Nova Evropa

похвално и нимало на понос наше нацијоналне културе!« Поплашшто се, изгледа, и сам писац, од осећаја и утисака, које ће изазвати читање оваких докумената, па, је написао на крају ове речи. Јер о његовој доброј намери ми смо апсолутно уверени; само се питамо, шта вреде добре намере од којих леђа пуцају! Ми смо сви зато да историја забележи што верније оно што се десило и што је пратило велике догађаје; али наопако и историји и свима нама, ако би се апел пишчев схватио дословно, и свако написао, овако као ова »Црна Књига«, све што је видео и доживео у оно тешко време. Тада би остало све пре него што пунија слика оног што је пратило стварање најобилнијег дела наше повеснице, JI.

Beleške. Dečja bolnica doktorke Mektćel.,

U tišini, bez galame i reklame, vrši jedno veliko dobro delo, u korist našeg naroda, vredna jedna britanska žena, Škotkinja, doktorka Mekf61 (Mac Phail), Ona je bila jedna od prvih koje su došle u Srbiju, na početku velikoga Rata, da se bori proliv trbušnog | pegavog иза; опа je bila jedna od doktoraka iz prve misije Škotskih Žena, koje je Dr, Inglis rekrutovala u Velikoj Britaniji i uputila u Srbiju, I ona је preležela tifus, ı morala otseći kosu, i od onda pa sve do današneg dana ostala je medju nama, odlazeći kući jedino po novu pomoć i nov malerijal za ranjenike i bolesnike, Kad je prestala potreba za bolnice i sanitetsko osoblje pri vojsci, posle utvrdjenogš primirja, otvorila Je ova mlada škotska doktorka svoju Dečju Bolnicu u Beogradu, sa sto funata sterlinga što ih je dobila u tu svrhu od jednog britanskog dobrotvornog udruženja, U proleće 1919 dobila je od beogradske opštine kuću i mesto u Topčideru za letnje lečilište, i smestila je tu četrdeset mališana, većinom fuberkuloznih usled nedovoljne hrane i nege za vreme rafa, 1! u Beogradu se bolnica morala proširiti, i kad je uspela da nadje kuću za 50 postelja, Ministarstvo Zdravlja priznalo je »Dečju Bolnicu« državnom našom ustanovom, — prvom ove vrste u Srbiji, — i pristalo Je da plaća pola kirije za kuću i hranu za bolesnu decu, Za sve ostalo ima se starati i dalje doktorka Mekfćl, koja je — s pomoću bolničkog osoblja iz Engleske — organizovala rad u bolnici na radost i zadovoljstvo svih koji su imali prilike da ба prate, Kako se odmah ukazala potreba da sc mnogi mali bolesnici što pre pošlju na more ili u južnije predele, otvorila je Dr, Mekfćl, u proleće 1920, lečilište za 50 postelja u Dubrovniku, u lepoj vili Bravačić koju joj je vojna komanda stavila u tu svrhu na raspoloženje, Sve postelje po ovim lečilištima punile su se malim pacijentima neposredno kako su postavljane, i mesta nije nikad bilo dosta za sve koji su se prijavljivali, Pre nekoliko meseca kupila je Dr, Mekfćl kuću u Beogradu, nedaleko od današnje njene

39