Nova Evropa

Štamparija opljačkana i rasturena; tako je propao i tekst »Južnoslovenskog filologa« zajedno sa rukopisima koji su se u njoj nahodili, Sada »Južnoslovenski filolog« samo obnavlja svoj raniji život i rad,

I po sadržini i po obimu J, F, ostaje ono što je bio i pre rata, Njegov Je zadatak bio i ostao da posveti svoje snaše naučnome, lingvističnom i filološkom proučavanju svih južnoslovenskih jezika i svih spomenika koji se njih tiču, i praćenju sličnih studija kod svih ostalih Slovena. On je trebalo da predstavi lingvističko-Hlološku vezu naših krajeva sa ostalim slovenskim zemljama, koja bi olakšala da i materijal južnoslovenskih jezika, naučno sredjivan i ispisivan, udje što bolje i što dublje u slovensku nauku, — Sem pitanja čislo naučnog sadržaja u njemu će se raspravljati i o teoriskim pitanjima savremenog našeg književnog jezika,

T. Njič (poznati profesor Krakovskog Univerziteta) koji je izradio u prvim sveskama »Južnoslovenskog Filologa« Polonica, u kojima je pratio razvitak poljske lingvistike i filološije, produžiće svoje preglede i sada; češku filologiju i lingvistiku obradjivaće u J. F, Profesor O. Hujer; razvitak ruske nauke u ovom pravcu pratiće 8. S. Kuljbakin, ranije proi, Harkovskog Univerziteta, a sada Skopskog. Južnoslovenska bibliografija i kritika u gornjim granicama biće u časopisu naročito obradjivana, Tome će se poslu posvetiti naše domaće snag8e,

Sada se nalazi u štampi II knjiga 1, i 2, sveske J, F,. U njima se nahode radovi priznatih i odličnih ispitivača slovenske filologije i lingvistike, Pomenuću samo priloge V. Jagića, St, Novakovića, Ljub, Stojanovića, A, Meillet-a, S. Kuljbakina, M. Rešetara, P, La| vrova, M, Dolopka, Tih, Ostojića, V, Čajkanovića, i drugih, Mnogi | južnoslovenski, slovenski, i inostrani stručnjaci obećali su takodje || зуоји загадпји, | Redakcija se nada da će u svakom pravcu stručnjaci i prija| felji naše nauke i napretka potpomoći ovaj časopis, tako da on po| slane potrebno i korisno sredstvo za proučavanje jednog dela kul|| turnog života našeg naroda,

Dr. A: B.

» Црна књига«,

или патње Срба Босне и Херцеговине за. време Светскога Рата 1914—1918, од Владимира Ћоровића, — није лепа књига, Зашто о овоме писати и то издавати, заштог Биле су патње, то знамо; а тде није било патњи у она времена! И зар није, у исто то време, било Орба Босне и Херцеговине који су живели врло лепо и скидали свуда само кајмак“ Каже се, то су документи великих догађаја, они су истина, — али се не дају докази да су то доиста документи, нити нам се помаже да наслутимо где докуменат престаје а легенда почиње... А ако су збиља научно-историјски документи, зар онда спадају у подлискег Не одиста, оваке црне књите нису добре књите, То је, уосталом, осетио и писац, јер на крају књиге изненада признаје: »да се можда и одвише, и не несвесно, надове-

зује на старо, које је у много случајева било и мало добро и мало

38