoz i formalno zabranjen, dok ga ne odobri vlada n. pr. u Engleskoj i u SAD.

Hiperakumulacija kapitala. lako je u nekim zemljama proizvodnja nadmašila nivo 1929, proizvodni aparat nije pofpuno iskorišćčen. U Njemačkoj zauzelo je svega 71"%/o radničkih mjesfa. U Engleskoj tekstilna industrija, industrija fekstilnih mašina, brodogradnja u feškoj su krizi. U SAD već 1929 bilo je preko 20% proizvodnog aparata nezaposleno. U toku krize i depresije nastavljena je racionalizacija. Sada, kad se proizvodnja nalazi tek na nivou 1929, procenat neiskorišćenog aparala sigurno se još uvećao. To je pojava hiperakumulacije kapitala, koja znači da jedan dio kapitala nikako ne učestvuje u proizvodnji profita.

Spekulacija. Hiperakumulacija kapitala je zapreka širokoj inveslicionoj djelatnosti, kojom bi se apsorbirali postojeći kapitali. Suvišni u zemljama koje ne mogu da prebrode krizu, politički nepovjerljivi spram izvjesnih zemalja, oni lufaju u onom pravcu gdje misle da su najsigurniji i angažuju se u poslovima koji se mogu brzo likvidirati (spekulacija sa sirovinama i vrijednosnim papirima). Kao što su nekad sfrujali prema Francuskoj, fako sada prema SAD i Engleskoj. Tamo oni izazivaju pletoru kapitala, dok se u drugim zemljama osjeća neslašica. U SAD prispjelo je oko 7400 mil. dol.