Nova Evropa

У

Sve dotle Бо] je cijonizam. doduše izražaj nacijonalnog htijenja obnove, ali nije bio nacijonalan pokret, Tek su se ideološke osnovke stale da izgradjuju, uz razmimoilaženje u pogledu znamenovanja. PaЛЈезипе kao centra židovske obnove: dok su Jedni, polazeći od socijalizma i ekonomske nevolje, htjeli da je vide kao političku domaju naroda, u kojoj će da se osnuju institucije u duhu socijalne pravde, dotle su drugi htjeli tek utoliko novu židovsku Palestinu, da se iz nje stvori kulturni centar, koji će, šiljajući svoje zrake medju rasuto žŽidovstvo, izvršili duhovnu obnovu, »obnovu srdaca« {Ahad Haam). — Da cijonizam bude stvaralačkim pokretačem židovske renesanse, on je imao да postane općim pokretom cijeloga naroda. Tome su stajale na putu mnoge zapreke, a ponajviše podvojenost naroda i dioba njegova u istočni i zapadni dio; prvi duševno autohton, drugi na putu, da istrgne korijenje iz tla svoje narodnosti, Trebalo je da dodje ujedinjačka, proročki žarka, pjesnički zanosna зпаба, Која: бе plam oduševljena raspiriti i pretvoriti u trajno, samopregorno naprezanje u istom pravcu, prema jedinstveno shvaćenom cilju, — snaga koja će sintezovati svu volju, prosta od uskogrudog filantropstva, i od nastranosti čistih konstrukcija razuma.

Ta je snaga proizašla iz najače ličnosti što ju je židovski narod imao nakon dvije tisuće godina, od Teodora Hercla, Kad se njegovo ime spomene, židovski narod sav i svuda osjeti strahopočitanje, što ga izaziva oslobodilački genije, utjelovljen u jednoj herojskoj ličnost. Za. čas, kad je o njemu riječ, pristalice nazora da sve što biva biva Do potrebi i uzročno, a pojedinci da su tek vršioci kauzalnog bivanja, zaboravljaju na svoju ideologiju, i hoće da vjeruju u ličnosti kao pokretače istorijskog bivanja. Toliko je ta sila ličnost udarila svoj žig savremenoj renesansi svoga naroda,

Hercl je, po svojoj Obrazovanosii, bio posvema čedo Zapada. Ovaj savršeno lijepi muž — Berta Sutnerova vidjela je u njemu lik asirskih kraljeva sa reljefa — bio je spisatelj evropskog glasa prije no se vratio u svoj narod, Živući kao publicista u Parizu, u srcu naroda koji se nazvao stjegonošom slobode i jednakosti, on je doživio (1895) degradaciju židovskoga kapetana Drajfusa (Dreyfaus), praćenu odvratnim izlivima mržnje protivu Židova, i njegov je ponos bio duboko ranjen, utoliko više što je to dolazilo od strane naroda, u čiju je slobodoumnost, dotad, vjerovao kao nekad Најпе, Тај ga je doživljaj s {emelja trgnuo iz iluzija i sveg preobrazio, Sa veličajnom jednostavnosti on je, u taj čas, u Parizu, zasnovao plan riješenja židovskoga pitanja osnivanjem židovske države, Postao je živom riječju prorok i pjesnik svojih ideja, a potkraj godine 1895 skupio je svoje misli u djelo pod nazivom »Židovska država«, Bilo mu je, kaže, kao da nad svojom glavom osjeća lepršanje orlova, te bi mogao da vrisne od uzbudjenja. stvaralačkog radjanja, dok je to djelo pisao, Djelo, zbog kojega su, kad je M ВИА stali sumnjati u njegovu prisebnost, ,', „, ; :