Nova Evropa

Isto je tako i u ostalim državama pomorsko trgovačko pravo Dposebno kodifikovano, a norme za riječku plovidbu sadržane su u роglavlju o vozarskim poslovima kopnenoga irgovačkoga zakona, Tako je to i u hrvatsko-ugarskom, te austrijskom trgovačkom zakonu,

Riječka je plovidba vrlo različna od morske. Pomislimo samo na udaljenost morskoga broda od kopna i ljudi, na sasvim druso trajanje puta, pogibli, i t. d,, pa ćemo lako razumjeti zašto se ona, po gotovo svim zakonima, u načelu prislanja uz kopneni prevoz a ne uz morski, Nitko neće poreći da je, naprimjer, prevoz robe Dunavom iz Novogsada u Beograd i pravno i faktično sličniji prevozu stvari željeznicom iz jednoga mjesta u drugo, nego li plovidbi na Atlantskom ili Tihom Oceanu. Pravne ustanove za riječku plovidbu neće dakle biti, i ne treba da su, sastavni dio pomorskoga trgovaćkoga

zakona,*)

Novo pitanje: Kako će utjecati na novi zakon zaključci medjunarodnih kongresa za pomorsko privatno pravo?

Ako ima koja pravna grana, koja bi mogla ı trebala biti jednaka na čitavom svijetu, to je pomorsko pravo. More nema granica, ono uvijek jest, ili bi barem trebalo da bude, otvoreno sinu svakoga naroda i pripadniku svake države. Što je više različnih zakona, koji se na jedno te isto putovanje mogu primijeniti, i što su te razlike bitnije, to je teža: plovidba, i to više zapreka prema pomorshoj trgovini. Razumljiva je stoša težnja za unifikacijom pomorskoga prava.

1897, osnovan je, na poticaj belgijski, takozvani »C omitć m aritime international«, koji podržaje svezu pojedinih »A ssociations de droit maritime« izmedju 21 države. Svrha ie tome Komitetu, da na polju pomorskoga prava stvori jedinstvene norme, koje će vrijediti u čitavome svijetu ili, da kažemo preciznije (premda znači gotovo isto), u onim državama koje su u tom Komitetu zastupane. U tu su se svrhu prije rata držali kongresi svake druge godine, a stalni biro, te sekcije pojedinih država, pripremali su i sredjivati gradivo. Pretresale su se vrlo važne stvari, kao na primjer, na kongresu u Brislu {1i897) sraz brodova i pomoć na moru, u

") Imade slučajeva, gdje se brod ipak smatra morskim, ako i ne plovi morem, a to je u vodama što su odredbom vlasti izjednačene s morem, Čini to često pomorska upravna vlast iz razloga nužde ili oportunosti, te odredjuje 1 uporabljuje iste mjere koje vrijede na moru, za ušća rijeka, kanala, it. d, Tako za kanal Rječine (Fiamara), na osnovu naredaba iz godine 1830 i 1846, vrijede iste odredbe koje i za riječku luku. Plovidba na Neretvi podvrgnuta je pomorskim oblastima, a kapetanima je naloženo da se drže norma valjanih za morsku plovidbu. Tako i Šelda (Езсаш) зуе до Anversa spada род роmorske zakone, a kongres je briselski (godine 1888) stvorio zaključak, prema kojemu vlada može izjednačiti s morem odredjene unufarnje vode i to bilo potpuno, dapače i u pogdledu oznake morskih brodova, bilo djelomice, naročito u ровједи погта уаатћ ха morsku plovidbu.

376