Nova Evropa

oštren do krajnje granice, i propast današnjeg društvenog poretka kao po· slednje etape društvenog razvitka osnovanog na principima privatne 5у0jine i klasnog antagonizma. Nesumnjivo je danas, da je Marks proizveo najveću, dosada nezapamćenu, revoluciju na ekonomskom i društvenom polju, te kao takav postaje jedna od najvećih individualnosti moderne istorije, Bakunin, Rus, stavlja se nasuprot Stirnerovu uzdizanju ličnosti i postavlja kritiku autoriteta. Protiv »individuum«-u postavlja društvo (>societas«), i, nezadovoljan Marksovim materijalizmom, nemogući pobiti njedove doktrine, izjavljuje da je »sloboda bez socijalizma privilegij, što znači koliko: nepravda, a socijalizam bez slobode — brutalnost.«

Stirner nije bio »filozoiski komet koji se pojavio na nemačkom nebu«, kako misli Paul Lauterbah; on je bio veran izraz duhovnog stanja nemačke rase, u ono vreme, pred jednu njezinu istorijsku akciju, koja se obelodanila u pruskom militarizmu i u nemačkoj industriji, Isto tako kao što je Bakunin bio vesnik i prorok stanja, koje će nastupiti posle uništenja klasa, a za koje je stanje postojala u Rusiji Još onda predispozicija i potreba; Bakunin, pored Збепјка Кјаzina, bio je njegov najači teoretski izražaj, Isto tako K, Marks bio je predstavnik i vodja jedne nove akcije jevrejske rase, koja je preuzimala, po svom istorijskom poslanju, novu ulogu u razvitku čovečanstva, jednu od mnogih što ih je ova rasa imala u istoriji,

Nejednakost karaktera čini da pojedine rase postaju sposobne za izvršenje izvesnih dela, u izvesnom pravcu, pa se zato ı može govoriti o nekom naročitom poslanju ili misiji izvesnih rasa, i o njihovoj predestiniranosti za neke odredjene uloge u istoriji čovečanstva. Socijalizam — idući putem koji filozofi označiše imenom »Put Kulture« — prolazio je kroz rase Romana, Germana, i Slovena, i sve su one, prema rasnim osobinama, igrale svoje uloge u njegovu razvitku, i

Latinska je rasa imala zadaću, da dadne odredjen izraz socijalizmu, u njegovoj utopističkoj fazi, Ona je bila pozvana da napadne sve nazore o svetu koji su dotle dominirali, Pre svega stari Rim, i njegov Corpus juris kome je bila podlogom privatna svojina sa svim svojim sinonimima.

Za preduzimanje jedne ovake akcij, u vreme kad je bio još neispitan naučni materijal, trebalo je imati neke naročite osobine karaktera, pre svega smelosti i revolucijonarnosti, prirodu kojoj ne treba dugo da se zadreje nego se brzo upali, i sposobnost za juriš a ne lagano prodiranje, To su sve osobine francuskog duha, i zato je on bio unapred odredjen da izvrši najsmeliju duhovnu revoluciju novije istorije,

Predstavnici toga duha — Sen Simon, Furjćč (Fourier), i Prudon. (Proudon) — prvi su u čijim se glavama probudila denijalna revolta protiv vladavine laži, praznovetja, ekonomske i duhovne bede, koji su faktori produžili. svoje životarenje i posle velike po-

168