Nova Evropa

dakle rečju cela proizvodnja, ima da se organizuje po gornjim načelima, i s gornjih tačaka gledišta, Taj proizvodni sistem pretpostavlja savršenu podelu rada, tako da nijedan pojedinac ne proizvodi sam

sve ono бо ти је za život potrebno, nego je prisiljen da plodove svoga rada menja za plodove tudjega rada, te da зе па iaj način iz=

država, Kad je to jedanput postignuto, onda bi bilo potrebno samo jedno veliko područje na kome bi se, s obzirom na današnju tehniku, mogle najlakše proizvoditi sve ljudske potrebe. Cela bi se proizvodnja onda mogla dirigirati sa jedne centralne tačke, odakle se naredjuje što, kako, i koliko ima da se proizvodi, i odakle s ujedno vrši razmena proizvoda izmedju ovih raznovrsnih proizvodnih jedinica, Sa centralizacijom nastaje ujedno i nužda, da se sa_ radnom snagom mora raspolagati i odredjivati onako kako io zahteva celina, da se ne mogu voditi obziri o pojedincu, koji ima da se žrtvuje za celinu, E o

T_ _ Sve ovo hteo je da primeni u praksi Lenjin, ali se pokazalo da organizam na kome je hteo eksperiment provesti nije Još tomu dorastao. Mogućnost da se isto ovo pokuša provesti, bila je dana i českoj socijalnoj demokratiji, koja je kao najača stranka bila dobila vlast u svoje ruke; ali se i tu pokazalo da za to današnje doba nije još sazfelo, Protiv privodjenja u delo ovih Marksovih ideja stoji jedna jaka proizvodna klasa, zemljoradnici, koji takav pogled na proizvodni sistem nemaju, i koji tim putem, makar za njega i bili dorasli, neće da podju; To je prva i najveća zapreka. No i sam radnički narod nema još one svesti o zajednici i celini koju pretpostavlja Marksov sistem, nema znanja ni sposobnosti da vodii upravlja proizvodnjom. Medju samim socijalistima nastaje svakičas rasprava, što i kako, Proti Lenjinu diže se Masarik, i kaže: пе таčem, nego razumom; Marksov socijalizam dolazi u sumnju, i pušta se da evolucija stvori ono što mora doći, Da li će to biti Marks ili drugo što, to se ne zna,

П

Šta pokriva pojam zemljoradničkog pokreta?

Zemljoradnički pokret je tako star kao što je staro ı čovečanstvo, jer je dugo vremena glavnim zanimanjem čovečanstva bila zemljoradnja, Rim i Atina imali su svoje agrarne reforme, a seoba naroda i osvajački ratovi nisu ništa drugo do posledice zemljoradničkog proizvodnog sistema, Nakon što je zemljoradničkom pokretu uspelo da sruši feudalizam, njegov smer i sadržina menjaju se, počlavito usled razvoja kapitalističkog proizvodnog sistema, Postavši gospodarem i vlasnikom zemlje, zemljoradnik je naskoro uvideo da ovim preokretom nije ni iz bliza postigao sve, štaviše izgledalo je kao da je samo promenuo gospodara, jer namesto feudalca došao je kapitalista, Kapitalistički proizvodni sistem napravio je čitavu revoluciju u njegovu proizvodnom sistemu : mesto zemljoradnika, koji sve što treba sam proizvodi, i sve što proizvede sam potroši, kapitalistički proizvodni sistem socijalizirao je zemljoradnju, te sad on

18